
Komentar
Smejurija od države
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Za svaki ozbiljan biznis stvar je prestiža da se registruje pod .com domenom, iako je taj domen u teoriji rezervisan za američke kompanije. To nameće i tehnologija najznačajnijih pretraživača, koji .com bazu najlakše pretražuju. Ovaj domen rezervisan je za komercijalne sadržaje, praktično nema ograničenja za njegovu registraciju, a u zavisnosti od servisa preko kojeg želite da ga zakupite .com domen vas košta 50 do 100 dolara godišnje. Naravno, pod uslovom da ga pre vas neko već nije „maznuo“ u kom slučaju možete da ga „otmete“ ako polažete preče pravo (kao svetski registrovan brend pod tim imenom) ili da ga otkupite od trenutnog vlasnika.
Vremenom se sve to nekako uskladilo i .com danas imaju manje-više svi koji se nekim poslom ozbiljno bave, rekoh, iz razloga prestiža, ali i praktičnosti.
Može li se, onda, o nekoj firmi suditi na osnovu toga da li pod svojim imenom ima registrovan .com domen? Može, i ne samo o firmi nego i o čitavom projektu u koji su mnoge firme bile uključene, recimo o projektu nekad poznatom pod imenom SFRJ.
Dotkom (.com) kriterijum je u ovom slučaju neobično tačan. Sve što je iz te zemlje preteklo, a da i dan-danas valja ili je čak i bolje nego što je bilo, ima svoj .com domen. Giganti s kraja devedesetih koji su raspad zemlje doživeli „suviše lično“ danas na internetu jedva da postoje i pod lokalnim domenima, a o svetskom da i ne govorimo.
Evo nekoliko tipičnih primera. Zastava.com ili Energoprojekt.com registrovani su kao domeni, ali ne pripadaju firmama za koje ih mi vezujemo. Njih su zakupili neki internet špekulanti sa idejom da ih jednoga dana preprodaju. Do tada služe za privlačenje i skretanje saobraćaja. Zastava.com vam tako nudi automobile ili posetu Zagrebu i slično.
Interesantan sajt je genex.com iza kojeg stoji firma za veb-dizajn koja postoji (tek) od 1995, ali nije propustila šansu da zauzme domen. Lasta.com se može otkupiti i to piše i na samom sajtu, cena je 2910 dolara. Za ozbiljan biznis nije ni tako skupo.
Domen yugo.com drži jedna kineska firma koja se bavi upoređivanjem maloprodajnih cena (gde se neka roba može nabaviti jeftinije). Moj favorit je jugoplastika.com, adresa iza koje stoji, nećete verovati, jedna španska muzička grupa! Šef benda se za ovo ime odlučio navodno zato što se njegov otac sredinom devedesetih izvadio iz bule kladeći se na splitski košarkaški tim. Možda se i ne zeza budući da na ploči imaju i pesmu koja se zove Pop 84 (kako su se Splićani kasnije preimenovali).
Ostaje još samo „ultimativni“ sfrj.com (mada bi, istini za volju, taj sajt bio registrovan pod .gov, ali da ne kvarimo igru). Sfrj.com drže neki Izraelci koji tvrde da je to „hot“ mesto za skidanje muzičkih fajlova i sličnu zabavu.
S druge strane, domeni gorenje.com, pliva.com, podravka.com, čak i vegeta.com, prikazuju tačno ono što očekujete, pa i više od toga.
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Vlada Đura Macuta je „kontrarevolucionarna“, nabaždarena na odmazdu i državno i ulično nasilje nad protivnicima režima
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve