img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. avgust 2001, 22:46 Priredio: N. Zorić
Copied

Tokio: Koizumijeve reforme

Liberalno-demokratska partija (LDP), premijera Đunićira Koizumija,

osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Japanu. Upravo održani izbori (29. jul) predstavljaće tako simbolično i početak ekonomskih reformi. Premijer Koizumi ih je, smatrajući ih neophodnim, najavio još u aprilu, uporno insistirajući na njima i u toku predizborne kampanje. Tako je bilo i poslednjeg dana uoči izbora. Na skupu u Saporu, gradu na ostrvu Hokaido, Koizumi je još jednom pozvao glasače da mu povere mandat za sprovođenje njegovog (reformskog) kursa. “ Liberalno-demokratska partija (LDP) suočava se sa izazovom“, izjavio je Koizumi, otvoreno komentarišući (ne)spremnost vladajuće koalicije da istinski podrži reformsku platformu. Pre izbora se naime, strepilo hoće li biti obezbeđena široka podrška, koja je neophodna, ali u isto vreme rasla je i zabrinutost da bi ubedljiva pobeda mogla ojačati pozicije drugog krila stranke koje se protivi reformama. Protivreformisti su svoju tezu opravdavali strahom da će najavljene reforme još više povećati stopu nezaposlenosti koja se već sada nalazi na rekordnom nivou od 4,9 odsto. Upravo završeni izbori pokazali su, međutim, da su procene o popularnosti Koizumija (nešto manje od 70 odsto) bile realne. Takva činjenica govori o nezaustavljivoj popularnosti premijera i LDP-a, koji sa osvojenih 65 od ukupno 121 mesta u Gornjem domu, kao i koalicionom većinom (partije Komeito i Hošjuto) u Donjem domu parlamenta, mogu sa lakoćom pristupiti sprovođenju reformskog projekta, koji bi japansku privredu izvukao iz višegodišnje stagnacije. Inače, Koizumi je u kritikama stanja u zemlji i sopstvenoj partiji veoma iskren, što je, smatra se, još jedan od razloga njegove popularnosti, uključujući i njegovu želju da se u teškim trenucima stvari nazivaju pravim imenom.

Lima: Toledov rat siromaštvu

„Objavljujem otvoreni rat siromaštvu, to je moja obaveza“, reči su novoizabranog peruanskog predsednika Alehandra Toleda (Alejandro), izgovorene (28. jula) na svečanoj ceremoniji povodom davanja zakletve u parlamentu. Polaganju zakletve prisustvovalo je 12 lidera zemalja Latinske Amerike, španski prestolonaslednik Filip, a našu zemlju je predstavljao Dragoljub Mićunović, predsednik Veća građana saveznog parlamenta. Toledo, koji je vlast preuzeo od Alberta Fudžimorija, zaklinjući se pred Biblijom i raspećem, uputio je tako poruku naciji koja je s nestrpljenjem očekivana u ekonomskim krugovima. Iznoseći svoj plan rada, novi peruanski predsednik se obavezao da će tokom njegovog mandata svake godine biti otvoreno novih 400.000 radnih mesta. Takvom politikom, koja će više investicija preusmeriti na obrazovanje, a istovremeno prekinuti kupovinu oružja, kao i željom da privuče i strane investitore, Toledo će pokušati da zemlju izvuče iz ekonomske krize. U Peruu 54 odsto stanovništva živi u bedi, dok je četiri i po miliona ljudi u ekstremnoj bedi. Alehandro Toledo je, inače, prvi Indios (potomak Inka) koji je u ovoj latinoameričkoj zemlji izabran na ovako visoku funkciju.

Varšava: Preminuo Gjerek

Bivši predsednik poljske Ujedinjene radničke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek) preminuo je u 88. godini. Prema rečima njegovog sina Adama, koje prenosi poljska agencija PAP, Gjerek je umro od posledica zapaljenja pluća, u Češinu, gradu na jugu Poljske. Od 1923. do 1948. godine, bivši lider poljskih komunista živeo je u Francuskoj i Belgiji, gde je bio rudar i aktivista komunističkih pokreta. Godine 1948. se vratio u Poljsku gde pristupa Ujedinjenoj radničkoj partiji, čiji je predsednik postao u decembru 1970. godine. Tako počinje njegova borba za reformisanje poljskog političkog sistema. Štrajkovi i demonstracije radnika, u jesen 1980. primoravali su ga da podnese ostavku. Od prinudnog odlaska sa vlasti Gjerek je živeo povučeno, daleko od političkog i javnog života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure