
Bizarno reklamiranje
Novosadski splav pravi svadbu sa lažnim mladencima
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Otkriće da na Crvenoj planeti ima leda za petsto metara dubok okean podstaklo je astronaute da razmišljaju o slanju ekspedicije na nama najbližu planetu ne bi li otkrili prisustvo bilo kakvog oblika života
Led je u znatnim količinama pronađen na velikom prostoru ispod površine Marsa. Ovo otkriće Američke agencije za istraživanje svemira (NASA) spada među najvažnija kada je o Crvenoj planeti reč. Ono razrešava jednu od najdubljih misterija, ukazuje na mogućnost slanja ljudske ekspedicije i ponovo otvara pitanje da li na toj planeti ima života.
Poznavaoci sugerišu, delimično zbog ovog otkrića, da NASA ozbiljno razmišlja o projektu slanja ljudske posade na Mars u narednih dvadeset godina.
Američka agencija za istraživanje svemira najavila je dramatično saopštenje vezano za otkriće leda na Marsu za naredni četvrtak. Potpuniji izveštaj vezan za ovo otkriće pojaviće se u NASA „Žurnalu“ nešto kasnije istoga dana.
Ove novosti otkrila je letelica Mars Odisej, koja podatke prikuplja od kraja prošle godine. To je potvrda ranijih pretpostavki koje su ukazivale na mogućnost da se velike količine leda nalaze ispod površine planete. Takođe, ovo otkriće daje odgovor na pitanje koje je decenijama zbunjivalo istraživače: ima mnogo tragova koji ukazuju da je Mars u prošlosti bio „preplavljen“ vodom. Dakle, gde je sva ta voda nestala? Odgovor je da se voda nalazi u regolitu, sloju kamenja i prašine na samoj površini. Mars Odisej je tokom svoje istraživačke misije poslao mnogo podataka koji daju dobru sliku sastava površine planete.
GAMA ZRACI: Ova letelica ima uređaj koji se zove gamazračni spektrometar i koji traga za gama zracima (svetlost koja nosi veliku energiju) za koje se posebnim postupkom može utvrditi da li potiču iz hidrogena koji se nalazi manje od metra ispod površine planete. Astronomi veruju da se radi o hidrogenu zarobljenom u kristalima leda.
Instrument istih karakteristika i konstrukcije korišćen je i za Lunar prospektor, letelicu koja je otkrila led na senovitim delovima mesečevih polova 1998. godine.
Takođe, Mars Odisej nosi na sebi i neutronski spektrometar koji registruje prisustvo podzemnog leda na istim mestima na planeti. Istraživači su bili iznenađeni jačinom signala koje su uređaji detektovali. Oni su očekivali da će im biti potrebno više od godinu dana da prikupe dovoljno dokaza, no to im je uspelo za samo nekoliko nedelja.
Preliminarni rezultati objavljeni su u martu, ali sada smo dobili veoma vredne podatke koji potvrđuju postojanje velike količine leda južno od 60 stepeni geografske širine Marsa.
I SEVERNO I JUŽNO: Naučnici veruju da isto važi i za Marsovu severnu hemisferu, ali to ne mogu da potkrepe dokazima barem dok se letelica tamo ne uputi kasnije ove godine, kada u tom delu planete prođe marsovska zima.
Najavljena pres konferencija, kada NASA planira zvanično da objavi informacije o najnovijim otkrićima, mogla bi biti pomerena i za neki dan pre četvrtka, budući da su vesti o ledu na Marsu već procurile iz britanskih medija. Takođe, ovo dramatično otkriće moglo bi biti putokaz za buduća istraživanja, naročito za akciju spuštanja na planetu, budući da sugeriše gde bi na planeti trebalo tražiti tragove nekadašnjeg života.
Prisustvo ovako velike količine leda, koji bi ako bi se otopio prekrio planetu okeanom dubokim najmanje pet stotina metara, znatno će promeniti pravce daljih istraživanja. Iako su spuštanja bespilotnih letelica već u planu za narednu godinu (evropski Bigl 2 i Nasini Mars roveri), nije bilo predviđeno da se one pojave u oblastima za koje je sada utvrđeno da su bogate ledom. Marsov Polar lender trebalo je da se spusti baš na tom mestu 1999. godine i nesumnjivo je da bi tada otkrio led, ali je prilikom spuštanja došlo do kvara.
Za astronaute će otkriće leda na Marsu biti veliki podsticaj za planiranje novih projekata. Voda je, inače, esencijalna za postojanje života, tako da ovo otkriće znatno povećava verovanje u postojanje života na Marsu u prošlosti, a možda i danas. Zbog toga su uzorci leda i stene doneti bespilotnom letilicom na Zemlju od ključnog značaja za istraživanje.
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve