img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narodno pozorište uvodi dnevni red

Poziv na pristojnost

12. децембар 2001, 20:26 Sonja Ćirić
Copied

Šta rade u pozorištima kada neko od posetilaca pokuša da unese papagaja ili psa kome je toga dana rođendan? Pojedini glumci već su prekidali predstave zbog zvrndanja mobilnih telefona, tako da je uprava nacionalnog teatra održala prvi čas o "dobrom vladanju" u ovoj kući

Na ulazu u hol Narodnog pozorišta nedavno je istaknut Kućni red gledališta u kome Uprava ove kuće, u šesnaest tačaka, obaveštava publiku o „posebnom načinu ponašanja“ koje se očekuje od svakog ko uđe na predstavu „jedne od najznačajnijih kulturnih ustanova u Republici Srbiji“. Od publike se traži da na predstave ulazi samo sa ulaznicom, da bude „prikladno obučena“, što znači da „nije dozvoljen ulazak u pocepanoj i prljavoj odeći, šorcevima, trenerkama, patikama“, da u gledalište ne unosi veće pakete, kofere, vatreno i hladno oružje, zapaljiva i omamljujuća sredstva; zabranjuje se ulazak „osobama pod dejstvom alkohola, opojnih droga i psihički neuračunljivim osobama“, nije dozvoljeno „uvođenje životinja i ptica“, glasno pričanje, vikanje i upotreba mobilnog telefona, nemoralno ponašanje – da citiramo samo glavne odrednice ovog po nekim podacima jedinstvenog, a svakako neubičajenog akta.

OMETANJE IZVOĐAČA: Jedna od prvih asocijacija povodom Kućnog reda Narodnog pozorišta mogla bi da bude: sada umetnici, dakle oni čiji je svaki pokret na sceni i van scene neprestano vrednovan i ocenjivan, procenjuju svoju publiku, mada Ljubivoje Tadić, upravnik Narodnog pozorišta i inicijator Kućnog reda, tokom razgovora za „Vreme“ to negira: „Ako umetnici mesecima vežbaju ulogu i ako su ceo život uneli u tu ulogu da bi je prikazali u predstavi, osećamo potrebu da pozovemo publiku da to prati sa dužnim poštovanjem.“ Ljubivoje Tadić smatra da „publika ima prava na razne reakcije ali da ne može da ometa izvođenje predstave“.

Kao najrasprostranjenije ometanje koje najviše iritira Ljubivoje Tadić navodi zvuk mobilnog telefona. On podseća da je zajedno s Ružicom Sokić prekinuo izvođenje Virusa u Zvezdara teatru zato što je jedna mlada gledateljka, u drugom redu, razgovarala mobilnim telefonom. „Rekli smo publici da ćemo sačekati kraj razgovora. Devojka je pričala kao da se ne nalazi u pozorištu, kao da ne čuje negodovanje publike i ne vidi da smo zbog nje zaustavili scenu.“ Glumac Sergej Trifunović je zbog zvonjave mobilnog prekinuo dve predstave – Porodične priče u Ateljeu 212 i Prokletu avliju u Beogradskom dramskom pozorištu, a pre njih, zbog buke srednjoškolaca, Ukroćenu goropad u Narodnom pozorištu što je do tada bila skoro nezamisliva reakcija. „Zvanično to je bila moja greška, jer tako misle moje kolege, ali ja mislim da nije. Dugo sam razmišljao o tome“, kaže Sergej Trifunović. Ako je za utehu, ometanje mobilnim telefonom nije ekskluzivnost beogradskog pozorišnog života. Dejan Savić, dirigent i direktor Beogradske opere, priča da je na nedavnom gostovanju Milanske skale u Bukureštu tokom Verdijevog Rekvijema zazvonio telefon u momentu kad je čuveni dirigent Rikardo Muti podigao ruke da označi početak izvođenja kompozicije. „Muti sačeka sekundu-dve, opet podigne ruke, opet mobilni. Posle trećeg puta je izašao, mada je u sali bilo četiri i po hiljade ljudi. Vratio se tek posle desetak minuta i počeo Rekvijem.“ Nebojša Bradić, upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, smatra da se „to događa na svim kulturnim manifestacijama i spada u izazove savremenog života. U većini pozorišta postoji zvučno upozorenje pred početak predstave, molba gledaocima koji svoje lične obaveze stavljaju ispred pozorišnog čina, da isključe telefone. Mislim da je sve manje i manje zaboravnih.“ U Narodnom pozorištu jedan gledalac želeo je na predstavu u društvu svog papagaja, a drugi je odlučio da psa, povodom njegovog rođendana, odvede na predstavu. „Pitaju nas šta će nam u Kućnom redu zabrana uvođenja životinja i ptica. Eto zašto, ima i takvih slučajeva“, kaže Ljubivoje Tadić.

NEGATIVNE REAKCIJE: Najviše negativnih reakcija izazvala je tačka Kućnog reda koja se odnosi na odevanje. Ljubivoje Tadić objašnjava da niko ne brani ljudima da džogiraju oko zgrade Narodnog pozorišta „ali da ne mogu posle trčanja, znojavi, u trenerci i patikama, da uđu u zgradu“. Glumica Danica Maksimović, predsednica Saveza udruženja dramskih umetnika Srbije, smatra da je stav o odeći neumesan. „Ne možemo da tražimo frak ako neko nema ni odelo. A što se patika tiče, prvo, one su stvar modnog trenda, a drugo, često su skupocenije od cipela. Ne znači da ako neko nije u odelu ne zna da prati predstavu, da ne uživa u njoj ili je ne poštuje. Mislim da odeća nije ogledalo duše.“ Ljubivoje Tadić insistira da Kućni red nije naredba „već predlog, poziv gledaocima na pristojnost i uljudnost“, jer misija pozorišta „nije da samo prikazuje predstavu već i da vaspitava društvo. Možda je ta misija nemoguća, ali pokušavamo. Mislim da će nam se i drugi priključiti.“

Druga pozorišta za sada nemaju nameru da uvode ovu vrstu edukacije. „Publika vrlo dobro zna šta je to što gleda, pa ako u tome ne prepozna ono što očekuje, tako i reaguje, glasno govori, dobacuje ili već na neki drugi način ometa predstavu. U tom slučaju, dakle, ne treba vaspitavati publiku već nas“, stav je Nebojše Bradića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

02.фебруар 2026. Sonja Ćirić

„Svadba“ pokazuje da je između Srba i Hrvata sve okej

Zašto u Hrvatskoj snimaju filmove poput „Svadbe“ a u Srbiji filmove poput „Dare“, i zašto publika u obe države više voli „Svadbu“. Za deset dana videlo ga je blizu 380.000 gledalaca

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.јануар 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.јануар 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure