

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića
Opravdani su strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana
Prolaz tunelom kroz Mon Blan koji spaja Italiju i Francusku ponovo je od prošlog ponedeljka dozvoljen za teške kamione. Tri godine i tri meseca nakon katastrofalnog požara u tunelu, u kojem je poginulo 39 osoba, a koji je prouzrokovao jedan belgijski kamion, prvi kamioni su prošlog utorka ujutro prešli na francusku stranu. Celodnevni zastoj prouzrokovali su aktivisti ekoloških organizacija i lokalno stanovništvo koji su se usprotivili ovoj odluci zbog straha od novih nesreća.
Akcijom je koordinirala Asocijacija za poštovanje Mon Blana, koja je pre objavljivanja odluke o tranzitu upozorila vlasti da će „interventne grupe“ pokušati da spreče ovu odluku. U noći između ponedeljka i utorka to se zaista i dogodilo. Nakon što je jedan kamion probio blokadu ispred ulaza u tunel, četvoro „ambijentalista“ stalo je pred vozilo i sprečilo prolaz. Posle toga usledila je celodnevna blokada, pri čemu u tunel nisu puštana putnička vozila, da bi se sve okončalo u utorak u ranim jutarnjim časovima, kada je policija intervenisala uz upotrebu suzavca i rasterala pripadnike ekoloških organizacija. To je omogućilo normalan protok saobraćaja, a dva holandska kamiona su uz pratnju policije prešla na francusku stranu.
Tunel koji povezuje Kurmajer na italijanskoj i Šamoni na francuskoj strani zatvoren je za saobraćaj kamiona nakon incidenta koji se dogodio 24. marta 1999. godine.
To je bila prva nesreća tih razmera koja se desila 33 godine od otvaranja tunela. Incident je započeo kada se u tunelu zapalio jedan belgijski kamion koji je prevozio hranu. Italijanski tehničar odgovaran za bezbednost u tunelu video je na monitoru da na oko 300 metara od tog kamiona ljudi izlaze iz vozila i pustio kroz ventilaciju svež vazduh, umesto da je uključi u suprotnom smeru i izvuče dim koji je kuljao iz kamiona. To je doprinelo da se požar razbukti i zahvati ostala vozila, nakon čega su usledile eksplozije motora.
Oko broja poginulih dugo se kalkulisalo, jer su u olupinama spasioci danima nalazili tela, da bi se na kraju došlo do brojke od 39 žrtava. Manji požari su se javljali još nedelju dana nakon glavnog, a nakon toga usledila su prepucavanja italijanske i francuske strane oko toga ko je odgovoran za incident. Francuski list „Figaro“ izrekao je optužbe na račun proizvođača kamiona „Volvo“, čije se vozilo prvo zapalilo. Po njima, ovaj kamion nije bio dovoljno tehnicčki obezbeđen protiv požara. Nakon toga, tunel je potpuno zatvoren zbog javne istrage, da bi nakon međudržavnog sporazuma u Nimu (septembar ’99) bilo odlučeno da se za putnička vozila otvori u jesen 2000. godine.
Ekološke organizacije zalažu se za očuvanje prirode Mon Blana, najvišeg planinskog masiva u Evropi. To je severozapadni stub Alpa, čiji je najviši vrh 4810 metara (mereno uz primenu GPS-Global Positioning System). Ovaj prelepi masiv, ispunjen glečerima, predstavlja pravu divljinu koje je sve manje na ovoj planeti. Zato su opravdani strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve