img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kursk na suvom doku

Poslednje putovanje

18. oktobar 2001, 11:55 Nenad Šebek
Copied

Kursk će po mnogo čemu dugo ostati u centru pažnje; po rečima komandanta Severne flote, admirala Vječeslava Popova, operacija demontiranja podmornice, njenog naoružanja i nuklearnih reaktora trajaće oko godinu dana. No, najpre se očekuje vađenje posmrtnih ostataka mornara sa podmornice

TUŽNI DOLAZAK: Podmornica „Kursk“ na putu za suvi dok

Nešto više od godinu dana nakon što je sa 118 oficira i mornara potonula u vodama Barencovog mora, nuklearna podmornice Kursk, nekadašnji ponos ruske flote, krenula je na svoje poslednje putovanje… Gigantske hidraulične dizalice, pontoni, 26 kablova i na stotine stručnjaka i ronilaca učestvovali su u operaciji koja će koštati oko 65 miliona dolara i završiti u suvom doku brodogradilišta Rosljakovo, blizu matične luke Murmansk.

Kursk zapravo nije izronio na površinu mora… podmornica deplasmana 18.000 tona podignuta je na nekih desetak metara ispod površine i tako je odvučena do pred suvi dok u sredu 10. oktobra. Poslednja faza operacije, izvlačenje u suvi dok, zapela je zbog tehničkih problema za koje se očekuje da će biti rešeni do kraja ove sedmice. Jedna od najvažnijih stvari jeste pitanje bezbednosti dva nuklearna reaktora ukupne snage od 380 megavata. Sve dosadašnje provere ukazuju na to da su oba reaktora zatvorena ili poslednjom komandom kapetana Kurska ili uz pomoć automatskog mehanizma koji to obavlja sam u slučaju havarije. Prema izjavama predstavnika holandskog koncerna Mammoet–Smit International, koji je zadužen za vađenje podmornice, kao i ruske ratne mornarice, oba reaktora miruju i nema nikakve opasnosti od radioaktivnog zagađenja. No, stanovništvo Rosljakova nije baš uvereno u to. Planovi evakuacije već postoje, a na velikom elektronskom displeju u centru mesta stalno se prikazuju podaci o nivou radioaktivnosti i mora i vazduha.

TEORIJE I DALJE U OPTICAJU: Nervozu izaziva i to što se ne zna baš mnogo o stanju 22 krstareće rakete tipa granit, od kojih svaka ima oko tonu eksploziva i, bar u teoriji, dovoljno je snažna da potopi nosač aviona. Rakete bi trebalo da se još uvek nalaze u onom delu podmornice koji trenutno čeka ispred najvećeg suvog doka u Rusiji. Naime, vađenje podmornice ima dve etape. Pramčani deo broda je sav izobličen eksplozijom koja je potopila podmornicu. Stručnjaci su se pribojavali da bi vađenje čitave podmornice odjednom moglo biti opasno te je prednji deo odsečen i za sada ostaje na dnu mora. Ako sve protekne kako treba sa prvom fazom, a i ako preostane novca, pramac Kurska biće izvađen naredne godine.

U pramcu se, po većini procena, krije i tajna eksplozije koja je raznela Kursk. Još uvek je u opticaju i teorija o sudaru Kurska sa nekom drugom podmornicom ili brodom; dubina mora na mestu gde je potonuo iznosi jedva nešto više od sto metara, ali većina stručnjaka smatra da je ipak verovatno reč o eksploziji torpeda prilikom probnog ispaljivanja, a potom i eksplozija ostatka naoružanja. Nagađa se da je možda reč o nestabilnosti goriva u novoj vrsti torpeda, ali mornarica za sada o tome uporno ćuti.

Kada i uđe u suvi dok, Kursk će po mnogo čemu dugo ostati u centru pažnje; po rečima komandanta Severne flote, admirala Vječeslava Popova, operacija demontiranja podmornice, njenog naoružanja i nuklearnih reaktora trajaće oko godinu dana. No, najpre se očekuje vađenje posmrtnih ostataka mornara sa podmornice. Portparol Severne flote Vladimir Navrocki kaže da se očekuje da će biti nađeno oko 30 do 40 mornara, 12 tela su ronioci izvadili još prošle godine, a ostali članovi posade su, po svemu sudeći, bukvalno pretvoreni u prah prilikom eksplozije, ili ih je pak odnelo more… Pretpostavlja se da će prvi pogled u unutrašnjost podmornice u suvom doku biti morbidan: „Izabrali smo najbolje i najjače stručnjake za patološku medicinu, ali je teško reći kako će čak i oni da izađu na kraj sa onim što će zateći“, rekao je Navrocki. Zna se inače da su 23 mornara preživela prvu eksploziju pošto ih je zatekla u krmenom delu podmornice. Pisma koja su nađena kod njih ukazuju na to da ih je zatekla zaista strašna smrt kada je na podmornici nestalo kiseonika…

POTRAGA I SAHRANA: Samo vađenje ostataka podmorncie objašnjava se opasnošću koju bi njeni nuklearni reaktori predstavljali na duge staze u vodama Barencovog mora koje je bogato ribom i služi kao važan izvor hrane; no, postoji još jedan, politički. Ruski predsednik Vladimir Putin je lično dao reč članovima porodica poginulih mornara da će njihova tela biti nađena i sahranjena „kako treba i dolikuje“. Katastrofa Kurska bila je istovremeno i prva katastrofa novoizabranog ruskog lidera. U prvim danima kada se zemlja još nadala da je moguće sprovesti operaciju spasavanja članova porodice, predsednik je nastavio da se brčka u Crnom moru dok je čitava nacija treptala od neizvesnosti. Racionalno objašnjenje da njegovo prisustvo u Murmansku ne bi ništa pomoglo, nije pomoglo ni u popravljanju imidža. Spasavajući što se spasti može, Putin se potom sreo sa članovima porodica i obećao da će makar tela mornara biti nađena i dostojno sahranjena… neka od njih će i biti…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Gaza

Gaza

29.maj 2026. I.M.

Netanjahu: Preuzećemo kontrolu nad 70 odsto Pojasa Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da Izrael u ovom trenutku kontroliše oko 60 odsto teritorije Pojasa Gaze, što je značajno više u odnosu na ranije procene objavljene u martu

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure