



Štednju, reč čija je negativna asocijacija u Srbiji vezana za isključenja struje, razvijeni svet shvata kao kulturu potrošnje i uštedu. Ona ne podrazumeva odricanje od blagodeti i komfora koje struja pruža, već ekonomičnu upotrebu koja donosi i blagodet uštede.
Trenutno se u Srbiji najveći deo električne energije troši uglavnom za zagrevanje. Racionalnijom upotrebom termičkih uređaja i što je moguće masovnijim korišćenjem drugih energenata (naftni derivati, prirodni gas, drvo, ugalj), mogu se znatno smanjiti računi za struju. Takođe, električne termičke uređaje treba uključivati kad je niža, dakle, noćna tarifa. Ona je četiri puta jeftinija od dnevne. U ovome od velike pomoći mogu biti vremenski programatori (tajmeri), koji omogućavaju automatsko uključivanje i isključivanje pojedinih uređaja (TA peći, kotlova, bojlera) u željenom vremenskom intervalu (jeftinijoj tarifi). Ukoliko postoje uslovi, svakako treba uvesti daljinsko grejanje iz postojećih komunalnih sistema.
TA peć/grejalica
Kada je hladno, držite vrata i prozore što duže zatvorenim. Proverite da li vrata i prozori dobro zaptivaju; izolacione trake su jedno od rešenja za očuvanje toplote izuzetno su jeftine. Većina grejalica ima bar tri nivoa angažovane snage. Mora li uvek da bude uključena na maksimum?
Ne ostavljajte uključene grejalice ako duže vreme nećete biti u toj prostoriji. Osim što rasipate energiju, povećavate opasnost od požara. Pre spavanja smanjite temperaturu na termostatu. Zdravije je, a i uštedećete. Ako nameravate da napustite sobu na duže od tri sata, smanjite temperaturu na termostatu.
TA peć punite samo noću. Tokom zime TA peć, pri racionalnom korišćenju, potroši oko 60 odsto ukupne električne energije jednog domaćinstva.
Kotlovsko grejanje
Kućni aparat koji troši daleko najviše električne energije i pravi najveća opterećenja i poremećaje u niskonaponskoj mreži je kotao. Računajući sa samo tri sata dnevnog korišćenja, kotao snage 16 kilovata tokom pet jesenjih i zimskih meseci potroši 7.200 kilovat sati. Ovaj uređaj može se racionalno koristiti samo ako se ugradi dodatni, dobro izolovan kotao veće zapremine, koji bi tokom dana mogao duže da sačuva toplotu vode zagrejanu tokom noći po nižoj tarifi.
Klima–uređaji
Instalirajte klima-uređaj van direktnog dometa sunčeve svetlosti. To su veliki potrošači električne energije. Centralizovani sistemi za klimatizaciju troše oko deset kilovat-sati svakog sata, a kod nas najrasprostranjeniji tzv. split-sistemi za jedan sat potroše od jednog do tri kilovat-sata.
Bojler
Da bi bio korišćen na najefikasniji način, podesite ga na temperaturu između 50 i 55 stepeni Celzijusa. Izbegavajte kupanje u kadi napunjenoj vodom. Za tuširanje treba mnogo manje tople vode. Isključite bojler kada napuštate stan na duže od jedan dan. Na bojler otpada oko 15 odsto električne energije koja se potroši u domaćinstvu. Protočni kuhinjski bojler zajedno s mašinom za sudove potroši godišnje šest odsto električne energije jednog domaćinstva
Šporet
Neka posude u kojoj kuvate budu poklopljene. Tako se toplota zadržava u posudi pa će i kuvanje biti kraće. Voda i tečni obroci ne mogu da budu topliji od 100 stepeni Celzijusa. Pošto voda, supa ili tečno jelo „baci ključ“, odmah smanjite temperaturu. Mnogi obroci mogu u rerni da budu spremani istovremeno. Tako je lakše i vama, ali i vašoj rerni. Svaki put kad otvorite vrata rerne, setite se da temperaturu u njoj snižavate za oko 15 stepeni Celzijusa. Posudama čije je dno uže od ringle rasipate toplotu.
Frižider
Proverite termostat: frižider najefikasnije radi ako je temperatura podešena izmedu 3 i 5 stepeni Celzijusa, a frizer na 0 stepeni. Vrata frižidera ne otvarajte svaki čas. Neka što kraće budu otvorena. Pokrivjte posude s hranom jer tako smanjuje količinu vlage na unutrašnjim zidovima frižidera koja smanjujete njegovu efikasnost. Obrišite vodene kapi s flaša i posuda pre nego što ih stavite u frižider. Ne postavljajte frižider pored peći, radijatora, šporeta i drugih izvora toplote jer će mu trebati mnogo više vremena da postigne radnu temperaturu.
Osvetljenje
Sijalice pojedinačno nisu veliki potrošači, ali se istovremeno mnogo troše, i to
u dužem periodu. Kada bi se u svakom od 3.000.000 domaćinstava u Srbiji koristila po jedna sijalica od 75 vati manje, na uvozu električne energije svi zajedno bismo dnevno uštedeli 36.000 dolara. Mesečno, to je više od milion američkih dolara. Velike uštede mogu se postići i zamenom običnih sijalica fluorescentnim, koje su uz istu efikasnost, nekoliko puta manje snage.
Gasite svetlo za sobom ako u prostoriji nema nikoga. Na osvetljenje godišnje trošimo oko tri odsto ukupne količine električne energije potrošene u domaćinstvu, isto koliko i frižider.
Ostali uređaji
Složićete se da nema potrebe da ostavite uključene televizor, kompjuter, peglu kada ih ne koristite. Screen Saverom na kompjuteru produžićete vek ekranu, a uštedećete mnogo više energije nego što na prvi pogled izgleda moguće. Za početak, saberite snagu računara i ekrana.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve