img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Konferencija o obrazovanju o holokaustu, 8–11. avgust, Jerusalim

Opomena na ljudskost

18. avgust 2004, 19:40 Jeromonah Jovan Ćulibrk
Copied

Ovogodišnja, četvrta po redu Konferencija o obrazovanju o holokaustu u kalendaru proslave pedesetogodišnjice Jad Vašema u Izraelu zauzela je središnje mesto. Kako je primetio jedan od učesnika konferencije, proučavanje holokausta i obrazovanje o njemu treba da posluži za slanje jedne univerzalne poruke svetu – najjače opomene na ljudskost

Specijalno za „Vreme“ iz Jerusalima

Jad Vašem, memorijal deci ubijenoj u holokaustu

U nedelju 8. avgusta uveče Šuli Natan je u Jad Vašemu zapevala Jerusalim od zlata i odjednom se otvaranje Četvrte međunarodne konferencije za pedagoge o obrazovanju o holokaustu pretvorilo u nešto sasvim drugo. Jedna od najlepših popularnih pesama XX veka, ispevana u vreme Šestodnevnog rata, mnogo je manje pobednička himna nego što je oda voljenom i devetnaest vekova sanjanom gradu. „Nekoliko decenija i petoro dece potom“, kako je sama rekla, glas Šuli Natan još uvek ima moć da izazove kolektivni zanos kakav je vladao ulicama Jerusalima kada se 1967. opet začuo šofar sa Hramovne gore, poznate kao Haram al Šarif među muslimanima, a kao Temple Mount među danas proređenom i dobro zaštićenom lokalnom vrstom – turistima.

Obnovljeni i preporođeni Jad Vašem je te večeri i naredna tri dana sa dostojanstvom odigrao svoju ulogu prvorođenog čuvara savesti čovečanstva u prošlom veku. Holokaust studije su već utvrđena naučna (inter)disciplina i videti njene doajene i „zvezde“ od Jehude Bauera do Majkla Berenbauma na mestu gde je sve pre pola veka počelo, bilo je i nešto više od, recimo, šetnje sa Romanom Jakobsonom po Pragu. Međutim, tako važan autoritet u jevrejskom svetu kakva je danas harvardska profesorka Rut Vajs upozorio je da u univerzitetskom svetu holokaust počinje da potiskuje ostale elemente jevrejskog identiteta. Dva su mesijanska pokreta proistekla od izbavljenja od holokausta, i Avi Ravicki se posebno pozabavio njima kao obrazovnim problemom.

Obrazovanje je inače ključna reč u Izraelu („šita“ – metod – jedna je od prvih reči koju ćete naučiti), a ove godine su zbog nedostatka mesta odbijali čak i izvrsne kandidate za postdiplomske studije na katedri za Jewish Education na jerusalimskom univerzitetu. Otuda je ova konferencija, koja se održava svake dve godine, u kalendaru proslave pedesetogodišnjice Jad Vašema zauzela središnje mesto, čak ispred otvaranja novog Istorijskog muzeja – smele ideje arhitekte Moše Safte, koji ipak neće preoteti prvenstvo Memorijalu deci ubijenoj u holokaustu. Čak je i Ehud Olmert, koji je otvorio konferenciju, kao svoj najveći uspeh u vreme dok je bio gradonačelnik Jerusalima izneo zaista impresivan broj podignutih škola.

Sama konferencija se možda neće toliko pamtiti po odgovoru na svoje pitanje – Obrazovati buduća pokolenja o holokaustu – koliko po postavljenom problemu. Ako je šta lebdelo nad auditorijem sva tri jutra kada su držana predavanja, bila je to najviše nesigurnost kako će XXI vek uopšte izgledati. Od Džona Rota koji je otvorio prvu sesiju do Roberta Vistriha koji je bespoštednim uvidom u arapski antisemitizam zatvorio poslednju, teško da se ko od ovih ljudi, koji su lično videli bar po nekoliko ratova, usudio prorokovati. Ono što je zajednički zaključak jeste da je trenutno u toku radikalna polarizacija – dok su seminari o holokaustu najposećeniji kursevi na univerzitetima sveta, istovremeno se poricanje holokausta i antisemitizam mogu sresti i među najodgovornijim službenicima državnih aparata.

Drugačije je bilo na diskusionim grupama i radionicama koje su se održavale tokom popodneva. Usredsređeni na konkretne probleme pristupa ljudima i na metod, ovaj je rad bio izvor dragocenog znanja, kao i prilika za radikalno emocionalne situacije, kao u iskustvu Irit Abramski, koja je o holokaustu predavala izraelskim Arapima. „Mnogo mi je pomoglo nekoliko primera bosanskih muslimana koji su spasavali Jevreje u Drugom svetskom ratu. To je šokiralo moje arapske studente“, kaže ona. Poslovična ljudskost onih koji se bave holokaustom možda je najtopliju sliku imala u tri Meksikanke koje rade na otvaranju Muzeja holokausta u Meksiko Sitiju a koje su svuda tražile materijal „o jedinom logoru o kome nemamo ništa, Jasenovcu“.

Na obodu i fonu holokausta ozbiljno se razmatraju i Balkan i devedesete godine prošlog veka, i Žoel Kotek iz Pariza je na prvoj plenarnoj sesiji razložno objasnio zašto se zločini u Bosni i celoj bivšoj Jugoslaviji, za razliku od Ruande (o kojoj je inače bilo mnogo reči), ne mogu smatrati genocidom. Opisavši kako je francuska jevrejska zajednica pomagala Turcima, on je „razumevanje drugih i saosećanje s njima“ ponudio kao meru kredibiliteta za bavljenje holokaustom.

Balkanaca (Amira Bojadžija iz Tuzle, dve Jevrejke iz Zagreba) na konferenciji nije nedostajalo, a glas Srbije se čuo i u udarnim vestima prvog programa Izraelske televizije: stvar neobična onome ko ne zna koliko se običan Izraelac oseća oklevetanim za ponašanje svoje države prema Palestincima. Krister Matson iz Stokholma će poslednji dan reći da najozbiljniji slučaj relativizacije holokausta ne dolazi ni od radikalne desnice ni od islamskih medija, nego od poređenja sa palestinskim stradanjem, široko rasprostranjenog u evropskoj mejnstrim levici a za koji je i Edvard Said kratko vreme pred smrt rekao da mu nema mesta.

Ako se zna da je u nedavnoj anketi među Jevrejima, koju je naveo rabin Jicah Grinberg, 81 odsto posto ispitanika navelo holokaust kao značajan za sopstveni identitet, u poređenju sa 67 odsto koji smatraju da je to držanje praznika, ili odlazak u sinagogu za 37 odsto, ponešto drugačije izgleda i upozorenje Rut Vajs, ali i sve rašireniji nespokoj, nama poznat uglavnom iz Šaronovog poziva na „alija“ francuskim Jevrejima.

Proučavanje holokausta i obrazovanje o njemu podrazumevaju hrabro „razaranje mitova“, kako je to nazvao Majkl Berenbaum, „o Švajcarskoj kao neutralnoj zemlji, o Austriji kao prvoj žrtvi nacizma ili o Francuskoj kao junaku otpora“, ali ne zato da bi se umnožio nespokoj. „Nakon što je izlazak iz Egipta radikalno izmenio jevrejski karakter i Biblijom poslao svetu poruku o izlasku iz ropstva i o slobodi“, rekao je Berenbaum, „jevrejski narod sada ima priliku da na osnovu sopstvenog stradanja u holokaustu opet pošalje jednu univerzalnu poruku – najjaču opomenu na ljudskost.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Kejv

Više od koncerta

08.avgust 2026. Jovana Đurđić

Nik Kejv – Sa Kalemegdana u večnost

Australijski muzičar Nik Kejv sa svojim sastavom The Bad Seeds održao je sinoć koncert na prostoru Donjeg grada Beogradske tvrđave, u okviru evropske letnje turneje

Država i izdavači

08.avgust 2026. Sonja Ćirić

Sajam knjiga bez knjiga: Zašto vodeći srpski izdavači odbijaju da učestvuju

Laguna, Delfi, Kreativni centar i drugi iz Udruženja izdavača i knjižara neće učestvovati na ovogodišnjem Sajmu knjiga. Takvu odluku su još prošle godine doneli Clio, Arhipelag, Geopopetika i drugi iz Udruženja profesionalnih izdavača

Konkursi

07.avgust 2026. Sonja Ćirić

Zašto je Ministarstvo kulture odbilo Srpsku književnu zadrugu

Ministarstvo kulture odbilo je svih šest knjiga Srpske književne zadruge na konkursu za kapitalna dela, što se još nikad nije desilo. Podsetimo da je predsednik SKZ profesor Milo Lompar

Filmski festival

07.avgust 2026. Sonja Ćirić

Festival u Vrnjačkoj Banji prerasta u festival Željka Mitrovića

Za 50. Festival filmskih scenarija u Vrnjačkoj Banji selektovano je 13 filmova, onoliko koliko ih je i prijavljeno. Među njima, kao i prošle godine, dominiraju filmovi Željka Mitrovića

Filmski festivali

06.avgust 2026. Sonja Ćirić

Dvoboj Grada i glumaca: Umesto Filmskih susreta dva nova filmska festivala u Nišu

Nakon što je Udruženje filmskih glumaca objavilo da će u Nišu organizovati svoj festival, Grad Niš je ubrzao pripreme drugog festivala. Izgleda da će oba biti u istom terminu

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure