img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Swiss(air), novi početak

Nebo ne može da sačeka

06. februar 2002, 19:44 Tamara Skrozza
Copied

Nakon šokantnog bankrotstva švajcarski nacionalni avio-prevoznik vraća se u biznis, zahvaljujući velikom kreditu i udruživanju sa regionalnim prevoznikom Crossairom, s porukom da ništa neće biti kao pre, već mnogo bolje

NOVI MODEL ZA USPEH: Swiss Airlines

Švajcarskom avio-prevozniku Swissairu bila su potrebna svega četiri meseca da se, posle bankrota u oktobru prošle godine, vrati na scenu. Iako su je upućeni krugovi već otpisali, kompanija je u saradnji sa svojim regionalnim prevoznikom Crossairom, zahvaljujući kreditu od 2,7 milijardi švajcarskih franaka, uspela da otplati dugove, da za 35 odsto umanji broj zaposlenih i da napravi plan i program poslovanja za sledeću godinu. Ove godine 31. januara u Bazelu konačno je objavljeno da se sa prošlošću definitivno raskrstilo i da će se (sad već nova) kompanija zvati jednostavno Swiss. Istog dana, sa bazelskog aerodroma poleteo je prvi (i za sada jedini) avion sa novim logom: crvena slova na beloj pozadini a pored njih sitniji naziv kompanije na još četiri jezika; tradicionalni švajcarski beli krst ostao je na repu aviona, ali je crvena pozadina nešto tamnija nego do sada. Objavljeno je i da će promena imidža, naziva i reklamne kampanje koštati ukupno 70 do 80 miliona švajcarskih franaka, dok je sve ostalo u vezi sa Swissom za sada prepušteno budućnosti: nova kompanija zvanično će startovati tek 31. marta.

KONCEPT: Da su planovi Swiss Air Lines Ltd-a vrlo ambiciozni očigledno je već i po načinu predstavljanja. Za razliku od uobičajenih koktela za odabrane i pratećih agencijskih vesti, predstavnici integrisanih Swissaira i Crossaira odrešili su kesu i u Bazelu ugostili 246 novinara: njih 163 iz Švajcarske, a ostatak iz ostalih zemalja u koje će leteti avioni Swissa. Već na početku prezentacije održane u zgradi bazelskog sajma bilo je jasno da će sve što će se čuti biti švajcarski tačno i precizno.

„Kolaps Swissaira ostavio je trag, a Švajcarskoj je potreban nacionalni avio-prevoznik. Poletećemo u aprilu. Današnja konferencija za novinare prvi je korak ka tome. Novo ime odražava upravo ono što mi jesmo: istinski nacionalni projekat“, kratko je objasnio Andre Doze, izvršni direktor Crossaira i nove kompanije, ostajući veran sličnim formulacijama čak i tokom razgovora s novinarima. Rečeno je između ostalog da Swiss ujedinjava najbolje karakteristike Swissaira i Crossaira, da se nova kompanija gradi na temeljima dobre tradicije u avio-biznisu, da je iza celog projekta „dinamična, inovativna i potpuno fokusirana ekipa“ i da je „sve skrojeno prema zahtevima današnjeg tržišta“. Najkonkretniji je, međutim, bio Tajler Brule, kreator novog imidža i, kako ga mediji predstavljaju, „dizajnerski guru“: „Naš cilj jeste da ‘prodamo’ Švajcarsku, odnosno sve kvaltitete koje ona podrazumeva.“ Na nivou teorije, to za sada znači „pouzdanost, sigurnost, čistoću, pažnju posvećenu detaljima, eleganciju, savremenost, luksuz, dizajn, konzistentnost“. Praktično, najavljeni su poboljšanje ekonomske i biznis klase na dužim letovima, bolja usluga na aerodromima, celodnevno informisanje putnika i novi sadržaji na samim letovima. Ono na čemu se posebno insistira jeste činjenica da će novi prevoznik koristiti isključivo švajcarske proizvode gde god je to moguće jer je jedan od ciljeva i „pomaganje švajcarske industrije“. U svakom slučaju, Swiss će sa svojih 128 aviona od aprila 2002. leteti u 59 zemalja, na 126 destinacija (od čega u Evropi 86, Africi 14, Severnoj Americi 7, Južnoj Americi 3, Aziji 9 i na Srednjem istoku 7). Svesni činjenice da se putnici obično opredeljuju za već poznate kompanije, predstavnici Swissa su radi ostvarivanja planiranog broja putnika (tokom ove godine 9,8 a tokom iduće preko 14 miliona) agencijama ponudili i nešto konkretno: proviziju za dva odsto veću nego do sada.

DILEME: Nedavno ispitivanje javnog mnjenja pokazalo je da svega sedam odsto Švajcaraca smatra da je pred novim avio-prevoznikom svetla budućnost, dok analitičari procenjuju da je „Swiss pod neverovatnim pritiskom“. Samouvereni predstavnici su na sve slične sumnje odgovorili opet kratko i jasno: „Dobro je što smo pod pritiskom. Gradićemo novi brend istovremeno prodajući svoje letove.“ Ostalo je, međutim, nejasno šta konkretno nudi Swiss, a ne nude već postojeće kompanije – svi kvaliteti koji su istaknuti, odavno su praksa svetskih avio-kompanija. Čini se da će u budućnosti, biti ključno konstantno praćenje tržišta i prilagođavanje njegovim potrebama: „Bićemo prvoklasni, prvoklasni će nam biti vrednosti i kvaliteti. Izuzev kvaliteta, sve ostalo odrediće tržište“, istakao je Arjen Pen, potpredsednik kompanije zadužen za marketing. Za sada je izvesno samo potenciranje čistoće i elegancije. „Zagađenje je svuda oko nas – ne samo ekološko, već i vizuelno. Bojom, uniformama, logom mi potenciramo čistoću i eleganciju. Jer, čak i serviranje najboljeg vina nema svrhu ukoliko imate ružne čaše“, reči su Tajlera Brulea.

Do prvih zvaničnih letova nove kompanije, odnosno do prvih konkretnih informacija sa prodajnih šaltera, može samo da se pretpostavlja kako će i da li će Swiss uspeti da se izbori za svoje mesto i za poverenje koje je, kolapsom Swissaira, uveliko izgubljeno. Što se tiče ovih prostora, kompanija očigledno računa i na nas. Naime, na spisku novinara iz Istočne Evrope ubedljivo smo vodili – bilo je prisutno četvoro beogradskih i troje prištinskih gostiju, u odnosu na skromnih petoro rumunskih, četvoro ruskih ili dvoje turskih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure