img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Putinov put

20. april 2005, 22:38 Marko Savić
Copied

U periodu koji je obeležen usporavanjem ekonomskih reformi, suđenjem Mihailu Hodorkovskom i protestima zbog ukidanja povlastica penzionerima, predsednikova popularnost prvi put je dovodena u pitanje

BEZBROJ KOMBINACIJA: V. Putin

Način nasleđivanja vlasti uvek je bio jedno od najvažnijih pitanja u svakoj državi, kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Naravno, sve ide lako ukoliko država ima izgrađene institucije koje obezbeđuju da se velika ovlašćenja i odgovornosti bez problema prenesu na naslednike. Međutim, ako takve institucije ne postoje, a država je uz to i jedan od glavnih aktera međunarodnih odnosa, nasleđivanje vlasti postaje pitanje za koje je zainteresovan ceo svet. Priče o vremenu nakon završetka drugog mandata predsednika Rusije Vladimira Putina sve su glasnije, iako je istekla tek prva godina njegovog drugog mandata. Takve priče s vremena na vreme aktuelizuje i sam Putin, a one se javljaju i u vezi s promenama vladajućih režima u bivšim sovjetskim republikama, kao i u vezi s reformama ruskog političkog sistema koje je Putin najavio posle tragedije u Beslanu u septembru prošle godine.

„PODELE“ JAVNOSTI: Cela priča je počela kada je uoči predsedničkih izbora 2004. Putin (još jednom) iznenadio rusku javnost predlogom da, ukoliko su ruski građani zadovoljni njegovom politikom, on sam predloži svog naslednika na predsedničkim izborima 2008, koji bi obezbedio kontinuitet njegove dotadašnje politike. Takva izjava povećala je podelu u ruskoj javnosti na pristalice i protivnike Putinovog režima. Nedugo posle toga predsednik je bio zasut pitanjima kako o njegovom budućem nasledniku, koga namerava da predloži tako i o eventualnoj promeni ustava, koja bi mu omogućila da se i treći put kandiduje, ili o mogućem produženju mandata sa četiri na sedam godina. Naravno, treba istaći da Putin može promeniti ustav bez problema, jer partija Ujedinjena Rusija, koju on podržava, ima dovoljnu većinu u ruskom parlamentu za takav poduhvat. Uz to, Putin ne mora da ostane na mestu predsednika. Nije isključeno da bi posle takve promene on mogao ponovo da postane premijer, naravno, sa mnogo većim ovlašćenjima od onih koje uživa sadašnji premijer Mihail Fratkov. Iako se predsednik Rusije uvek izjašnjavao protiv promene ustava, glasine su ostale i povremeno se aktuelizuju.

Prošle nedelje ta tema je ponovo pokrenuta kada je Putin, odgovarajući po ko zna koji put na pitanje novinara da li će se i po treći put kandidovati, rekao da nema nameru da menja ustav, ali da mu on ne „zabranjuje da se naknadno kandiduje“, na primer 2012. ili kasnije. Ne treba zaboraviti ni njegove česte izjave da ruski politički sistem još nije dovoljno stabilan da bi mogao da obezbedi lak transfer vlasti posle predsedničkih izbora. To je pokrenulo priče o „predsedniku na određeno vreme“, na primer na četiri godine, dok Putin ponovo ne stekne pravo da se kandiduje. Ipak, kako dati nekome gotovo apsolutnu vlast na nekoliko godina i posle očekivati da on dobrovoljno obezbedi teren za povratak nekog drugog na vlast. Naravno, sve to nailazi na kritike protivnika sadašnjeg režima, uz komentare da to nema veze sa demokratijom i moralom, da Rusija više podseća na centralnoazijske diktature nego na modernu demokratsku državu. Međutim, problem koji Rusija može u budućnosti da ima sa političkom elitom je mnogo teži.

Naime, što se popularnosti (i naravno poverenja) tiče, još nema na vidiku lidera koji bi mogao da se približi Putinu. Ako bi tako ostalo do 2008, Rusija bi mogla da uđe u još jednu ozbiljnu političku krizu i ostane praktično obezglavljena, imajući u vidu ovlašćenja i ulogu predsednika.

POZIVI I PRETNjE: Da situacija bude još gora, ukoliko Putin konačno odluči da se ne kandiduje, i budućnost Ujedinjene Rusije može se dovesti u pitanje zbog toga što je ovaj politički blok stvoren od mnogobrojnih političkih partija i gubernatora, uz podršku Kremlja. Pitanje je koliko bi se oni osećali obaveznim prema odlazećem predsedniku, a sigurno je da među njima ima mnogo kandidata koji priželjkuju Putinov položaj. Još je ozbiljnije pitanje šta bi se desilo sa regionima koji žele da se otcepe od Rusije ukoliko bi centralna vlast popustila, a Putin najbolje zna koliko mu je vremena bilo potrebno da se učvrsti na položaju. Dakle, nešto mora da se menja, a vremena je sve manje. Najveći problem je u tome što Putin uporno ponavlja da nema nameru da menja ustav. Međutim, šta ukoliko ne nađe adekvatnog naslednika, a većina stanovnika Rusije želi da ga ponovo vidi na mestu predsednika? Takva „ponuda“ teško se može odbiti, a interesi države su ipak na prvom mestu i iznad svega, pa i predsednika. Na kraju krajeva, promenu ustava ne mora da predloži on, važno je da ona prođe u parlamentu. Tako bar razmišljaju oni koji su za produžetak sadašnjeg stanja.

Otuda i pozivi političkoj eliti da se okupi oko Putina, ne bi li se sprečio navodni raspad zemlje. Sve je začinjeno i upozorenjima o eventualnom nasledniku, koji bi mogao doći iz redova nacionalista, mogućem puču ili revoluciji sa krvavim ishodom. Najbolje i najispravnije rešenje se, po njima, nameće samo po sebi.

Promene političkog sistema koje je Putin najavio posle tragedije u Beslanu a koje se tiču jačanja vertikale vlasti već su počele da se sprovode. Funkcija predsednika dodatno je ojačana odlukom da se gubernatori biraju u regionalnim parlamentima na predlog predsednika. Prošle nedelje usvojen je i zakon o izboru poslanika za Donji dom državne Dume, po kome će kandidate moći da daju smo one političke partije koje deluju na teritoriji čitave Rusije. Znači, nema više nezavisnih kandidatura i znatno se ograničava mogućnost da regionalni bogataš postane i poslanik, uz sve privilegije i mogućnosti koje idu uz to. Ako se tome doda i to da će parlamentarne stranke od 2006. dobijati deset puta više novca iz državne kase nego do sada, logično je zaključiti da će i njihova uloga biti mnogo veća. Pitanje je da li je to dovoljno da njihovi članovi, poput lokalnih gubernatora, postanu imuni na milione dolara koje može ponuditi oligarhija. Ipak, kako je put do stabilnih partija i stabilnog sistema veoma dug, biće potrebno još mnogo vremena da jake političke partije daju snažne lidere koji bi mogli da budu pravi kandidati za predsednika Rusije. Do tada analitičari predviđaju da će i sledeći predsednik Rusije (ukoliko to ne bude opet Putin) najverovatnije doći „iz senke“ iz koje je došao i sam Putin. Naravno, uz potvrdu na izborima.

PAD POPULARNOSTI: Izbori 2008. mogu biti važni i zbog još jedne stvari. Posle „demokratskih revolucija“ u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu, čini se da se obruč oko Rusije sve više steže. Sledeće stanice na putu „širenja slobode“ američkog predsednika Džordža Buša jesu preostale bivše sovjetske republike.

Upravo to daje povod stranim analitičarima, poput Andersa Aslunda iz Karnegi instituta, da predviđaju čak i skori Putinov pad. Posle četiri godine koje su bile obeležene rastom njegovog rejtinga, Vladimir Putin se poslednjih meseci prvi put suočava sa padom poverenja kod građana Rusije. U periodu koji je obeležen usporavanjem ekonomskih reformi, suđenjem Mihailu Hodorkovskom i protestima zbog ukidanja povlastica penzionerima, njegova popularnost prvi put se dovodi u pitanje. Na spoljnopolitičkom planu, gubitak uticaja na zemlje u okruženju može uvesti ruske nacionaliste u sukob sa predsednikom. Zbog suđenja Hodorkovskom i nacionalizacije njegove imovine, predsednik je često u situaciji da objašnjava kako nema nameru da revidira privatizaciju. I najnovije izmene zakona o porezima, koje tačno definišu obaveze i prava poreznika, nisu dovoljne da umire milijardere koji strahuju za sudbinu svoje imovine.

Posle nagomilavanja problema i pada popularnosti, pojačavaju se i zahtevi da se politička elita okupi oko predsednika. Da li je moguće zaigrati na kartu nacionalne bezbednosti i tako obezbediti ponovni izbor, ili jednostavno produžetak mandata sadašnjem predsedniku? Da li je to način da se spreči eventualni „nacionalistički prevrat“, ili možda i „širenje slobode“, ili čak i krvava revolucija i raspad zemlje, pokazaće vreme. U svakom slučaju, na ruskoj političkoj sceni još dugo će figurirati kombinacija autoritarizma i demokratije. A ako odluka bude bila u Putinovim rukama, možda treba očekivati još neka iznenađenja, koja je ruski predsednik do sada znao da priredi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure