img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija

„Labava federacija“ na španski način

09. februar 2005, 19:17 Vladimir Stanković
Copied

Parlament Baskije usvojio plan o "slobodnoj asocijaciji sa Španijom" što je, bez obzira na ideološke razlike, izazvalo "ujedinjenje" svih partija kojima je teritorijalni integritet zemlje važniji od svega

NA DNEVNOM REDU NEZAVISNOST BASKIJE: Španski parlament

Huan Hose Ibareće, predsednik autonomske baskijske vlade, počeo je prošle sedmice u španskom parlamentu, svoj ekspoze na baskijskom jeziku. Izgovorio je samo nekoliko rečenica, niko ga nije razumeo, ali on nije ni pretendovao da ga razumeju. Bio je to politički gest i njegovo pravo da, kako je rekao, „koristi jezik koji se u njegovoj zemlji (pri čemu je naravno mislio na Baskiju) koristi hiljadama godinama“.

Bio je to početak parlamentarne debate koja je tekla po utvrđenom scenariju: Ibareće je imao pola sata da obrazloži svoj projekat poznat kao „plan Ibareće“, potom su svojih pola sata imali „savezni“ premijer Hose Luis Sapatero i šefovi parlamentarnih grupa, a zatim su svi imali pravo na repliku…

Govor Ibarećea bio je dostojanstven, nimalo svađalački, ali čvrsto na liniji koju zastupa. On je pozvao Socijalističku partiju (PSOE) i Narodnu partiju (PP) „na pregovore“, nudeći sa svoje strane „ruku razumevanja“. Na kraju polusatnog izlaganja dobio je aplauz, iako je rekao da „Baskija nije podređena Španiji, sa kojom će imati uređene odnose ako dve strane to budu želele“. Takođe je rekao: „Bez obzira na ishod glasanja, ovo nije ni početak ni kraj puta sa koga nema povratka i koji će završiti u određenom momentu, nadam se posle sporazuma i sa punom pravnom valjanošću.“ Naravno, shodno konstelaciji političkih snaga u španskom parlamentu i unapred najavljenim pozicijama svih političkih grupa, bilo je izvesno da će „plan Ibareće“ biti odbijen sa više od 80 odsto glasova, kako se i dogodilo.

STRATEGIJA: Šta je „plan Ibareće“ i šta će dalje biti? U suštini, i do kraja ogoljeno, reč je o strategiji koja na kraći ili duži rok treba da dovede de osamostaljenja Baskije i, ako bude moguće, ujedinjenja „svih baskijskih teritorija“ (što neće ići nimalo lako jer se tri provincije, koje Baskijci smatraju svojima, nalaze na teritoriji Francuske, a četvrta, Navara, ima svoj autonomni status i stanovništvo koje je prilično podeljeno povodom „baskijskog pitanja“).

Ibareće je svoj plan prvi put objavio u oktobru 2003. i otada je tema sukoba na relaciji Madrid–Vitorija, jer su dve nacionalne partije, PSOE (sada na vlasti) i PP (vlada u vreme lansiranja plana), prilično jedinstvene u stavu da je plan neprihvatljiv jer ugrožava teritorijalni integritet zemlje. Za takav stav ima puno osnova, pre svega u Ustavu zemlje, ali to je samo teoretska garancija da se jedan politički proces može zaustaviti. Scenario liči na već (nama) poznatu priču u stilu „oni bi kao da se otcepe, a mi im kao ne damo“. Ovde, naravno, neće biti rata, ali će biti još mnogo rasprava, ubeđivanja, pritisaka, nesporazuma…

„Plan Ibareće“ usvojen je krajem prošle godine, tačnije 30. decembra, u Parlamentu Baskije čije je sedište u Vitoriji (provincija Alava) sa 39 glasova. Za usvajanje je trebalo 38, ali ono što je iziritiralo špansku javnost jeste činjenica da su prevagnula tri glasa poslanika ilegalne i zabranjene partije Batasuna zbog njene povezanosti sa teroristima ETA.

Naravno, oni nisu glasali kao Batasuna, već kao članovi „Socialista Abercazeak“ što je isto to samo malo drugačije kršteno. Plan u preambuli precizira da „baskijski narod, zajedno sa ostalim narodima Evrope, ima pravo da sam odlučuje o svojoj sudbini i ima pravo na samoopredeljenje“. To dalje znači da ima pravo da konsultuje građane „sedam teritorija u dve države koje čine teritoriju Baskije“. Reč je o tri baskijske provincije u Španiji, tri u Francuskoj i u Navari. U uvodu se takođe govori o „novom političkom paktu o konvivenciji“ zasnovanom „na slobodnom udruživanju“. Što bi se reklo u bivšoj SFRJ s kraja 80-ih, „labava federacija“… Dokument dalje utvrđuje da je Baskija „slobodno udružena sa Španijom“, za građane Baskije predviđeno je državljanstvo koje proizilazi iz „baskijske nacije“, ali se dozvoljava mogućnost posedovanja „drugog državljanstva“ što, valjda, podrazumeva špansko, koje „će biti kompatibilno sa baskijskim“. Dalje, predviđeno je formiranje svih državnih institucija itd.

UNUTRAŠNjE PODELE: Po predviđenom „tajmingu“, „plan Ibareće“ posle usvajanja u baskijskom parlamentu i „pregovora sa centralnom vladom“ koji ne bi trebalo da traju „duže od šest meseci“, za kasno proleće ove godine predviđen je referendum na kome bi se „narod Baskije“ izjasnio o svemu. Da li će i kada doći do referenduma, ostaje da se vidi. U međuvremenu, prve ankete realizovane u Baskiji pokazuju veliku podelu među Baskijcima i nije izvesno da bi referendum, kada bi se održao ovih dana, uspeo.

Posle Ibarećea, za govornicom španskog parlamenta pojavili su se i premijer Hose Luis Sapatero i lider opozicije Miriano Rahoj. Bili su na istoj liniji, braneći ustav i teritorijalni integritet zemlje, s tim što je Rahojev rečnik bio mnogo oštriji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure