img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalna polemika

Kloniranje ljudi ili organa

05. decembar 2001, 19:44 Davor Konjikušić
Copied

Naučnici pokušavaju da objasne da nema nikakve bojazni od kloniranja čoveka, radi se o kloniranju u terapeutske svrhe

MISTERIJE ĆELIJE: Kloniranje u laboratoriji nedaleko od Melburna

Urednik internet časopisa „E-Biomed“ (Žurnal za regenerativnu medicinu) Meri En Lajbert objavila je u utorak 27. novembra 2001. godine informaciju da je privatna firma ATC (Advanced Cell Technology, USA) iz Vorčestera, država Masačusets, uspešno klonirala ljudski embrion u medicinske svrhe. ATC je već početkom ove godine krenuo s eksperimentima kloniranja ljudskog embriona, prethodno oformivši odbor za nadgledanje celokupnog procesa sastavljenog od advokata, filozofa, stručnjaka za fertilitet i savetnika. Januara ove godine u bostonskim novinama objavljen je oglas u kome ATC kao donatore jajnih ćelija traži žene između 24 i 32 godine starosti, majke barem jednog deteta. Nakon opsežnih psihičkih i medicinskih testova odabrali su dvanaest kandidatkinja. Na nekoliko drugih anonimnih kandidata urađena je biopsija kože i izolovane su ćelije koje se koriste u procesu kloniranja – fibroblasti. Pokušaj svakog kloniranja ove vrste zavisi od menstrualnog ciklusa žene donatora, koja nekoliko dana pre ovulacije prima hormonalnu injekciju da bi umesto jednog ili dva jajašca ovulirala deset i više njih; inače ovo je standardan tretman prilikom lečenja steriliteta kod žena i razlog usled kojeg kada već dobijete dete, često ne dobijete jedno već blizance, ponekad trojke ili petorke. Motiv ovih žena da učestvuju u eksperimentu navodno je strast ka nauci, no čini se da je zarada u iznosu od 4000 dolara (oko četrdeset dolara po satu) ipak bila presudna za donaciju jajašca.

Nakon pet dana, tim genetičara iz firme ATC, predvođeni Hoseom Sibelijem, dobili su 71 jajašce od čega je samo šest dostiglo razvoj ranog embriona (deobom su nastale četiri ćelije), a samo jedno je progresiralo u šest ćelija nakon čega je rast zaustavljen.

GREŠNO I NEMORALNO: Republikanci, Vatikan, desničari, antiabortus organizacije i ostali konzervativci horski su arlauknuli da ovaj eksperiment u stvari utire put ka stvaranju kloniranog čoveka i blasfemiji nebeskih razmera. Prvi se preko televizije, reagujući na vesti o prvom kloniranom ljudskom embrionu, američkim građanima obratio predsednik Džordž Buš Junior objasnivši da je po njegovom mišljenju cela stvar moralno grešna. „Mi kao društvo ne bi trebalo da uzgajamo život kako bismo ga uništili“, dodao je Buš u TV obraćanju naciji. Buš se i sam našao na meti organizacija protiv kloniranja, abortusa i genetskog inženjeringa, iako je među njima uživao podršku zbog svojih stavova protiv abortusa. Američki Senat je još letos stopirao sva finansiranja iz budžeta državnim institucijama koje rade eksperimente kloniranja, ali nije zabranio da privatne firme o svom trošku nastave takve pokuse. Tada su republikanci predložili da se za svaki pokušaj kloniranja ljudskog embriona razreže novčana kazna od milion dolara i kazna zatvora u trajanju od deset godina. Demokrata Džerold Nadler bio je protiv: „Ne smemo dozvoliti da milioni bolesnih i povređenih ljudi umru ili ostanu paralizovani samo zato što mi verujemo da je grupica ćelija bitnija od njih.“

U trenutku dok se priprema ovaj broj „Vremena“, republikanski senatori predlažu donošenje moratorijuma na kloniranje, ističući da ćemo, ukoliko to ne urade sada, vrlo uskoro svi zajedno videti kloniranog čoveka koji diše. Takav predlog demokrate su britko odbile objašnjavajući da sa kloniranjem u terapeutske svrhe treba nastaviti, što uz neka goruća pitanja uveliko povećava tenzije između ove dve partije.

Papa se povodom prvog kloniranja ljudskog embriona obratio čovečanstvu rečima: „Pravi humanizam nikada ne može da dozvoli metode i eksperimente koji u sebi sadrže pretnju protiv života, sastavljene u naučnom i sistematičnom obliku.“ Svojevremeno je Vatikan slično reagovao i na vest o kloniranju ovce, te je pod svojim skutima osnovao laboratoriju koja se bavi isključivo i jedino istraživanjem placente. Glavni predmet, može se reći sholastičkog spora između Vatikana i pro–cloning naučnika jeste činjenica da i samo jednu jedinu ćeliju ljudskog embriona katolici smatraju živim ljudskim bićem.

Pravoslavni svet je na tragu osuda katoličkog: sinod Grčke pravoslavne crkve svojevremeno je energično osudio odluku britanske vlade da odobri kloniranje u medicinske svrhe; Srpska pravoslavna crkva je ne tako davno u svojim novinama „Pravoslavlje“ zaključila da je repliciranje (kloniranje) protivprirodno i bogohulno, pak da nema raznovrsnosti koju Gospod voli; Ruska pravoslavna crkva je povodom prvog kloniranja ljudskog embriona saopštila da će svako ko odluči da se koristi plodovima takvih eksperimenata biti izopšten iz crkve. Od duhovnih organizacija javnu podršku ovom eksperimentu izrazili su jedino prezbiterijanska crkva i Jevreji reformisti.

POMOĆ BOLESNIMA: Naučnici iz firme ATC i oni koji brane kloniranje pokušavaju da objasne o čemu se tu zapravo radi i da nema nikakve bojazni od kloniranja čoveka, ističući da se radi o terapeutskom kloniranju i da taj pojam treba jasno razlikovati od pojma kloniranja čoveka. Njihov cilj je da pomognu ljudima obolelim od Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, dijabetesa, leukemije. „Mi želimo da ACT pomoću ekstrakovanih ćelija iz ljudskog embriona omogući stvaranje organa bez kojih bi neki ljudi umrli. Mi pokušavamo da spasimo živote onih koji su bolesni“, kaže dr Majkl Vest, predsednik firme ACT. Klarkovski gledano (velikan SF književnosti i sam planira da pošalje fotografiju i par vlasi svoje kose na kloniranje vanzemaljcima, uz „poruku samo me dobro hranite“), razvojem terapeutskog kloniranja i usmeravanjem rasta embriona mogao bi se dobiti bilo koji ljudski organ po meri onoga kome je potreban, bez straha od njegovog odbacivanja.

EKSPERIMENTI I ZAKONI: Do sada je devet evropskih zemalja donelo zakone koji se tiču zabrane kloniranja na nacionalnom nivou, a neke od njih, prvenstveno Nemačka i Francuska, podnosile su inicijative za zabranu kloniranja preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Međutim, postoji i druga bojazan raširena u većini zapadnih zemljama – da se zabranom kloniranja gubi utrka u genetskom inženjeringu. Poslednji slučaj kloniranja ubrzao je rešavanje zakonskih nedoumica vezanih za kloniranje. Parlamentarna skupština Evropske unije je u prošli četvrtak neočekivano velikom većinom glasova, 317 protiv i 37 za, odbila da zabrani terapeutsko kloniranje u Evropi, što ne znači da sve članice EU-a moraju da ispoštuju ovu odluku, ali je bitno to da za ovakva istraživanja EU u naredne četiri godine planira da uloži od 400 miliona eura. Interesantno je da se istog dana Nemački nacionalni komitet za etiku odlučio za podršku uvozu kloniranih embrionalnih ćelija pod jasno preciziranom supervizijom. Britanci su u ekspresnu proceduru stavili zabranu kloniranja ljudi i počeli raspravu o kontroli takvih eksperimenata, prisećajući se skandala u dečjoj bolnici „Alder Hey“, gde su jedan lekar i jedan patolog bez dozvole roditelja skupljali organe umrle dece; tom prilikom pronađena je kolekcija od 400 fetusa, 2080 dečjih srca i više od 800 različitih organa.

Pristalice kloniranja Elvisa Prislija, Isusa, poginule dece, kućnih ljubimaca, homoseksualaca koji se nadaju da bi kloniranjem mogli dobiti dete koje bi nosilo gene jednog od partnera i mnogi raznorazni nastrani likovi oduševljeni su kloniranjem ljudskog embriona, i nadaju se da dan kloniranja prvog čoveka više nije tako daleko. Nekako najviše pogođenim osetili su se oni koji već više od godinu dana potresaju javnost sa najavama kloniranja čoveka. Italijanski naučnik Severino Antinori je navodno već odavno obezbedio i sredstva i ljudsku zamorčad, najavivši pokuse kloniranja ljudi za novembar, ali, eto, omela ga viša sila, pa sada kloniranu bebu najavljuje u narednih šest meseci. Takođe tvrdi da mu je ACT ukrao ideju. Izvršni direktor kalifornijske firme Clonaid Brigita Doiselie, pripadnik sekte raelijanaca, iako odavno u svojim laboratorijama ima FBI agente i inspektore FDA-e (Food And Drug Administration), tvrdi da je na skrovitim lokacijama sa svojom ekipom stručnjaka odavno klonirala mnoštvo ljudskih embriona, ali se posle ACT eksperimenta više ne oseća tako usamljeno. Raelijanci inače veruju da je celokupna ljudska populacija klonirana u laboratorijama vanzemaljaca, čije se ime Elohim može naći u Bibliji, pogrešno prevedeno rečju Bog. Početkom prošlog meseca i grupa južnokorejskih naučnika objavila je da su uspešno klonirali ljudski embrion, no nikada nisu pokazali niti jedan validan dokaz o uspešnosti eksperimenta.

Za kloniranje ljudi ne može se pronaći niti jedan valjan razlog, pa čak ni onaj „najhumaniji“ argument koji koristi pro–human cloning bratija (da bi kloniranje čoveka pomoglo mnoštvu sterilnih bračnih parova da dobiju decu) nema valjanu osnovu. Jeste da bi to obezbedilo potomke koji imaju gene jednog od roditelja, ali to dete bilo bi dete samo jednog roditelja, što nije baš najbolje za njegov razvoj. Da ne govorimo o bizarnosti ideje da umesto poginulog deteta pojedinci naprave njegov klon.

U narednih sto godina desiće se verovatno dramatičnije promene na polju genetskih istraživanja nego u veku iza nas, a naučnici će zasigurno uspeti da pronađu način da iskoriste potencijal embrionalnih stanica kao neku vrstu temelja koja daje mogućnost diferencijacije u bilo koje tkivo ljudskog organizma. Do tada treba naći pravo rešenje koje bi sprečilo zloupotrebe ovakvih istraživanja.

Kloniranja u XX veku:

1938 Hans Speman predložio je kloniranje sisara transplantacijom jezgra jedne odrasle ćelije u jaje. 1952. Robert Brigs i T.J. Kings klonirali su prvu žabu koristeći Spemanovu ideju prenosa jezgra.

1962 Džon Gurdon objavio je uspešno kloniranje punoglavca iz odrasle ćelije, otvarajući prvu javnu debatu o kloniranju.

1963 J.B.S. Haldane skovao je termin „klon“ u svom govoru.

1979 Karl Ilmensi saopštio je uspešno kloniranje tri miša, međutim niko u njegovoj laboratoriji nije bio u stanju da ponovi eksperiment.

1984 Stin Viladsen klonirao jagnje iz embrionske ćelije, prvi verifikovani klon sisara.

1995 Jan Vilmut i Kejt Kampbel klonirali su dva jagnjeta iz embriona ćelije.

1996 Ovca Doli je prvi organizam ikada stvoren iz ćelije odraslog sisara.

1997 Predsednik Klinton zabranjuje kloniranje u narednih pet godina.

1998 Rjuzo Janagimači, Toni Peri i Teruhiko Vakajama klonirali su pedeset miševa iz odraslih ćelija.

1998 Koreanski naučnici prvi objavljuju da su preduzeli prve korake ka kloniranju ljudi.

1999 Teruhiko Vakajama i Rjuzo Janagimači uspeli su da kloniraju prvog muškog miša iz odrasle ćelije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Žena tuguje i polaže sveće

Tragedija u Kran-Montani

09.januar 2026. B. B.

Pritvoren vlasnik švajcarskog kafića u kome je stradalo 40 ljudi

Tužilaštvo je u petak ispitalo francuske vlasnike bara „Le Constellation“, a u pritvoru je zadržan Žak Moreti zbog sumnje da bi mogao da pobegne

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure