Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Lider Srba iz Kosovske Mitrovice
Osnovni podaci: Rođen je 1. aprila 1953. godine u selu Ranić kod Dečana. Otac Bogdan, profesor istorije, i majka Olga, profesorka srpskog. Crnogorac, po veri pravoslavac, slavi Svetog Nikolu. Osnovnu i Mašinsko-tehničku školu završio u Titovoj (danas Kosovskoj) Mitrovici. Hteo je da bude pilot, ali želju nije ostvario zbog slabog vida. Bio pitomac Vojne akademije u Zagrebu koju je posle tri godine napustio. Vratio se u Mitrovicu gde je završio Mašinski fakultet, a u Prištini je apsolvirao i na Ekonomskom fakultetu. U Zagrebu počeo ozbiljno da trenira karate, nosilac je crnog pojasa (četvrti dan), osvajač prvenstva Kosova. Instruktor je i međunarodni karate sudija. Bio je i predsednik karate kluba „Trepča“. Govori engleski, albanski i italijanski. Oženjen, otac tri sina (Nikola, Žarko i Janko).
Karijera: Prvo zaposlenje dobio u mitrovačkom transportnom preduzeću Trans Kosovo gde je dogurao do tehničkog direktora i zamenika generalnog. U fabrici keramičkih pločica dobio je mesto generalnog direktora. Posle nekog vremena prešao je u Feronikl iz Glogovca na mesto zamenika generalnog direktora.
U Savez komunista primljen kao srednjoškolac, čim je postao punoletan, 1971. godine. Iz SK-a istupio u vreme nastanka višestranačkog sistema: „Nisam ničiji, ne dozvoljavam svojatanje od partija. Mene je prihvatio narod.“
Ivanović je 1. maja 2001. zatražio formiranje državnog koordinacionog tela za Kosovo: „Za Srbe sa severa Kosova bilo bi značajno da u svojoj sredini vide predstavnike savezne i republičke vlade, koji bi im povratili poverenje u vlast, s obzirom na to da ih je prethodna prodala.“ Kad su vlade SRJ i Srbije formirale Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju, kooptiran je u taj centar i postavljen za šefa Službe za ekonomski razvoj i rekonstrukciju.
U julu 2001. smenjen je sa mesta predsednika Izvršnog odbora SNV-a Kosovske Mitrovice „zbog svog metoda rada, jer nije poštovao demokratske postulate većinskog odlučivanja, nego je odlučivao samostalno“. Sa funkcije predsednika Regionalnog odbora SNV-a smenjen je, drugi put, 29. oktobra 2001. „iz više razloga“: prvi je što kao predsednik nije sazvao nijedan sastanak od januara ove godine. Ivanoviću je zamereno i njegovo „zauzimanje za izlazak na izbore“.
Kako je postao političar: Počelo je juna 1999. godine molbom „momaka s mosta“ (koji razdvaja srpski od albanskog dela Mitrovice) da im, kao karatista, pomogne u odbrani. „Na svoju sramotu, iako ovaj grad volim više nego bilo koji drugi, bio sam spreman da odem. Vratili su me momci koji su bili odlučniji od mene i sigurniji da će po svaku cenu ostati ovde. Njih dvadesetak došlo je kod mene sa idejom da me nagovore jer, ako ništa drugo, „znam sa strancima“. Tako se i rodio SNV kao građanski pokret za očuvanje rodnog mesta“. Ivanović je 1999. godine postao predsednik Izvršnog odbora SNV-a severnog Kosova.
Kad će otići iz politike: „Iz politike ću izaći kad ja budem tako hteo, a ne kad drugi budu želeli.“
O Srbima i Albancima: „Albanci i Srbi sa Kosova imaju sličan mentalitet. Tradicija, istorija i poreklo određuju razilaženja, ali mi imamo i mnogo sličnosti, zajednička razmišljanja, navike. Zato sam ubeđen da nam je mržnja uneta spolja. Mi smo deo nekakvih strateških planova velikih sila i u takvoj strategiji smo moneta za potkusurivanje. Platili smo to veoma skupo“.
O kantonizaciji: „Put do konačnog rešenja kosovskog pitanja je kantonizacija, kao vid decentralizacije ukupnog prostora Srbije.“
O podeli Kosova na dva entiteta: „To je opasna teza koja bi mogla da stvori dodatne tenzije na prostoru gde se Srbi ne mogu braniti. To bi podrazumevalo velike konflikte, možda bi dovelo čak i do proterivanja Srba sa tog prostora.“
Da li ići na izbore: „Nikada do sada narod nije bio doveden u tako tešku situaciju da bez dovoljno informacija treba da donese odluku o učešću na izborima. DOS mora da donese takvu odluku i snosi konsekvence“.
Međutim: „Mislim da Predsedništvo DOS-a ne bi trebalo da donosi posebnu odluku o izlasku ili neizlasku Srba na izbore. Takvu odluku treba da donesu vlade SRJ i Srbije, uključujući Koordinacioni centar, u kome se nalaze i četiri predstavnika srpskih političkih opcija sa Kosmeta.“
Šta će biti nakon opštih izbora na Kosovu: „Albanci će potpuno preuzeti vlast u pokrajini i doneti odluku o nezavisnosti Kosova ili o raspisivanju referenduma, čime bi se preostali Srbi naterali na još jedan talas iseljavanja.“
Budućnost: „Srbi na Kosovu i Metohiji veruju da će nova vlast u Srbiji i Jugoslaviji učiniti sve da ih na ovom prostoru zaštiti i sačuva Kosmet za buduća pokolenja. Mi moramo još malo izdržati, a onda će, svi smo u to uvereni, doći bolji dani.“
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve