Osvajanje planinskog vrha Kabra 2004. godine, nije uspelo. Trećeg maja vođa ekspedicije Dragan Jaćimović pao je u pukotinu u ledu i povredio desno rame. Ekspedicija je tada prekinuta, ali se od "Srpskog puta" nije odustalo. Odložen je za proleće 2005.
PRVI POKUŠAJ: Ekipa „Srpskog puta“
Sedmočlana ekipa „Ekstrim samit tima“, krenula je prvog aprila 2004. na put sa željom da bude prva koja će kročiti na jedan od neosvojenih vrhova na Himalajima. Do visine od oko 6000 m, nakon koje se odustalo od daljeg uspona, stigli su Dragan Jaćimović i Miloš Ivačković. Kabra (7318 m) je, kako je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa 5. juna ove godine izjavio Ivačković, najviši neosvojeni vrh na svetu. „U alpinizmu je jako teško znati da li je neko nekada bio na nekom vrhu na Himalajima. Za penjanje je potrebna dozvola nepalskih vlasti, ali jako mnogo ljudi to pravilo krši. Međutim, ovaj vrh je toliko tehnički zahtevan da verovatno niko nije mogao da se na njega penje pre nas.“ Nakon neuspeha, Jaćimović i Ivačković su obećali jedan drugom da će pokušati ponovo sledećeg proleća.
Posle njihove ekspedicije, kako je objasnio Jaćimović, niko nije pokušao da se popne tim putem. Međutim, bilo je ekspedicija koje su dolazile u podnožje planine i tu donosile odluku da se vrate kući, uopšte ne pokušavajući da se popnu do vrha. On dodaje da će sledeću ekipu za osvajanje Kabre pojačati penjači Nikola Đurić i Siniša Vujić, članovi alpinističkog odseka planinarskog saveza Beograda.
Ekspedicija će biti još bolje tehnički opremljena i bolje organizovana, na osnovu nedostataka uočenih pri prvom pokušaju: „Bićemo organizaciono jači, pre svega u baznom kampu, jer će biti više tehnike i slanja izveštaja u realnom vremenu. Imamo dogovore sa nekim svetskim TV stanicama za slanje video i tonskog signala uživo sa ekspedicije! Ovde kod nas potpisali smo ugovor sa medijskom kućom B92, kompanijom ‘Novosti’ i nedeljnikom ‘Vreme’ o praćenju i podršci za vreme uspona.“ Za ekspediciju će biti potrebna značajna finansijska sredstva. Prema nekim podacima, prvi pokušaj osvajanja Kabre koštao je oko 150.000 dolara, što je ipak relativno jeftino u poređenju sa ekspedicijama na Mont Everest, koje samo za dozvolu za uspon moraju izdvojiti 70.000 dolara za svakog člana tima. Jaćimović računa na podršku više domaćih nego stranih sponzora, ali ipak ističe da to kod nas ide prilično teško, jer su kod nas takvi poduhvati uvek u drugom planu.
Na put se kreće 28. marta a povratak ekspedicije je planiran za 14. maj 2005.
Pripreme za novi pohod su krenule ubrzo po povratku u Beograd. Bazične pripreme se vrše u sportskom centru Vojne akademije na Banjici, a članovi ekspedicije su se već penjali i na najviši vrh Evrope – Elbrus (5642 m) u julu ove godine. Nakon toga, na red je došao vrh Mera Peak (6476 m) na Himalajima. Još intenzivnije pripreme treba da počnu u Bugarskoj, usponima na zaleđene vodopade planina Rila i Pirin. Posle toga, pripreme se nastavljaju na Brezovici, gde će im domaćini biti drugi članovi „Ekstrim samit tima“. Jaćimović najavljuje: „Nećemo propustiti priliku da u toku zime ispenjemo što više teških smerova na Prokletijama i Durmitoru“. Poslednji veliki test će biti uspon na Akonkagvu (6962 m), najviši vrh Južne Amerike. Polazak je određen za 25. januar 2005. a ekspedicija će trajati 24 dana.
Uspešna ekspedicija na Kabru trebalo bi da bude kruna tog višegodišnjeg pažljivog pripremanja i planiranja. Teži put uspona, Serbianway, zahteva maksimalnu pripremljenost, ozbiljnost i posvećenost.
Janićijević objašnjava motive za osvajanje Kabre najtežim putem,: „Penjati se kroz bilo koju himalajsku stenu, predstavlja izazov i iskušenje koje se teško da opisati. To je ona iskonska čovekova želja da oseti granice u sebi, kroz kontakt sa netaknutom prirodom. Zašto težim putem? Odgovoriću pitanjem: šta može čovek da nauči izbegavajući teškoće u životu? Da li u njemu nešto ostaje?Iskustvo, samopouzdanje, smirenost? Sigurno ne. Oni koji se suprotstavljaju teškoćama, idu težim putem, dobijaju mnogo. Mene su planine učinile boljim čovekom. Eto zašto težim putem.“
Planinski vazduh
Uslovi sa kojima se na Himalajima suočavaju su izuzetno surovi i po život opasni. Temperatura se spušta ispod minus 30 stepeni a naleti vetra dostižu brzinu od 150 km na čas. Nedostatak kiseonika dodatno otežava svaku fizičku aktivnost – na Mont Everestu vazdušni pritisak je samo 340 milibara. Organizam se može donekle prilagoditi ekstremnim uslovima, ali se u zavisnosti od zdravstvenog i kondicionog stanja alpiniste javljaju mnogi simptomi „visinske bolesti“. S usponom na veće visine, simptomi postaju sve ozbiljniji. Glavobolje, mučnina i povraćanje su prvi ozbiljniji problemi. Hrana postaje bezukusna i teška za gutanje, a voda preko potrebna – vazduh je jako suv i samim disanjem se gubi mnogo vlage iz tela, što može dovesti do dehidracije. Sem ekstremne slabosti, gubitka koordinacije pokreta, otežanog i nerazgovetnog govora, vremenom dolazi do promena u ponašanju i svesti penjača. Iznad 8000 m je takozvana „zona smrti“ u kojoj postoji velika opasnost od padanja u komu, plućne i moždane embolije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!