
Najmlađi
„Zora i San“ prva predstava „Kolevke teatra“, prve scene za bebe
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Fanfare Ciocarlia u Barutani
Serija koncerata najboljih savremenih romskih ansambala iz celog sveta – Aven Romalen, koju priređuju B92 i Ministarstvo kulture Srbije, nastavlja se nastupom rumunskog sastava Fanfare Ciocarlia 26. juna u Barutani na Kalemegdanu.
Posle više nego uspelih gostovanja Esme Redžepove i Ferusa Mustafova, bićemo u prilici da proverimo zašto se ova ekipa od 12 muzičara svuda najavljuje kao najbrži duvački orkestar na svetu i zašto ploče Fanfare Ciocarlie objavljuje prestižna berlinska izdavačka kuća Piranha, već godinama jedna od najagilnijih među onima koje su se specijalizovale za world music. Prvo izdanje ovog orkestra Radio Pascani iz 1998 bio je jedan od onih ključnih albuma koji su pomogli ponovnom otkriću ciganske muzike na globalnom trzištu u poslednjih nekoliko godina.
Grupa Fanfare Ciocarlia, inače, potiče iz sela Zece Prajini (deset polja) od svega 400 duša, pokraj rumunsko-moldavske granice. Njihova verzija muzike koju sviraju orkestri širom Balkana ipak je jedinstvena i originalna kombinacija rumunskih, ciganskih i turskih sastojaka. Ioan Ivancea, lider grupe, tvrdi da ansambl ne samo da je jedan od poslednjih orkestara ovog tipa nego i da je sasvim sigurno i najbrži i najluđi. Ko god je prošle godine, takođe u Barutani, imao priliku da vidi spektakularne Taraf de Haidouks, takođe iz Rumunije, zna da je ova tvrđa sigurno suva istina da može da očekuje neslućene muzičarske. Kao što članovi orkestra sami kažu u jednom skorašnjem intervjuu: „Ljudi nas pitaju kako uspevamo da živimo u tako malom mestu, na kraju sveta, i da pravimo tako dobru muziku, a mi odgovaramao – a gde bi se lakše pravila dobra muzika nego na kraju sveta?“
Najbolji Blejd raner
Poznati američki list „Wired“ objavio je svoj izbor 20 najboljih naučnofantastičnih filmova svih vremena, a na prvom mestu je Blejd raner Ridlija Skota, snimljen 1982. godine, s Harisonom Fordom u glavnoj ulozi. Na drugom mestu je Gataka snimljena 1977. godine, dok je treći Matriks.
Kjubrikova Odiseja u svemiru 2001. zauzela je tek četvrto mesto, mada su je mnogi kritičari ocenili kao najbolji naučnofantastični film ikada snimljen. Na petom mestu, po izboru američkog lista, nalazi se Brazil, a slede Paklena pomorandža (još jedno Kjubrikovo remek-delo), Alijen – osmi putnik, Momci iz Brazila, Park iz doba Jure, Ratovi zvezda, Drumski ratnik, Tron, Terminator, Sliper…
Glavni kriteriji pri izboru filmova bili su: stepen uzbudljivosti, način predstavljanja vizije budućnosti i to da li se njegova umjetnicka fikcija poklapa s današnjim naučnim saznanjima.
Kosmoplovci u Remontu
Izložba multimedijalne produkcijske grupe Kosmoplovci/Studiostrip, na kojoj će biti predstavljeni stripovi i strip plakati u vidu kolaža različitih tematskih celina, otvorena je u galeriji Remont. Prikazan je i video program iz arhive Kosmoplovaca. Jedna od mnogobrojnih delatnosti te grupe je objavljivanje stripova fanzina kao što su Brus Li i Naši ljudi na Divljem zapadu. Najpopularnije njeno izdanje za sada je strip Patrijarh Pavle protiv savesti koji je izazvao burne reakcije u javnosti.
Izložba je otvorena do 5. jula kada će biti održan plenum Kosmoplovaca. Do zatvaranja izložbe, svakog ponedeljka u 19 sati biće organizovan razgovor o najnovijim produkcijama čiji su autori, izmedu ostalih, Vostok, Septik, Miroslav Lazendić i Grabovski.
U Remontu će 19. juna biti promovisana nova štampana izdanja te umetničke asocijacije.
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Kad sam na jednom koncertu razbio glavu pivskom flašom, hirurg me je pitao “zašto?”. “Zbog loše situacije u društvu”, odgovorio sam
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve