
Komentar
Lustracija naša nasušna
Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Za svaki ozbiljan biznis stvar je prestiža da se registruje pod .com domenom, iako je taj domen u teoriji rezervisan za američke kompanije. To nameće i tehnologija najznačajnijih pretraživača, koji .com bazu najlakše pretražuju. Ovaj domen rezervisan je za komercijalne sadržaje, praktično nema ograničenja za njegovu registraciju, a u zavisnosti od servisa preko kojeg želite da ga zakupite .com domen vas košta 50 do 100 dolara godišnje. Naravno, pod uslovom da ga pre vas neko već nije „maznuo“ u kom slučaju možete da ga „otmete“ ako polažete preče pravo (kao svetski registrovan brend pod tim imenom) ili da ga otkupite od trenutnog vlasnika.
Vremenom se sve to nekako uskladilo i .com danas imaju manje-više svi koji se nekim poslom ozbiljno bave, rekoh, iz razloga prestiža, ali i praktičnosti.
Može li se, onda, o nekoj firmi suditi na osnovu toga da li pod svojim imenom ima registrovan .com domen? Može, i ne samo o firmi nego i o čitavom projektu u koji su mnoge firme bile uključene, recimo o projektu nekad poznatom pod imenom SFRJ.
Dotkom (.com) kriterijum je u ovom slučaju neobično tačan. Sve što je iz te zemlje preteklo, a da i dan-danas valja ili je čak i bolje nego što je bilo, ima svoj .com domen. Giganti s kraja devedesetih koji su raspad zemlje doživeli „suviše lično“ danas na internetu jedva da postoje i pod lokalnim domenima, a o svetskom da i ne govorimo.
Evo nekoliko tipičnih primera. Zastava.com ili Energoprojekt.com registrovani su kao domeni, ali ne pripadaju firmama za koje ih mi vezujemo. Njih su zakupili neki internet špekulanti sa idejom da ih jednoga dana preprodaju. Do tada služe za privlačenje i skretanje saobraćaja. Zastava.com vam tako nudi automobile ili posetu Zagrebu i slično.
Interesantan sajt je genex.com iza kojeg stoji firma za veb-dizajn koja postoji (tek) od 1995, ali nije propustila šansu da zauzme domen. Lasta.com se može otkupiti i to piše i na samom sajtu, cena je 2910 dolara. Za ozbiljan biznis nije ni tako skupo.
Domen yugo.com drži jedna kineska firma koja se bavi upoređivanjem maloprodajnih cena (gde se neka roba može nabaviti jeftinije). Moj favorit je jugoplastika.com, adresa iza koje stoji, nećete verovati, jedna španska muzička grupa! Šef benda se za ovo ime odlučio navodno zato što se njegov otac sredinom devedesetih izvadio iz bule kladeći se na splitski košarkaški tim. Možda se i ne zeza budući da na ploči imaju i pesmu koja se zove Pop 84 (kako su se Splićani kasnije preimenovali).
Ostaje još samo „ultimativni“ sfrj.com (mada bi, istini za volju, taj sajt bio registrovan pod .gov, ali da ne kvarimo igru). Sfrj.com drže neki Izraelci koji tvrde da je to „hot“ mesto za skidanje muzičkih fajlova i sličnu zabavu.
S druge strane, domeni gorenje.com, pliva.com, podravka.com, čak i vegeta.com, prikazuju tačno ono što očekujete, pa i više od toga.

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve