img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Velika seoba

11. avgust 2005, 02:00 Marko Savić
Copied

Između izraelskog premijera i palestinskog predsednika Mahmuda Abasa, koji su uložili sav svoj politički kapital u ovaj korak, stoje ekstremisti sa obe strane

Kada je Arijel Šaron 2002. postao izraelski premijer, njegovi birači znali su šta mogu da očekuju od njega. Veliki borac protiv palestinskih terorista i nekadašnji general izraelske vojske bio je najveći zagovornik izgradnje jevrejskih naselja na palestinskim teritorijama. Tri godine kasnije situacija se potpuno promenila. Arijel Šaron je već ušao u istoriju kao prvi izraelski premijer koji je doneo plan o unilateralnom povlačenju sa palestinskih teritorija, promenio koalicione partnere i upravo se nalazi pred najvećim ispitom u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri. Izraelski sud, parlament i vlada doneli su odluku po kojoj bi do 15. avgusta trebalo da se okonča izraelsko prisustvo u pojasu Gaze. Prema planu izraelskog premijera, oko 8000 jevrejskih naseljenika iz 21 naselja u Gazi i još četiri na Zapadnoj obali biće premešteno na teritoriju Izraela. Takva odluka nije primljena sa oduševljenjem u Izraelu i, iako je većina građana podržava, pripreme za povlačenje praćene su incidentima koji mogu da ugroze celu operaciju.

ZAOŠTRAVANJE: Kako se približava dan kada bi i poslednji izraelski vojnik i naseljenik trebalo da napusti pojas Gaze, situacija u Izraelu i Palestinskoj upravi sve je zaoštrenija. Pored svakodnevnih protesta, pretnji i upozorenja, izraelski premijer Arijel Šaron ostao je u nedelju i bez ministra finansija Benjamina Natanjahua, koji je podneo ostavku pošto je izraelska vlada većinom glasova dala odobrenje za evakuaciju prve grupe jevrejskih naselja iz Gaze. Uprkos velikim kompenzacijama i već obezbeđenom smeštaju, otpor prema povlačenju se nastavlja nesmanjenom žestinom. Incidenata ima gotovo svakog dana. Jedino što ide naruku izraelskim vlastima jeste okolnost da okupljanja velikog broja protestanata, najavljivanih ranijih nedelja, za sada nije bilo. Sporadični sukobi sa pojedincima koji se protive povlačenju postali su već normalna stvar. U utorak je objavljeno da izraelska armija traga za devetoricom vojnika, za koje se smatra da su dezertirali zbog odluke o povlačenju. Na udaru jevrejskih ekstremista našli su se i izraelski Arapi, kada je prošlog četvrtka još jedan dezerter otvorio vatru u autobusu u kome su se oni nalazili i ubio četvoricu pre nego što ga je razjarena masa bukvalno linčovala. Jevrejski ekstremisti svakoga dana pozivaju vojnike da dezertiraju, dok od naseljenika traže da ne napuštaju svoje domove.

Uprkos velikom otporu, izraelski premijer ne namerava da prekine povlačenje. Vojska je u utorak obavestila sve naseljenike u Gazi da će se njihovo prisustvo na toj teritoriji posle 15. avgusta smatrati nelegalnim.

POVRATAK: Palestinska zastava ponovo u Gazi

Između izraelskog premijera i palestinskog predsednika Mahmuda Abasa, koji su uložili sav svoj politički kapital u ovaj korak, stoje ekstremisti sa obe strane. Kako se konačan dan povlačenja približava, čini se da svaki veći teroristički napad može za tili čas da uništi čitav mirovni proces, na kome obe strane, uz pomoć cele međunarodne zajednice, rade već mesecima. Ukoliko bi povlačenje propalo, mirovni proces bi verovatno bio vraćen na početak. Iako se plan o uklanjanju naselja sa palestinskih teritorija ne smatra delom mirovnog plana za Bliski istok, tzv. ’’Putne mape ka miru“ , koji je usvojila bliskoistočna velika četvorka, SAD, UN, EU i Rusija saglasan je sa njim. Prema „Putnoj mapi“ Izrael bi trebalo da povuče sve svoje snage sa palestinskih teritorija, dok bi do kraja ove godine trebalo da bude proglašena nezavisna palestinska država. Podrška izraelskom povlačenju dolazi najpre iz SAD, koje se smatraju glavnim inicijatorom projekta. Tokom nedavne posete Bliskom istoku pre dve nedelje, američki državni sekretar Kondoliza Rajs nastojala je da ohrabri obe strane da nastave sa povlačenjem, i da pomogne u boljoj koordinaciji njihovih zajedničkih akcija. Amerikanci su pružili veliku pomoć palestinskom predsedniku u opremanju i obučavanju palestinskih snaga bezbednosti, koje bi, kada jednom budu objedinjene pod jedinstvenom komandom, trebalo da budu u stanju da izađu na kraj sa terorističkim organizacijama. Američki predsednik Džordž Buš obećao je da će i Svetska banka u budućnosti obezbediti kredite palestinskim vlastima. Treba reći i da je američkoj diplomatiji, posle velikih problema u Iraku i uopšte na Bliskom istoku, neophodan jedan krupan diplomatski poen. Izraelsko–palestinski sukob smatra se’’majkom svih poroblema’’ i američke vlasti su najavile da će učiniti sve da se nađe prihvatljivo rešenje za obe strane.

I ŠARON I ABAS: Izraelski premijer Arijel Šaron i palestinski predsednik Mahmud Abas stavili su sve svoje političke karte na planirano povlačenje. Iako većina Izraelaca podržava povlačenje sa palestinskih teritorija, Arijel Šaron se suočava sa snažnom opozicijom u sopstvenim redovima. Dobar deo članova Likuda, stranke čiji je on predsednik, okrenuo se protiv njega u oktobru prošle godine, kada je on i predstavio plan unilateralnog povlačenja sa palestinskih teritorija. Tada je Šaron bio prinuđen da temeljno rekonstruiše kabinet i da uđe u koaliciju sa laburistima Šimona Peresa, kako bi obezbedio da plan bude prihvaćen. Sada, iako ima lagodnu većinu u izraelskom parlamentu, njegova budućnost kao lidera Likuda je ugrožena, jer mu njegovi članovi i dalje okreću leđa. Radikalne jevrejske partije, njegovi nekadašnji koalicioni partneri, sada uglavnom stoje iza protesta.

Njegov palestinski kolega Mahmud Abas nalazi se u još delikatnijoj situaciji. Od kada je 9. januara postao palestinski predsednik, od njega se u Izraelu očekuje da stane na put palestinskom terorizmu i da bude siguran partner u mirovnom procesu. Palestinska očekivanja su mnogo veća. Palestinci od svog novog predsednika očekuju osim mira i posao, sređivanje prilika u zemlji i konačno stvaranje nezavisne palestinske države. Veliko je pitanje ima li Mahmud Abas snage da sve to sprovede u delo. Iako je on, uz veliku pomoć SAD, ubedljivo pobedio na palestinskim predsedničkim izborima, Hamas i dalje ostaje (nezvanično), glavna politička snaga u Palestini. Palestinske terorističke organizacije, poput Hamasa i Islamskog džihada, bombaškim napadima koji sa palestinske strane prate pripreme za izraelsko povlačenje jasno su stavile do znanja da se teror vrlo lako može nastaviti. Mahmud Abas u ovom trenutku ne može učiniti mnogo da im stane na put. Jasno je da, ukoliko se nekim slučajem izraelsko povlačenje prekine, Abas gubi podršku među Palestincima i u Fatahu, što bi najverovatnije otvorilo put ekstremistima da dominiraju palestinskim društvom.

NEIZVESTAN MIR: Palestinske terorističke organizacije već smatraju da je izraelsko povlačenje direktna posledica njihovih aktivnosti. Džamal Abu Samhadaneh, komandant ’’Komiteta narodnog otpora’’, najavio je u nedelju da će ta organizacija premestiti svoje ćelije na Zapadnu obalu i nastaviti da deluje po receptu iz Gaze. Njegova organizacija sastavljena je uglavnom od članova Fataha i otpuštenih pripadnika palestinskih snaga bezbednosti, i preuzela je odgovornost za mnoge napade na izraelske vojnike u poslednjih pet godina, uključujući i napad na konvoj sa američkim diplomatama u Gazi oktobra 2003.

U takvoj situaciji izjava Benjamina Netanjahua kojom je obrazložio svoju ostavku, da ’’povlačenje pod vatrom sigurno ne doprinosi izraelskoj bezbednosti’’ i da on neće da bude deo toga, objašnjava i položaj u kome se Izrael sada nalazi.

Teško je reći da li će najavljeno povlačenje doneti i mir u pojas Gaze. U svakom slučaju, i kada se bude povukao, Izrael ne namerava da potpuno prepusti Gazu Palestincima. Izraelske snage će i dalje, uz pomoć Egipta, kontrolisati njene granice, luke i vazdušni prostor. Najviše problema ima u obezbeđivanju buduće povezanosti Gaze i Zapadne obale, jer je prema „Putnoj mapi“ dogovoreno da se Palestincima dozvoli korišćenje jednog koridora koji će povezivati Gazu i Zapadnu obalu. Izraelski premijer je već najavio da je ovo poslednji korak koji Izrael preduzima unilateralno i da bi svako naredno povlačenje trebalo da bude praćeno i palestinskim akcijama i ustupcima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Švedska

04.novembar 2025. Mari Joslin (DW)

Smrtonosno nasilje: Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure