"Ne pristajemo da budemo taoci nesposobne, zle i korumpirane vlade Vojislava Koštunice", poručeno je Evropi 9. maja sa Trga Republike
VESELO: Čedomir Jovanović
Oko šest hiljada Beograđana okupilo se na Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope zahtevajući ostavku Vlade Srbije, raspisivanje vanrednih parlementarnih izbora i Srbiju u Evropi. Miting u organizaciji Liberalno demokratske partije, Građanskog saveza Srbije, Socijaldemokratske unije i osam nevladinih organizacija počeo je intoniranjem Betovenove „Ode radosti“, koja je od 2003. zvanična himna Evropske unije. Zatim je na binu izašlo petnaestak mladića i devojaka koji su na srpskom, engleskom, nemačkom, francuskom i drugim svetskim jezicima poslali poruku koja kaže: „Poručujemo našim evropskim prijateljima da Srbija jeste za Evropu i da više nikada nećemo dozvoliti da nas iko od nje udalji.“ Nakon toga, Branislav Lečić, funkcioner LDP-a i bivši ministar kulture, pročitao je Deklaraciju građanske Srbije. Okupljeni na Trgu Republike tokom mitinga potpisivali su deklaraciju, koja je kasnije, tokom protestne šetnje, odneta u poštu u Takovskoj ulici, odakle je poslata u Brisel, predsedniku Evropske komisije Žozeu Manuelu Barozu. Potpisnici su na ovaj način obavestili Evropu da ne pristaju na „povratak u bedu i izolaciju, na odbranu zločina koji su protiv naše volje učinjeni u naše ime“, ukratko da ne pristaju da budu taoci „nesposobne, zle i korumpirane Vlade Vojislava Koštunice“. Inače, svaki pomen premijerovog imena izazivao je buru zvižduka i negodovanja. Okupljenima na mitingu „Srbiju u Evropu“ obratili su se lider SDU-a, Žarko Korać i predsednica Građanskog saveza Srbije Nataša Mićić, a kao predstavnik nevladinih organizacija govorio je Miljenko Dereta iz Građanskih inicijativa.
ENERGIČNO: Nataša Mićić
Ipak, najveće oduševljenje mase izazvalo je pojavljivanje Čedomira Jovanovića, predsednika LDP-a. Čedin izlazak na binu propratila je vesela muzika, a on sam izašao je igrajući, uz povik da je danas – praznik. Lider LDP-a oštro je kritikovao premijera Vojislava Koštunicu, optuživši ga da je odgovoran što Mladić nije izručen Haškom tribunalu i za predstavljanje Srbije u lošem svetlu u međunarodnoj zajednici: „Nije tačno da je Srbija onakva kakvom je danas pravi Koštuničina vlada. Ona je mnogo bolja, ali je rasuta i razbijena, zanemela pre tri godine, želela bi da živi bolje, ali nema organizacije i nema politike.“ Iako bolja, po Jovanovićevoj oceni, Srbija se nije rastala sa sistemom vrednosti iz prošle decenije, pa i dalje stoji „musava od krvi i prljava od baruta“. Kada je reč o situaciji nastaloj zbog neizručenja Ratka Mladića Haškom tribunalu, govornici na ovom skupu jedinstveni su u stavu da Srbija nije talac haškog begunca. „Nismo mi taoci Mladića“, rekao je Jovanović, „to je laž. Mi smo taoci onih koji su stvorili ideologiju u kojoj je Mladić mogao da uradi ono što je uradio. To su oni koji nam danas kroje život, iz Akademije, Crkve, iz Vlade i parlamenta, Udbe.“ Slična je bila i poruka Nataše Mićić koja je rekla da je Srbija talac „neodgovorne Vlade, obmana, prevara, zaostalosti i neodgovornosti Vojislava Koštunice, gramzivosti i mahinacija G17 plus, nestručnosti mafijaških i pilićarskih veza Nove Srbije, izopačene primitivne radikalske ideologije, podrške sablasne politike socijalista, ali i kohabitacije i saradnje Demokratske stranke koja je u ovaj projekat dobrovoljno ušla.“ Demokratsku stranku i njenog lidera Borisa Tadića prozvao je i Čedomir Jovanović: „Molim Tadića da nas povede kao predsednik demokratske Srbije ili da nam dopusti da mi njega povedemo, samo neka ne stoji više i neka ne ponavlja njihove fraze. Nikada se moderna Srbija nije okupljala na ovom mestu bez DS-a. Tu im je mesto, a ne u dogovoru o Zakonu o crkvi s Koštunicom.“ Poziv Demokratskoj stranci propraćen je burnim aplauzom prisutnih. Miting je završen kraćim koncertom grupe Kristali, nakon kog su demonstranti krenuli u protestnu šetnju, tokom koje su žestoko zviždali ispred Skupštine Srbije i Radio-televizije Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću
Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše
Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!