Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama
NOVA DELATNOST: Knjigovodstvene usluge van matične kompanije
Prema izveštajima vodećih svetskih finansijskih časopisa, Velika Britanija je u protekloj godini pretekla SAD i postala zemlja sa najvećim autsorsing tržištem na svetu. Autsorsing, odnosno delegiranje pojedinih poslovnih funkcija kompanije spoljnim firmama, poslednjih godina beleži snažan rast. Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama koje poseduju neuporedivo veća ekspertska znanja u datoj oblasti. Primera radi, jedan od najvećih ugovora u prošloj godini je onaj sklopljen između British Telecoma i Reutersa, vredan oko tri milijarde dolara, kojim Reuters poverava održavanje svojih mrežnih servisa BT-u. Zahvaljujući i ovom ugovoru, učešće evropskih kompanija na globalnom autsorsing tržištu je prošle godine iznosilo više od pedeset odsto, što je znatno više od jedne trećine tržišta, koliko su evropske kompanije „posedovale“ 2004. Uprkos milionskim ugovorima koji privlače najveću pažnju i činjenici da na strani ponude autsorsing usluga dominiraju globalne kompanije kao što su Accenture, HP i IBM, sve češća i značajnija pojava su male nezavisne firme koje uspevaju da dobiju manje ili srednje ugovore. Zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija, male autsorsing firme, pogotovo one iz IT oblasti i knjigovodstva, sada svoje usluge mogu da ponude i kompanijama koje se ne nalaze u njihovoj zemlji. Recimo, knjigovodstvena firma iz Slovačke može delimično ili u potpunosti da vodi knjige bilo koje firme iz Nemačke uz troškove koji su neuporedivo niži od onih koje bi nemačka kompanija imala da zapošljava knjigovođe u matičnoj zemlji.
Za razliku od evropskih i svetskih tendencija, u Srbiji je ova delatnost još u povoju, pa ako se izuzmu strane kompanije koje imaju svoje filijale u našoj zemlji, domaćih autsorsing kompanija skoro i da nema.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!