Novoizabrani predsednik ahmed Kadirov do sada je obavljao dužnost šefa privremene administracije Čečenije
DEMOKRATIJA POD STRAŽOM: Glasanje u Čečeniji
Na predsedničkim izborima u Čečeniji, održanim u nedelju 5. oktobra, pobedio je Ahmed Kadirov, kandidat koga je podržala Moskva. Potrebe za drugim krugom nema zato što je pobeda bila ubedljiva. Od oko 500.000 birača čak 84,6 odsto glasalo je za Kadirova. Po rečima predsednika Centralnog izbornog komiteta Ruske Federacije Aleksandra Vešnjakova, izbori su protekli u najboljem redu i strani posmatrači nemaju nikakvih prigovora.
Što se rezultata tiče, strani posmatrači zaista nemaju nikakvih prigovora. Na izbore je izašlo 99,99 odsto birača, mnogo čak i za neka ranija vremena, a pravo glasa imali su i ruski vojnici, stacionirani u Čečeniji. Sve je tačno i pedantno izbrojano (strani posmatrači kontrolisali su i brojanje glasova na nekim mestima), „demokratsku“ atmosferu, koju je obezbeđivalo 10.000 policajaca i 3500 vojnika, i te kako dovode u pitanje organizacije za ljudska prava.
Pošto je sve bilo unapred odlučeno, Kadirov nije imao težak posao jer su svi potencijalni protivkandidati uklonjeni pre izbora, tako da pravih protivkandidata nije ni bilo. Trojica ili četvorica koji su mogli da pobede ili nisu ni nameravali da se kandiduju ili su odustali neposredno uoči izbora, a ostali nisu bili velik problem za Kadirova. Glavna dvojica među njima, deputat ruske Dume Aslanbek Aslahanov i vrlo bogati i popularni čečenski biznismen Malik Sajdulajev, na kraju se nisu ni kandidovali, iako su po anketama bili ubedljivo ispred Kadirova. Aslahanov je iznenada postao savetnik ruskog predsednika Vladimira Putina (naravno, uz uslov da se ne kandiduje), a Sajdulajev nije dobio dozvolu suda da se kandiduje. Najpopularniji političar u Čečeniji Ruslan Hazbulatov, koji je i lider Čečenske dijaspore, od početka nije učestvovao u trci za predsednika.
AMBICIOZNIPOLITIČAR: Novoizabrani predsednik Ahmed Kadirov do sada je obavljao dužnost šefa privremene administracije Čečenije. Kada je postavljen na tu dužnost (u junu 2000), uživao je podršku predsednika Putina (tačnije, bio je amnestiran pošto je samo nekoliko godina ranije pozivao na rat protiv Rusije), ta odluka je bila veliko iznenađenje za sve. Obavljajući novu dužnost, Kadirov je polako uklanjao sve nelojalne članove čečenske vlade i na njihovo mesto postavljao sebi odane ljude. Pod svoju kontrolu stavio je i službe bezbednosti i fondove za obnovu i rekonstrukciju Čečenije. Vrlo ambiciozan političar kakvim se pokazao ubrzo je ponovo izgubio naklonost Moskve. Moskva mu je okrenula leđa zato što je imao velike apetite. On bi mogao da zgrabi ne samo veliku vlast (kada Čečenija dobije očekivanu široku autonomiju) već i naftne rezerve u tom području. Ubrzo su počeli da mu traže alternativu i ovi izbori trebalo je da budu dobra prilika Moskvi da ga se otarasi. Glavni protivkandidat trebalo je da bude Aslanbek Aslahanov, poslanik u Dumi i bivši ministar unutrašnjih poslova. On je ranije pomagao u promociji Džohara Dudajeva, prvog čečenskog predsednika. Kada se Dudajev okrenuo protiv Rusije, prestao je da ga podržava. Kritikovao je rusku politiku u Čečeniji, ali je po mišljenju Moskve i dalje lojalan političar. Kako se dogodio ponovni obrt i kako je predsednik Putin ponovo podržao Kadirova, još je deo izborne misterije.
PREDIZBORNAOBEĆANjA: kao svoj prvi zadatak Ahmed Kadirov je postavio osnivanje komisije koja će istražiti povezanost čečenskih vlasti i kriminalaca, kao i otmice. On se zalaže za široku autonomiju Čečenije i deli stav predsednika Putina da sa teroristima Aslana Mashadova (koji ne priznaju izbore) nema pregovora. Kao logičan dalji korak ka postizanju mirnog rešenja problema, po njemu, jesu parlamentarni izbori sledeće godine.
Posle izbora ostaje mnogo otvorenih pitanja. Jedno od njih je stepen autonomije koju će uživati Čečenija što bi trebalo da se reši razgovorima između ruskih i čečenskih zvaničnika. Dijalog dve strane bi tebalo da rezultira ugovorom koji će razgraničiti ruske u čečenske organe vlasti.
Druga pitanja, koja se tiču demokratije, ljudskih prava i regularnosti izbora, još su otvorena. Poznato je da je svakog kandidata na izborima podržavao poseban klan, što rezultate izbora čini još problematičnijim, pošto Kadirov može da se osloni jedino na vojsku i kliku koju je stvorio oko sebe.
U narodu je veoma omražen, a to uverenje je učvrstio tokom svoje ranije uprave, kada su snage bezbednosti koje su pod njegovom kontrolom ostale u lošem sećanju čečenskom stanovništvu.
Takođe, bez odgovora je i pitanje zašto ga je podržala Moskva. O tome može samo da se nagađa. Na primer, da su ga se odrekli, sigurno bi dobili još jednog vođu ustanka spremnog da se podseti svojih ranijih načela. Ovako su umesto ponovnog sukoba dobili varljiv i nestabilan mir. Ni Rusiji ni predsedniku Putinu uoči predsedničkih izbora zakazanih za narednu godinu nije potreban još jedan rat niti još jedan protivnik.
Takođe, treba reći da čečenski pobunjenici ne priznaju izborne rezultate. Smatra se da je među njima došlo do podele, zato što su pre mesec dana smenili svog vođu Aslana Mashadova sa mesta samoproklamovanog predsednika nezavisne republike Ičkerije (koju Rusija naravno ne priznaje). Ne zna se samo kako će reagovati na izbor svog nekadašnjeg saborca.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novi, 19. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište. Istovremeno su i SAD uvele sankcije ruskim naftnim kompanijama
Dok Kina koristi svoju dominaciju nad retkim zemnim elementima kao moćno oruđe u globalnoj borbi za uticaj sa SAD, Donald Tramp intenzivira napore da osigura nezavisnost i stabilnost snabdevanja za američku industriju i preti Pekingu novim carinskim nametima
Ako je trebalo da bude vodič za budućnost, nova zora devedesetih nije ispunila očekivanja Evrope. Bez energetskih resursa i osuđena da se određuje prema geopolitičkom rivalstvu Amerike i Kine, Evropa je dugo negovala iluziju iz tog vremena da će postati globalni faktor. Danas kontinent zaostaje u tehnološkom i inovativnim smislu. Za svet, Fukojamin kraj istorije pokazao se kao pogrešno proročanstvo. Slavni nobelovac Džozef Stiglic danas, inspirisan Trampovom politikom, govori o početku ere kraja progresa
Intervju: Siniša Vuković, profesor Univerziteta “Džons Hopkins”
“Podjele u SAD više nijesu primarno zasnovane na neslaganju oko politika, već na dubokom animozitetu i nepovjerenju prema drugoj strani, koja se dehumanizuje i sagledava kao glavni problem a ne kao društveni činilac sa kojim treba tražiti rješenje za zajedničke probleme. Pristalice jedne partije ne samo da se ne slažu s drugom stranom, već je doživljavaju kao nemoralnu, neinteligentnu i fundamentalno zlu. Kada se politički protivnik ne vidi kao legitimni takmac, već kao egzistencijalna prijetnja, postojeća pravila demokratske igre ne samo da gube na važnosti, već se zamjenjuju radikalnim mjerama”
Godina 2025. proglašena je kvantnom u čast stogodišnjice krupnih prodora u razumevanju čudesne fizike na nivou atoma, a Nobelova nagrada za fiziku ove je godine dodeljena upravo za otkrića kvantnih pojava koja su obojila staru revoluciju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!