img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. avgust 2001, 22:46 Priredio: N. Zorić
Copied

Tokio: Koizumijeve reforme

Liberalno-demokratska partija (LDP), premijera Đunićira Koizumija,

osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Japanu. Upravo održani izbori (29. jul) predstavljaće tako simbolično i početak ekonomskih reformi. Premijer Koizumi ih je, smatrajući ih neophodnim, najavio još u aprilu, uporno insistirajući na njima i u toku predizborne kampanje. Tako je bilo i poslednjeg dana uoči izbora. Na skupu u Saporu, gradu na ostrvu Hokaido, Koizumi je još jednom pozvao glasače da mu povere mandat za sprovođenje njegovog (reformskog) kursa. “ Liberalno-demokratska partija (LDP) suočava se sa izazovom“, izjavio je Koizumi, otvoreno komentarišući (ne)spremnost vladajuće koalicije da istinski podrži reformsku platformu. Pre izbora se naime, strepilo hoće li biti obezbeđena široka podrška, koja je neophodna, ali u isto vreme rasla je i zabrinutost da bi ubedljiva pobeda mogla ojačati pozicije drugog krila stranke koje se protivi reformama. Protivreformisti su svoju tezu opravdavali strahom da će najavljene reforme još više povećati stopu nezaposlenosti koja se već sada nalazi na rekordnom nivou od 4,9 odsto. Upravo završeni izbori pokazali su, međutim, da su procene o popularnosti Koizumija (nešto manje od 70 odsto) bile realne. Takva činjenica govori o nezaustavljivoj popularnosti premijera i LDP-a, koji sa osvojenih 65 od ukupno 121 mesta u Gornjem domu, kao i koalicionom većinom (partije Komeito i Hošjuto) u Donjem domu parlamenta, mogu sa lakoćom pristupiti sprovođenju reformskog projekta, koji bi japansku privredu izvukao iz višegodišnje stagnacije. Inače, Koizumi je u kritikama stanja u zemlji i sopstvenoj partiji veoma iskren, što je, smatra se, još jedan od razloga njegove popularnosti, uključujući i njegovu želju da se u teškim trenucima stvari nazivaju pravim imenom.

Lima: Toledov rat siromaštvu

„Objavljujem otvoreni rat siromaštvu, to je moja obaveza“, reči su novoizabranog peruanskog predsednika Alehandra Toleda (Alejandro), izgovorene (28. jula) na svečanoj ceremoniji povodom davanja zakletve u parlamentu. Polaganju zakletve prisustvovalo je 12 lidera zemalja Latinske Amerike, španski prestolonaslednik Filip, a našu zemlju je predstavljao Dragoljub Mićunović, predsednik Veća građana saveznog parlamenta. Toledo, koji je vlast preuzeo od Alberta Fudžimorija, zaklinjući se pred Biblijom i raspećem, uputio je tako poruku naciji koja je s nestrpljenjem očekivana u ekonomskim krugovima. Iznoseći svoj plan rada, novi peruanski predsednik se obavezao da će tokom njegovog mandata svake godine biti otvoreno novih 400.000 radnih mesta. Takvom politikom, koja će više investicija preusmeriti na obrazovanje, a istovremeno prekinuti kupovinu oružja, kao i željom da privuče i strane investitore, Toledo će pokušati da zemlju izvuče iz ekonomske krize. U Peruu 54 odsto stanovništva živi u bedi, dok je četiri i po miliona ljudi u ekstremnoj bedi. Alehandro Toledo je, inače, prvi Indios (potomak Inka) koji je u ovoj latinoameričkoj zemlji izabran na ovako visoku funkciju.

Varšava: Preminuo Gjerek

Bivši predsednik poljske Ujedinjene radničke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek) preminuo je u 88. godini. Prema rečima njegovog sina Adama, koje prenosi poljska agencija PAP, Gjerek je umro od posledica zapaljenja pluća, u Češinu, gradu na jugu Poljske. Od 1923. do 1948. godine, bivši lider poljskih komunista živeo je u Francuskoj i Belgiji, gde je bio rudar i aktivista komunističkih pokreta. Godine 1948. se vratio u Poljsku gde pristupa Ujedinjenoj radničkoj partiji, čiji je predsednik postao u decembru 1970. godine. Tako počinje njegova borba za reformisanje poljskog političkog sistema. Štrajkovi i demonstracije radnika, u jesen 1980. primoravali su ga da podnese ostavku. Od prinudnog odlaska sa vlasti Gjerek je živeo povučeno, daleko od političkog i javnog života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure