img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mon Blan

Tunel ponovo radi

05. jul 2002, 18:21 N. V
Copied

Opravdani su strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana

Prolaz tunelom kroz Mon Blan koji spaja Italiju i Francusku ponovo je od prošlog ponedeljka dozvoljen za teške kamione. Tri godine i tri meseca nakon katastrofalnog požara u tunelu, u kojem je poginulo 39 osoba, a koji je prouzrokovao jedan belgijski kamion, prvi kamioni su prošlog utorka ujutro prešli na francusku stranu. Celodnevni zastoj prouzrokovali su aktivisti ekoloških organizacija i lokalno stanovništvo koji su se usprotivili ovoj odluci zbog straha od novih nesreća.

Akcijom je koordinirala Asocijacija za poštovanje Mon Blana, koja je pre objavljivanja odluke o tranzitu upozorila vlasti da će „interventne grupe“ pokušati da spreče ovu odluku. U noći između ponedeljka i utorka to se zaista i dogodilo. Nakon što je jedan kamion probio blokadu ispred ulaza u tunel, četvoro „ambijentalista“ stalo je pred vozilo i sprečilo prolaz. Posle toga usledila je celodnevna blokada, pri čemu u tunel nisu puštana putnička vozila, da bi se sve okončalo u utorak u ranim jutarnjim časovima, kada je policija intervenisala uz upotrebu suzavca i rasterala pripadnike ekoloških organizacija. To je omogućilo normalan protok saobraćaja, a dva holandska kamiona su uz pratnju policije prešla na francusku stranu.

Tunel koji povezuje Kurmajer na italijanskoj i Šamoni na francuskoj strani zatvoren je za saobraćaj kamiona nakon incidenta koji se dogodio 24. marta 1999. godine.

To je bila prva nesreća tih razmera koja se desila 33 godine od otvaranja tunela. Incident je započeo kada se u tunelu zapalio jedan belgijski kamion koji je prevozio hranu. Italijanski tehničar odgovaran za bezbednost u tunelu video je na monitoru da na oko 300 metara od tog kamiona ljudi izlaze iz vozila i pustio kroz ventilaciju svež vazduh, umesto da je uključi u suprotnom smeru i izvuče dim koji je kuljao iz kamiona. To je doprinelo da se požar razbukti i zahvati ostala vozila, nakon čega su usledile eksplozije motora.

Oko broja poginulih dugo se kalkulisalo, jer su u olupinama spasioci danima nalazili tela, da bi se na kraju došlo do brojke od 39 žrtava. Manji požari su se javljali još nedelju dana nakon glavnog, a nakon toga usledila su prepucavanja italijanske i francuske strane oko toga ko je odgovoran za incident. Francuski list „Figaro“ izrekao je optužbe na račun proizvođača kamiona „Volvo“, čije se vozilo prvo zapalilo. Po njima, ovaj kamion nije bio dovoljno tehnicčki obezbeđen protiv požara. Nakon toga, tunel je potpuno zatvoren zbog javne istrage, da bi nakon međudržavnog sporazuma u Nimu (septembar ’99) bilo odlučeno da se za putnička vozila otvori u jesen 2000. godine.

Ekološke organizacije zalažu se za očuvanje prirode Mon Blana, najvišeg planinskog masiva u Evropi. To je severozapadni stub Alpa, čiji je najviši vrh 4810 metara (mereno uz primenu GPS-Global Positioning System). Ovaj prelepi masiv, ispunjen glečerima, predstavlja pravu divljinu koje je sve manje na ovoj planeti. Zato su opravdani strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure