img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija

Četvrt veka demokratije

26. jun 2002, 21:16 V. S
Copied

Španci su s ponosom obeležili 25 godina od prvih slobodnih parlamentarnih izbora u junu 1977

Ako u modernoj istoriji Evrope postoji primer gotovo bezbolne i netraumatične tranzicije iz totalitarizma u uspešnu parlamentarnu demokratiju, to je bez sumnje slučaj Španije. Početak promena ima tačan datum: 15. juni 1977, dan prvih slobodnih parlamentarnih izbora posle 41 godine Frankove diktature. Ovog 15. juna, na dvadesetpetogodišnjicu okretanja nove stranice u istoriji španske države, u parlamentu su se našli gotovo svi protagonosti španske političke scene u poslednjih četvrt veka. Bila su prisutna četvorica premijera: prvi, Adolfo Suarez (Unija demokratskog centra, UCD, 1977–1981), drugi, Kalvo Sotelo (takođe UCD, 1981–1982), treći, Felipe Gonsales (Socijalisticka radnička partija Španije, PSOE, 1982–1996) i četvrti, Hose Maria Asnar (Narodna partija, od 1996); takođe, šest predsednika Kongresa: Fernando Alvares de Miranda i Landelino Lavilja iz vremena UCD-a, Gregorio Pekes-Barba i Feliks Pons iz PSOE, Federiko Triljo i Luisa Fernanda Rudi, sadašnja predsednica iz Narodne partije. Iz prvog poslaničkog sastava, izabranog pre četvrt stoleća, danas su u parlamentu samo petorica: Felipe Gonsales, Alfonso Gera, Luis Janjes, Karlos San Huan i Karlos Navarete. Primećene su još neke istaknute figure tranzicije, poput nekadašnjih komunističkih lidera Santjaga Karilja i Gregorija Lopes Raimunda, sindikalnog prvaka Marcelina Kamaća, dugogodišnjeg generalnog sekretara Generalne radničke unije (UGT) Nikolasa Redonda.

BEZ GRUPNOG PORTRETA: Fotografi i istorija ostali su bez zajedničke slike četvorice demokratski izabranih predsednika države jer aktuelni premijer Hose Maria Asnar nije goreo od želje da se slika sa svojim prethodnicima. Po ulasku u salu otišao je na svoje poslaničko mesto i ostao tamo do kraja svečanog zasedanja kome su prisustvovali živi članovi prvog parlamenta iz 1977. i današnji poslanici.

U svim sećanjima dominantje je bio, kako je primetio jedan komentator, ponos bez nostalgije. Adolfo Suarez, čija uloga u tim prvim i najvažnijim danima tranzicije, prolaskom vremena sve više dobija na značaju, ističe: „Uradili smo ono što smo morali učiniti, misleći ne na sebe, nego na generacije koje dolaze.“ Felipe Gonsales je ocenio da je „25 poslednjih godina najbolji period u istoriji zemlje od vremena Karlosa III“, Kalvo Sotelo je priznao da „niko nije očekivao uspeh kakav se dogodio“, dok je aktuelni premijer Hose Maria Asnar istakao da „možemo biti ponosni onim što smo uradili za demokratiju“. Santjago Kariljo nije propustio priliku da podseti kako su tranziciju „još pre izbora“ počeli „radnici, komunisti i studenti“ suprotstavivši se frankizmu.

Podsećanje na prve parlamentarne izbore u demokratiji bilo je prilika i za sećanje na opšte stanje u zemlji koja je četiri decenije pod Frankom živela u nekoj vrsti međunarodne izolacije. Posle Frankove smrti i uz veliku ulogu kralja Huana Karlosa – koga je baš Franko izabrao za naslednika na čelu države verovatno i ne sanjajući da će se monarh pretvoriti u žiranta demokratije i da će baš on „izmisliti“ Adolfa Suareza – usledila je legalizacija svih mogućih političkih partija, osim separatističke katalonske Republikanske levice. Na predizbornoj sceni vladao je opšti haos, birači su bili prilično zbunjeni i podeljeni i ko zna kako bi se sve završilo da Suarez nije smislio objedinjavanje mnogih sitnih partija u Uniju demokratskog centra, neku vrstu španskog DOS-a. Formula se pokazala veoma uspešnom jer je nova partija, de fakto koalicija, bila neka vrsta mosta između poraženih snaga frankizma i dolazeće demokratije, ali bez prenagljenih poteza. UCD je dobio 165 mandata (34,52 odsto), PSOE 103 (24,44 odsto), veliki gubitnik bila je Aliansa popular, preteča današnje vladajuće Narodne partije s Manuelom Fragom na čelu, koja je dobila 16 poslaničkih mesta (8,05 odsto), katalonski socijalisti koji su samostalno izašli na izbore dobili su 15 mesta (4,76 odsto), komunisti 12 (6,30 odsto), Demokratski pakt za Kataloniju (današnja Konvergencija i Unija) 11 (2,82 odsto) itd. U parlament je ušlo ukupno 13 partija. Učešće na izborima bilo je veoma visoko, čak 78,83 odsto, a današnji lider španskih socijalista Hose Luis Rodríguez Zapatero žali što je imao samo 16 godina i što nije mogao da glasa, ali se s ponosom seća da je cele noći lepio plakate podrške za PSOE.

Prva sednica novoizabranog parlamenta održana je 13. jula 1977, a slika koju su ovih dana objavili španski mediji podsetila je na dve velike figure španske istorije: Dolores Ibaruri, legendarnu „La Pasionarija“, i Rafela Albertija, legendarnog pesnika, kako silaze stepenicama koje salu parlamenta dele na dva dela, dok poslanici gledaju u njih s mešavinom čuđenja i divljenja. Komuniste u parlamentu manje od dve godine po Frankovoj smrti, ko bi mogao i da sanja.

NEVEROVATNE PROMENE: Među poslanicima su bili Đordi Pužol, još uvek vladajući katalonski političar koji će tokom dolazećih godina postati ključni čovek za stabilnost i Gonsalesove vlade, kada je ostao u manjini, i Asnarove, kada nije dobio apsolutnu većinu, i takođe Habier Arzaljus, lider Baskijske nacionalističke partije (PNV). Uz Manuela Fragu koji se (po volji birača) pretvorio u „doživotnog“ predsednika Galicije, trećeg autonomnog regiona Španije, dobijamo lepezu političara koji i danas traju i imaju veliki uticaj na zbivanja u političkom životu zemlje.

Šta se praktično promenilo u Španiji tokom 25 godina demokratije? Mnogo, toliko mnogo da gotovo izgleda neverovatno. Inflacija je sa 26,4 odsto svedena na 3,6 procenata, minimalna mesečna zarada porasla je sa 68,50 na 442,20 eura, stanovništvo se sa 36,2 miliona povećalo na 41,1, uključujući i skoro milion stranaca prema ondašnjih 160.000. U negativne tendencije spada povećanje nezaposlenosti (s 5,69 na 11,47 odsto), ali je realni procenat nezaposlenih niži jer se mnogima više isplati da se vode kao nezaposleni. O političkim promenama, ulasku Španije u EU, NATO i ostale međunarodne institucije ne treba ni govoriti. Da ne postoji ETA, Španija bi imala sve uslopve da, što bi rekao Vojislav Koštunica, postane „obična, dosadna zemlja“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure