img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Groznica posebne vrste

24. новембар 2005, 00:29 Duška Anastasijević
Copied

Arapska liga, koja se do sada držala po strani i nije se preterano oglašavala povodom događaja u Iraku, stupila je na scenu u velikom stilu kao diplomatska snaga

Nepunih mesec dana pre prvih parlamentarnih izbora nakon pada režima Sadama Huseina, Irakom je umesto izborne, zavladala politička groznica druge vrste koja se, zbog težine skandala, odmah prelila i u Vašington. Na samo kilometar od takozvane Zelene zone u Bagdadu, dobro čuvanom sedištu najviših američkih i iračkih zvaničnika, otkriven je još bolje čuvan irački specijalni zatvor sa bezmalo 200 izgladnelih zatvorenika, najviše sunitskih muslimana. Zatvor je, ispostavilo se, bio svojevrsni centar za mučenje, čime su delimično potvrđene optužbe predstavnika sunita – koji su za vreme vladavine Sadama Huseina uživali položaj privilegovane manjine – da šiitska vlast progoni političke neistomišljenike na verskoj i rasnoj osnovi i da ih potom muči u tajnim zatvorima. Pod američkom komandom izvršena je racija koja je pronašla zatvorenike u prilično izmučenom stanju, što je Irakom razvejalo neprijatno podsećanje na stara vremena pod Huseinom i njegovim zloglasnim tamnicama.

ROKOVI: U Vašingtonu je vest takođe loše odjeknula i dala povod protivnicima invazije na Irak da optuže Bušovu administraciju zbog ratne avanture i stanja u Iraku kojim se rasplamsava građanski rat u kome ginu i američki vojnici. Demokrate u Senatu, u kom dominiraju predstavnici konzervativaca, zatražile su da se hitno donese plan „izlazne strategije“ za Irak, to jest da se utvrde rokovi za postepeno povlačenje američkih oružanih snaga do njihovog potpunog odlaska iz Iraka. Predlog demokrata o rezoluciji je propao, ali američkoj administraciji predstoji nastojanje da amortizuje sve neugodniji pritisak javnog mnjenja koje dovodi u pitanje ostanak američkih trupa u Iraku. Nešto više od 150.000 američkih vojnika i pripadnika Nacionalne garde nije dovoljno da ispuni bezbednosni vakuum koji je za sobom ostavila demontaža Sadamovog režima. Nedovoljno brojne, obučene i opremljene iračke snage bezbednosti i dalje su meta samoubilačkih napada, pa glavne borbe protiv pobunjenika i ekstremista vode američke snage, što povećava svakodnevni danak u krvi. Najoptimističnija procena oficira na terenu predviđa da bi do kraja naredne godine broj američkih vojnika u Iraku mogao biti smanjen za trećinu, odnosno za nekih 50.000.

Da bi skandal bio veći, sumnja se da su specijalni zatvor za mučenje kontrolisali pripadnici radikalne šiitske islamske organizacije Badr, koja je pod snažnim uticajem verskih vođa iz susednog Irana. I za vreme Sadama Huseina ova lokacija je bila tajna i dobro čuvana, jer je otac diktator tu sagradio sklonište za svoju kćerku Halu.

Komandant operacije upada u zatvor, general major Vilijem Vebster, koji je u Iraku od početka okupacije, kaže da su do njega odavno doprle glasine o postojanju takvih centara za mučenje, ali da je jednostavno nemoguće snaći se u moru glasina koje haraju Irakom i prestonicom Bagdadom. General se novinaru „Njujork tajmsa“ požalio i na to da je među preko 300.000 iračkih vojnika i policajaca jako teško razlikovati pripadnike privatnih pretorijanskih vojski koje izdržavaju imućni i politički uticajni Iračani, ekstremiste infiltrirane u redove redovnih snaga bezbednosti, i formacije koje čuvaju određene teritorije. Samo u Bagdadu su izvršena tri prepada na kamione sa tek sašivenim uniformama za iračke policajce i vojnike.

SMIRIVANjE TENZIJA: Irački ministar policije Bajan Džabr, predstavnik šiita sa jakim vezama u Iranu, najavio je na konferenciji za novinare da će ispitati zloupotrebe zatvorskih čuvara i da će otpustiti sve one za koje se utvrdi da su učestvovali u mučenju zatvorenika, ali je za njega većina optužbi tek sunitska propaganda. Sunitske vođe već odavno optužuju ministra policije da koristi specijalne jedinice, mnogo odanije ajatolasima u Iranu nego civilnoj administraciji u Iraku, kao odrede smrti i da ministar sam voli da prisustvuje egzekucijama. „Ovde smo svakodnevno preplavljeni silnim glasinama koje je nemoguće proveriti“, žali se general Vebster. Za same zatvorenike, ministar tvrdi da su među njima počinioci najgnusnijih zločina i napada od američke okupacije i da među njima ima bar trećina šiita, te da nema reči o diskriminaciji. Na optužbe za saradnju sa iranskim verskim vođama kao i da je pustio da zemljom haraju iranski tajni agenti, ministar Džabr kaže: „To su sve same besmislice! Gde vi ovde vidite nekog Iranca“, pokazujući okolo kao da time poziva novinare da pogledaju ispod njegovog nameštaja.

Da bi ublažila tenzije u Iraku uoči izbora, Arapska liga okupila je u Kairu sto najuticajnijih predstavnika iračkih zajednica u pokušaju pomirenja. Uz dosta verbalnih okršaja i međusobnih optužbi predstavnici svih iračkih zajednica na kraju su ipak složno potpisali zajednički memorandum u kome se zahteva „povlačenje stranih trupa prema utvrđenom rasporedu i hitna izrada nacionalne strategije za konstituisanje (domaćih) snaga bezbednosti. Iračani s nestrpljenjem čekaju taj dan kada će se strani vojnici povući iz Iraka, kada će se iračke oružane snage obnoviti, i kada će moći da žive u miru i bez terorizma.“ Izričit zahtev američkim i ostalim stranim trupama da se povuku iz Iraka predstavlja očigledan ustupak sunitskoj manjini, i znak dobre volje, što su kurdska i šiitska većina do sada činile samo uz snažne pritiske međunarodne zajednice. Drugi ustupak je rečenica u memorandumu koja kaže da je „narodni otpor legitimno pravo svakog naroda“. S druge strane, predstavnici svih zajednica oštro su se ogradili od veza sa američkim neprijateljem broj jedan u Iraku, jordanskim teroristom Al Zarkavijem.

Tako je Arapska liga, koja se do sada držala po strani i nije se preterano oglašavala povodom događaja u Iraku, stupila na scenu u velikom stilu kao diplomatska snaga. Iako je liga do sada optuživana da više služi kao neki debatni klub, uspeh samita Arapske lige sada je podgrejao očekivanja onih koji se sećaju velikog diplomatskog uspeha ove organizacije u smirivanju rata u Libanu, i to u trenutku kada se situacija u toj zemlji činila jednako bezizlaznom kao ova sada u Iraku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Alis Vajdel

Nemačka

06.јул 2026. Oliver Piper (DW)

Desno, desnije, najdesnije: Alis Vajdel, žena za pobedu AfD-a

Alternativa za Nemačku (AfD) sa podrškom od 27 do 29 odsto ubedljivo vodi u anketama. Tu desničarsku partiju je nemačka obaveštajna služba u pet saveznih pokrajina ocenila kao “dokazano ekstremističku”. Ka pobedi na izborima vodi je kopredsednica Alis Vajdel

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure