Država i kultura
Ministre, Srbija ne ulaže ozbiljan novac u kulturu
Ministar kulture Nikola Selaković je u Skoplju na sastanku ministara kulture rekao da je budžet za kulturu Srbije u porastu. Evo nekih zanimljivosti na tu temu
Verovatno je da se od kada se filmska industrija iz Njujorka preselila u kalifornijsko selo zvano Holivud, Njujork nikad nije osećao toliko kao filmska meka kao tokom ove filmske smotre
Prvi Trajbeka (TriBeCa) filmski festival, nazvan po kraju Njujorka koji se nalazi na nekoliko koraka severno od nekadašnjeg Svetskog trgovinskog centra, odnosno sadašnje „nulte tačke“, udahnuo je nedavno novi život u donji deo Menhetna koji je do sada ličio na grad duhova.
Tako su jednim grandioznim potezom najpoznatiji stanovnik ovog kraja Robert de Niro i njegova dugogodišnja partnerka Džejn Rozental oživeli celu umrlu downtown scenu: restorane, hotele, radnje Trajbeke koju su odjednom preplavili novinari, paparaci, najveće filmske zvezde i verni poklonici filma iz celog sveta. Vlasnik jednog restorana kaže da su obično petkom imali oko 150 gostiju, a ovog petka se broj skoro udvostručio. De Niro je vlasnik dveju kafana u Trajbeki već dvadeset godina, od kada mu je Džek la Mota našao bivši magacinski prostor da u njemu vežba boks za film Razjareni bik.
Verovatno je da se od davne 1928. godine, kada se filmska industrija iz Njujorka preselila u kalifornijsko selo zvano Holivud, Njujork nikad nije osećao toliko kao filmska meka kao u ovih pet majskih dana. Ceremoniji otvaranja festivala prisustvovali su pored De Nira i drugih filmskih veličina, kao što su Skorceze, Vupi Goldberg, Frensis Ford Kopola, Loren Bekol i ljudi iz politike; gradonačelnik Njujorka Blumberg, guverner Pataki, nobelovac Nelson Mandela i bivši predsednik SAD Klinton.
De Niro i Džejn Rozental, koji su osnovali Trajbeka produkciju 1988. godine, došli su na ideju o festivalu posle tragedije 11. septembra prošle godine. Uskoro im se pridružio i drugi poznati stanovnik ovog kraja reditelj Martin Skorceze, koji je bio zadužen za specijalne projekcije restauriranih klasika kao što su Veliko nebo Haurda Hoksa ili Viva Zapata! Elije Kazana, kao i za izbor najboljih filmova posvećenih Njujorku kao što su Kjubrikov Poljubac ubice, Menhetn Vudija Alena, Slatki ukus uspeha Makedrika, Na dokovima Njujorka Kazana . Zatim su i druge „komšije“ iz kraja, kao što su oskarovci Helen Hant i Kevin Spejsek ponudili svoju pomoć. Uz pomoć tolikih zvezda festival je, ipak, urpkos nekim početničkim boljkama i opštoj konfuziji koja je vladala u pres centru, uneo stepen uzbudljivosti i glamura koji je više vezan, recimo, za Kan nego za ugledni, ali ne mnogo glamurozni, Njujorški filmski festival.
Svi su se odazvali velikom imenu Roberta de Nira i njegovoj želji da pomogne da se oživi pogođeni deo Njujorka. Za samo pet dana prikazano je 150 filmova, prodato preko 20.000 karata, 8000 ljudi prisustvovalo je svečanim premijerama s crvenim tepihom u holivudskom stilu kao sto su O dečaku sa Hjuom Grantom, Insomnija s Al Paćinom, Robinom Vilijamsom i, naravno, druga epizoda popularne Lukasove sage Rat zvezda.
Ipak, glavni ton festivalu dali su filmovi novih, mladih, uglavnom nepoznatih i nezavisnih autora koji su jedini i bili u festivalskoj konkurenciji: 15 igranih i preko 100 dokumentarnih dela iz celog sveta od Kine i Koreje do Švedske i Slovenije (Poslednja večera Vojka Anzeljca). Za najbolji igrani film proglašena je crna njujorška komedija Rodžer Dodžer Dilana Kida, a za najboljeg reditelja debitanta proglašen je mladi Erik Ison za film Manito.
Čini se da nijedan drugi filmski festival na svetu nije imao tako uspešan debi.
Ministar kulture Nikola Selaković je u Skoplju na sastanku ministara kulture rekao da je budžet za kulturu Srbije u porastu. Evo nekih zanimljivosti na tu temu
Nejasno je zašto Grlić, čiji su se raniji filmovi, tj. oni iz krunskog dela karijere, odlikovali i lako uočljivom suptilnošću i brižljivo plasiranim i inkorporiranim finesama na planu tema, motiva, ideja (pa onda, zašto da ne, i ideologije i barem njenih jasnih i rečitih odblesaka), u Svemu dođe kraj od samog početka kreće rafalnom paljbom
Za razliku od cenzure koja je nad istim ovim projektom sprovedena pre 11 godina, u vreme kada Akademija nije imala neophodnu izlagačku autonomiju, ovoga puta na snazi su drugačiji mehanizmi
Muška suza,
po motivima iz jednočinki A. P. Čehova
režija Aleksandar Popovski
Jugoslovensko dramsko pozorište
U drugog Džokera je uloženo 200 miliona dolara, u trećeg Terifajera čak 100 puta manje. U bizarnom preokretu filmske sudbine, sigurni favorit je posrnuo i strmoglavo se stropoštao, dok je jedan “mali” film isplivao na vrh. Kako je moguće da se tako nešto dogodilo?
Intervju: Aleksa Đilas o Milovanu Đilasu
Mladost revolucionara i disidenta Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve