img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovenija

Ni mandatara, ni koalicije

28. oktobar 2004, 16:43 Svetlana Vasović-Mekina
Copied

Janez Janša ovih dana pokazuje lice dosad neviđeno, pre svega deleći komplimente predsedniku reformisanih komunista Borutu Pahoru

POBEDNIČKI IZAZOV: Janez Janša

Tri nedelje posle izbora ovdašnji mediji kalkulišu postoji li šansa da Janez Janša reši nerešivo i sklopi kabinet, kao i da li se na domaćoj političkoj sceni konačno naziru obrisi nove koalicije. Sudeći po konstitutivnoj sednici državnog parlamenta, stvari su krenule dobro, jer su poslanici za predsednika ubedljivo izabrali Franca Cukljatija iz Janšinog SDS-a, dok su mesta potpredsednika zauzeli Saša Peče iz Jelinčičeve Nacionalne partije (SNS) i Vasja Klavora iz stranke penzionera (DeSUS). Treći potpredsednik nije izabran pošto je to mesto rezervisano za nekoga ko pristupi pobedničkoj koaliciji, a po kuloarima se ocenjuje da će to najverovatnije biti Udružena lista socijaldemokrata (ZLSD), partija reformisanih komunista Boruta Pahora.

Pahor, koji je u groznici prvih prebrojavanja i najave poraza vladajuće levice izjavio da svoju stranku ne vidi u Janšinoj koaliciji, te da će radije pripadati konstruktivnoj opoziciji, u međuvremenu je obrnuo ćurak, tako da u partiji, koja bi po definiciji trebalo da je na levoj strani političkog spektra, teku teške svađe u pogledu dileme mogu li bivši komunisti učestvovati u vladi vođe desnice Janeza Janše, s kojim su u prošlosti imali nepomirljiva gledišta oko mnogih politički vitalnih pitanja. Ukoliko Pahoru propadne ubeđivanje mangupa u sopstvenim redovima da je saradnja s Janšom potrebna i moguća, postoji rezervni plan prema kome je moguće da treću potpredsedničku fotelju zauzme neko iz partije narodnjaka braće Podobnik, koji su zasad poslušali savet Janeza Janše i nisu kandidovali svoje kolege za ključne funkcije u parlamentu.

TUČA ZA SEDIŠTA: Uprkos solidnom broju glasova, koji su potvrdili izbor Franca Cukljatija za predsednika parlamenta, čuju se i prve kritike. Liberal Pavel Gantar je razočaran, na primer, zato što na to mesto nije izabrana „integrativnija ličnost“, a koleginica iz LDS-a Majda Širca dopunjava ovu ocenu primedbom da je Cukljati poznat po nepomirljivim stavovima. Cukljati je, naime, potpisao zahtev za referendum protiv vraćanja socijalnih i drugih prava izbrisanim stanovnicima Slovenije, poreklom iz republika SFRJ, čime je želeo da poništi odluku Ustavnog suda o ispravljanju nepravdi počinjenih tokom osamostaljenja Slovenije. Cukljati se protivio i zakonu o istopolnim zajednicama, a nije ništa manje bio protiv zakona o oplođenju neudatih žena uz pomoć biomedicine, tvrdeći da ga to asocira na „lečenje invalidnosti putem invalidskih kolica“.

Izbrisani i neostvarena prava ugroženih i marginalizovanih manjinskih grupa očigledno nisu kosnuli parlamentarnu većinu toliko da ne bi glatko dala glas predsedničkoj kandidaturi poslanika SDS-a Cukljatija. Na svečanom zasedanju, međutim, nije određen mandatar (u liku Janeza Janše) pošto je predsednik države Janez Drnovšek uzeo vreme u skladu s 30-dnevnim rokom u kom mora da odluči ko je novi predsednik slovenačke vlade. Na kraju će to pravo najverovatnije pripasti Janezu Janši kao vođi najjače parlamentarne partije, kao što je izvesno i da Janšu čeka naporan put do sastavljanja stabilne koalicije. Zasad je sklopio tek načelne dogovore sa dvema partijama s desnice (NSi i SLS), dok je penzionerima (DeSUS) navodno ponudio takav koalicioni ugovor da je predsednik penzionera Anton Rous oduševljenje izrazio opaskom kako je „suviše dobar da bi bio istinit“.

Klinč desnih partija sa penzionerima ipak nije dobitna kombinacija, čega je svestan i sam Janša, ne samo zbog činjenice da su birači DeSUS-a mahom pripadnici starije generacije sa setnim uspomenama na nekadašnja „srećna vremena“, već i stoga što su penzioneri tradicionalno kritički raspoloženi prema političkom kursu Janeza Janše.

Nema sumnje da se za vlast valja potruditi, pa Janša ovih dana pokazuje lice dosad neviđeno, pre svega deleći komplimente predsedniku reformisanih komunista Borutu Pahoru, čime priprema teren za ulazak njegove Udružene liste u buduću vladu. Janša je svojim biračima, po definiciji „alergičnim na crvenu opasnost“, pokušao da učini podnošljivijom ideju o koaliciji s levicom uz obrazloženje da bi tako Slovenija prevazišla „istorijske podele“. Pahor, doduše, Janšinu ponudu javno još uvek odbacuje, ali s argumentacijom koja dopušta mogućnost da se koliko sutra predomisli. Uprkos očekivanjima, najveća prepreka ovoj političkoj ženidbi nisu Janšini, nego Pahorovi sledbenici, pošto bi Pahor, ukoliko se ogluši o volju članstva, mogao ostati sam na vetrometini, ne samo bez nepokornih poslanika nego i bez partije.

PINGPONG MANDATAR: Najapsurdniji, ali ne i najneverovatniji put za obrazovanje nove slovenačke vlade jeste da Janša proceni da u takvoj poslaničkoj konfiguraciji ne može da stvori stabilnu koaliciju, pa vrati mandat Janezu Drnovšeku. U tom slučaju Drnovšek bi morao da pruži šansu aktuelnom premijeru i lideru LDS-a Tonetu Ropu. Rop, međutim, zbog lošeg rezultata na poslednjim izborima ne bi mogao da sastavi vladu bez Jelinčičevog nacionalističkog SNS-a, u čijem slučaju je Brisel već poslao signal Janši da to ne bi bilo poželjno rešenje. Jasno je da u slučaju da Rop preuzme štafetu mandatara ne bi bio pred ništa lakšim zadatkom nego Janša, te da bi mu bilo nemoguće sastavljanje koalicije sa partijama koje su jednom već napustile njegovu vladu (Podobnikov SLS), a još teže bi išlo sa oponentskim SDS-om Janeza Janše. Pat pozicija bi, po vodećim analitičarima, vodila neminovno ka raspisivanju novih, prevremenih izbora.

Najveću korist od takvog razvoja događaja imao bi, paradoksalno, Janez Janša i posledično njegov SDS. Sloveniju je posle izbora sustigao očekivani „postizborni fenomen“, kad simpatije javnosti posle objavljenih rezultata još u većoj meri pripadnu pobedniku. Istraživanja raspoloženja javnosti otkrivaju da kad bi izbori bili ponovo održani ove nedelje, Janšin SDS izabralo bi čak 33,5 odsto glasača, odnosno 41,9 odsto punoletnih građana.

Isto istraživanje pokazuje da javnost odlično razume kakve su mogućnosti političkih rivala da stvore novu vladu. Najveći broj anketiranih kao najverovatniji izbor Janeza Janše vidi Pahorovu Udruženu listu, a tek na drugom mestu je formiranje vlade uz labilnu većinu i sporadičnu, diskretnu podršku Jelinčičevog SNS-a. U slučaju da sve to propadne, Janša će, tvrde eksperti, najverovatnije odugovlačiti sa predlozima za kabinet, kako bi omekšao potencijalne partnere, a u krajnjem slučaju čeka ga izbor između dve jednako nezgodne mogućnosti – da postigne kompromis s Ropovim LDS-om i formira vladu „nacionalnog jedinstva“, ili da pristane na ponovne izbore. Ponovljenih izbora mnogo više od Janše i Ropa boje se manje partije poput SLS-a i DeSUS-a, jer nije isključeno da bi u tom slučaju potpuno ispale iz parlamenta, a u procepu bi se našla i Udružena lista, što Janša trenutno koristi kao najjači argument za promociju ideje da ideološki potpuno suprotne partije pristanu na koaliciju sa SDS-om.

I dok se čeka na ishod zakulisnih političkih pregovora i odluku predsednika Drnovšeka, Janša je u poluzvanične posete počeo da prima visoke goste. U tom svojstvu je protekle sedmice razgovarao i s potpredsednikom srpske vlade Miroljubom Labusom, koji mu je uz utiske o načinu rešavanja problema sa C-marketom i Merkatorom lično čestitao na pobedi na izborima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure