img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jubilej "Paisa"

Savremenik španske demokratije

28. oktobar 2004, 16:45 Vladimir Stanković
Copied

Vodeći politički dnevnik, čiji se prvi broj pojavio 4. maja 1976, ovih dana obeležio je izlazak 10.000. broja

„Imam prepoznatljiv izgled. Prisutan sam svuda, sa famom da imam običaj da sve kažem u lice. Imam svoje dobre i svoje lošije dane, kao čitav svet. Moja rasa je ‘tabloid’, ali ‘nobl’, ne kao moji anglosaksonski rođaci… Moje dimenzije su 41×29,5, napravljen sam od papirnog mesa i čiste krvi crne boje. Zovem se EL PAIS…“

Ovako počinje jedan od brojnih tekstova u specijalnom izdanju koje je vodeći politički dnevnik Španije ovih dana poklonio svojim čitaocima povodom 10.000. broja. To specijalno izdanje je, zapravo, čitava knjiga na 292 stranice formata u kome list izlazi. Kroz obilje tekstova, fotografija i grafičkih prikaza koji prate 28 godina izlaženja ovog uglednog dnevnika prati se, zapravo, čitava španska tranzicija, čitav proces postepene demokratizacije zemlje. „Pais“ je, reklo bi se, više od običnih novina, svedok je i savremenik događaja koji su u protekle tri decenije iz korena promenili zemlju.

„Pais“ se pojavio na ulicama 4. maja 1976, nepunih sedam meseci posle smrti generalisimusa Fransiska Franka, koji je vladao zemljom od završetka građanskog rata 1939. U prvim mesecima postfrankove ere demokratski procesi bili su tek u začetku, ali pametni ljudi bili su svesni da su vremenu koje dolazi neophodne jedne sasvim nove, moderne političke novine. Ti ljudi bili su Hesus de Polanko i Luis Sebrijan. Prvi je bio biznismen koji će u decenijama što slede grupu Prisa, na čijem je čelu i danas, pretvoriti u najmoćniju medijsku imperiju u zemlji; drugi je bio intelektualac sa savršenim novinarskim profilom. Jedna upravo objavljena knjiga o istorijatu „Paisa“ otkriva da je prvi sastanak Polanka i Sebrijana održan 31. oktobra 1975, dvadesetak dana pre nego što će Franko umreti. Malo-pomalo ideja je dobijala konture, i s proleća 1976. bilo je jasno da će dnevnik uskoro početi da izlazi. Bio je određen datum 25. april, u čast portugalske „karanfil revolucije“, ali je na kraju „premijera“ odložena za 4. maj. Izlasku prvog broja prethodila je sjajno vođena propagandna kampanja koja je u javnosti stvorila atmosferu velikog išcekivanja. Ceo tiraž prvog broja, štampanog na 48 strana, bio je razgrabljen.

Već prvi broj razbio je dileme o političkoj orijentaciji novog dnevnika. Izveštaj dopisnika iz Brisela sa nadnaslovom „Zvanični dokument Evropske unije o Španiji“ i s naslovom „Priznanje političkih partija, ključni uslov za integraciju u Evropu“ bio je više nego jasna, direktna poruka šta valja činiti. Prvi uvodnik sa naslovom „Pred reformom“ bio je na istoj liniji. U prvom broju može se naći i izjava Manuela Frage, preneta iz pariskog „Monda“, u kojoj obećava da će se „povući iz politike i posvetiti pecanju posle prvih opštih izbora u Španiji“. Ništa čudno, osim što je Fraga, valjda jedini politički aktivni ostatak frankizma (bio je, pored ostalog, ozloglašeni ministar informacija u Frankovoj vladi), i dan-danas predsednik Galicijske šunte (autonomne vlade Galicije) i što hoće, u 83. godini, da se ponovo kandiduje… Kao tip slova izabran je „tajms“, veličina je bila od početka 9 (veća nego u drugim novinama), takozvani međunaslovi i mini-glose su 9,9… Od dana rođenja do danas traje polemika da li „glava“ lista treba da sadrži akcenat na „i“, obavezan po španskom pravopisu, ili ne treba, jer je reč više o brendu nego o pravopisu… Nađeno je neko međurešenje, ime lista piše se uvek verzalom i bez akcenta, a reč „país“ (zemlja) uvek sa akcentom…

Pojava „Paisa“, koji je sve do 1982. izlazio šest puta nedeljno, ponedeljak je bio dan odmora, označila je višestruku revoluciju u španskom novinarstvu. Osim svojih liberalnih stavova, „Pais“ je doneo grafičku revoluciju, što je zasluga Nemca Rajnharda Gedea, do tada neviđenu koncepcijsku promenu sa otvaranjem novina međunarodnom politikom, a to je odlika lista i danas. „Pais“ je bio prvi koji je otvorio tribinu kao poligon mišljenja, prvi je u „impresum“ stavio sve one koji su odgovorni za njegovo izlaženje.

Za kratko vreme „Pais“ se pretvorio u nezaobilazno štivo za sve one (mnogobrojne) Špance koji su zaista želeli promene. Po prirodi svoje liberalno-demokratske orijentacije, „Pais“ je uvek bio ideološki bliži socijalistima, koji su prvi put došli na vlast 1982. osvojivši apsolutnu većinu u Parlamentu. Felipe Gonzales će u narednih 13 godina biti premijer, a „Pais“ će u tom periodu definitivno prerasti u najuticajniji španski dnevnik sa težinom u Evropi i svetu.

Iza 10.000 brojeva krije se 2,7 miliona članaka, 969.000 fotografija, u svakom broju je oko 100.000 reči. Svakog dana za broj je potrebno 205 kilograma papira, a nedeljom čak i 805 kg… Produkcija lista svakog dana potroši 51.127 kilovata struje, što jedna španska prosečna porodica potroši za tri godine i tri meseca… U listu radi 896 ljudi od kojih 322 novinara. Uz osnovno izdanje, postoje četiri regionalna: za Kataloniju, Baskiju, Valensiju i Andaluziju, plus internacionalno koje je počelo da izlazi 1983. godine i danas se štampa u nekoliko evropskih gradova. Od 1994. postoji izdanje za Meksiko, a od 2002. izlazi i na engleskom jeziku… Rast tiraža bio je stalan: već 1980. probijen je magični broj od 200.000 primeraka, 1987. prodaja je dostigla 372.741, a nedeljom 758.455 primeraka. Početkom poslednje decenije prošlog veka dnevno se prodavalo 407.370 primeraka, dok je nedeljni broj, sa sjajnom revijom, išao u 1,2 miliona primeraka. Godine 1998. probijena je granica od 450.000 prodatih primeraka, dok se broj čitalaca (to se u Španiji posebno meri) penje na 2,9 miliona. List dnevno zarađuje oko pola miliona evra od oglasa, a nedeljom i dva miliona… Pre nekoliko dana objavljeni su zvanični rezultati za poslednji tromesečni period: „Pais“ je dostigao 484.000 prodatih primeraka dnevno, 8,4 odsto više nego u 2003, i samo je pitanje dana kada će preći granicu od pola miliona. Grupa Prisa, izdavač „Paisa“, objavila je neto-beneficije veće čak za 60 odsto nego u prethodnoj godini. „Pais“ je matičnoj kući doneo 294,62 miliona evra, 36 odsto više nego prethodne godine…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Donald Tramp

16.jun 2026. B. B.

Samit G7: Kako je Tramp izvređao američke saveznike

Predsednik SAD Donald Tramp se ostrvio na lidere G7. Zamerili su mu se zato što nisu hteli da učestvuju u njegovom ratnom pohodu na Iran

Kijevsko-pečerska lavra

Rat u Ukrajini

16.jun 2026. K. S.

Ruski napad na Kijevsko-pečersku lavru: Koliko je oštećen verski spomenik pod zaštitom UNESKO-a

Verski kompleks iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO-a, našao se na udaru ruskih raketnih napada u Ukrajini. Moskva odbacuje optužbe. Kijevsko-pečerska lavra je jedan od simbola ukrajinskog identiteta

SAD

16.jun 2026. K. S.

Osmoro poginulih u padu bombardera B-52 u blizini Los Anđelesa

Bombarder B-52 srušio se ubrzo nakon poletanja iz vazduhoplovne baze u blizini Los Anđelesa. Među osmoro poginulih i dvoje zaposlenih u kompaniji Boing koja je proizvela letelicu

SAD

15.jun 2026. M. L. J.

Pad aviona u Misuriju: Poginulo dvanaest padobranaca i pilot

Dvanaest ljudi je poginulo nakon pada aviona u Misuriju. Bila je to jedna od najsmrtonosnijih nesreća sa padobranacima u SAD u poslednjih nekoliko decenija

Predsednik SAD Donald Tramp se kezi sa tamni sakoom, crvenom kravatom i američkom zastavom u pozadini

Rat na Bliskom istoku

15.jun 2026. A.I.

SAD i Iran postigli privremeni sporazum o miru: “Neka nafta poteče!“

Donald Tramp je u više navrata slavodobitno izjavljivao da je postignut mirovni sporazum sa Iranom. Ovog puta to je potvrdio i Teheran. Trebalo bi da bude potpisan u petak u Švajcarskoj i okonča rat koji je počeo 28. februara napadom SAD i Izraela na Iran

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure