Za fenomen vaseljenskog proslavljanja sveirskog praznika zaslužna je svakako irska emigracija, ali i neobičan život i legende o svetom Patriku u čiju će slavu, 17. marta, paradirati hiljade ljudi
(Specijalnoza „Vreme“ izDablina)
PREPOZNATLJIVA SIMBOLIKA: U znaku Sv. Patrika
I najmanje irsko selo ukrašeno je ovih dana zelenim zastavicama, učesnici parade spremaju kostime, Dablin od srede počinje svoj petodnevni festivalski program, u Čikagu boje reku u zeleno, Njujork tradicionalno očekuje milion posetilaca na svom karnevalu, a ni daleka Australija ne zaostaje u proslavi najvećeg irskog nacionalnog praznika.
Svega toga ne bi bilo da gusari nisu oteli šesnaestogodišnjeg Britanca Patricijusa iz Velsa i prodali ga kao roblje u Irskoj.
ISTERIVAČZMIJA: Pre šesnaest vekova to je bila svakodnevica, otimanje ljudi koji su drugima postajali robovi, pa se budući svetac našao na zelenom ostrvu gde je nekom druidu čuvao ovce, godinama otuđen od ljudi. Tako usamljen on je razmišljao o bogu, koji mu je posle šest godina „odgovorio“ da je došlo vreme da ode na brod i pobegne. Patrik je otišao do Francuske, gde se 12 godina posvetio hrišćanskom učenju, postao biskup i jedne noći sanjao kako ga Irska zove nazad da uvede krst i u paganska keltska plemena. Uz papin blagoslov, on se vratio u zemlju čije je jezik i običaje odlično poznavao. Lukavo je preobraćao Irce u hrišćanstvo, spajajući omiljene simbole Kelta i povezujući njihovu mitologiju sa Biblijom. Kelti su obožavali Sunce, pa je sv. Patrik krug povezao sa krstom i oformio čuveni keltski krst. Detelinu je koristio da plastično objasni sveto trojstvo, pa otuda i takva eksploatacija zelene travčice kao amblema koji jasno govori o irskom opredeljenju. Decenijama je uspešno uvodio hrišćanstvo i zahvaljujući njemu Irska je danas poznata po svom duboko ukorenjenom katoličanstvu.
Umro je 17. marta 461. godine, ali masovnije proslave njemu u čast počele su tek tri veka kasnije. Irci skloni mistici i legendama, vekovima su nadograđivali činjenice raznim mitovima od kojih je najpoznatiji onaj po kome je sveti Patrik odveo sve zmije sa ostrva i udavio ih u moru. To je omiljeno verovanje malih Iraca u herojski čin svetog Patrika, dok im kasnije u životu neki prirodnjak ne objasni da zmije nikada nisu ni obitavale na ovom ostrvu.
ZELENOPIVO: U Irskoj se vekovima na Dan svetog Patrika odlazi u crkvu, pevaju se pesme posvećene njemu, a tradicionalno se na trpezi nalaze kupus i šunka. Ovaj duhovni praznik prelazi u paradiranje zahvaljujući Amerikancima, tačnije Ircima u službi „crvenih mundira“, koji su početkom XVIII veka proslavljali svoj irski dan šetajući ulicama Bostona i Njujorka. Ovakav vid obeležavanja pogodio je apetite Amerikanaca koji danas prave šou od svega toga. Na tom kontinentu skoro 40 miliona ljudi ima bar poneku irsku kap krvi. Iako mnogima od njih nije poznato zašto, svi oni i mnogi njihovi prijatelji znaju da je tog dana sve u zelenom, stavljaju se i nose irski simboli, detelina i zastave. U Irskoj, u kojoj je festivalska atmosfera za njihovog sveca počela tek kasnije, ljudi se ograđuju od ponekih preteranih američkih invencija, kao što je farbanje piva u zeleno i nošenje majica s natpisom „Poljubi me, ja sam Irac“. Ceo praznik postao je i dobar biznis. Bezbroj sajtova nudi sve što ima i što neko misli da ima veze sa Irskom, a na sajtu „hrišćani“ možete vrlo povoljno kupiti malu statuu sv. Patrika, za osamdeset dolara. Sve prodavnice i pabovi u Irskoj su već mesec dana tematski ukrašeni i obojeni, a ponuda je obogaćena prigodnim majicama, šeširima, zastavicama, pa i čestitkama, ako je neko toliko dokon da poštom čestita ovaj praznik. Verujte mi na reč, i Mekdonalds farba milkšejk u zeleno.
ZAUVEKIRSKA: Mladima u Irskoj je Sveti Patrik omiljeni praznik, kao prvo, neradni je dan a festivalska atmosfera je dobar uvod u noćno ispijanje piva pa Garda pojačava svoje prisustvo na ulicama ovih dana. Nije da su samo oni poznati po napijanju već se od većine Iraca očekuje da će veselo dočekati noć, a organi reda dobro znaju kako to u praksi izgleda. Desetak dana pre 17. marta, vlada je htela da zabrani prodaju pića u prodavnicama toga dana, pa su dobili odgovor da će to loše funkcionisati jer bi i maloumnima palo na pamet da se snabdeju koji dan ranije.
Kad smo već kod irske vlade, njeni predstavnici tradicionalno dočekuju Svetog Patrika na Kapitol Hilu, gde ispijaju kaficu sa američkim predsednikom. A pošto politika ne zna za praznike i kreira se danonoćno, iskusni odmah spekulišu o tome ko je došao a ko nije u Vašington, koga Amerika podržava a koga ne, pa se već zna da ove godine Džeri Adams nije u milosti. Vođa republikanaca Severne Irske nije ovih dana dobra pratnja američkog predsednika i irskog premijera, jer se njegovo ime i stranka vezuju za skandal pljačke banke u Belfastu i ubistvo jednog policajca.
Ako vam sve pomenuto izgleda kao preterana komercijalizacija i eksploatacija jednog svetog lika i datuma, znajte da postoji veoma skroman ali naporan način da se pravi vernici oduže svetom Patriku, velikom hrišćaninu. Hodočašće na planinu visoku 765 metara, gde se Patrik bosonog penjao za vreme svog posta, privlači svakog jula stotinu hiljada ljudi.
Ostalima je lepše da Svetog Patrika proslave uz mnoštvo šarenih kostima, pesmu i irski ples. Irci ponosno slave ovaj dan kao simbol svog porekla, vere i istorije, uz čuveno geslo ErinGoBragh – Irelandforever.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pored pomoćnika ministra u Ministarstvu kulture i medija, u Zagrebu uhapšeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta, kao i bivši profesor na istom fakultetu
„Ako bi Rusi krenuli i probili linije fronta, ako bi postojao ukrajinski zahtev, što danas nije slučaj, legitimno bi trebalo sebi da postavimo pitanje (učešća zapadnih trupa u borbama)“, rekao je francuski predsednik
U Gruziji danima ne jenjavaju protesti protiv vlasti zbog planiranog zakona „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“ koji zemlju udaljava od Evrope
Predsednik Evropskog odbora Bundestaga, političar Zelenih Anton Hofrajter, rekao je da bi zemlje koje ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena trebalo brzo da postanu članice Evropske unije, a Crna Gora već 2026. godine. Prema Srbiji, dakako, postoje rezerve
Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!