

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


I protekle nedelje (15–19. maj) nastavljen je umeren rast tržišta koji nisu podigle ni najlikvidnije akcije, tako da je indeks Beleks 15 nedelju završio u padu. Ovo najpre zbog dve najveće kompanije – Hemofarma i AIK Banke, koje su imale silazni trend i neznatan pad vrednosti.
Lider tržišta ponovo je bila beogradska Agrobanka, koja je nedelju okončala rastom od nepunih 20 procenata. Od početka godine tržišna kapitalizacija ove banke povećana je za više od 90 odsto, čime se svrstala među kompanije sa najbržim rastom na Berzi. Najveću komparativnu prednost Agrobanke čini njena mreža sa 94 organizacione jedinice a snažan zamah rastu cene akcija dale su i najave o dokapitalizaciji ove bankarske ustanove. Bečejski Sojaprotein je takođe zabeležio skok vrednosti dostižući maksimum na ceni od 13.890 dinara. Ovaj rast posledica je pre svega nove emisije akcija iz dobiti u kojoj će učestvovati svi akcionari društva upisani u evidenciju Centralnog registra na dan 24. maja 2006. godine.
Ipak najprijatnije iznenađenje sedmice predstavljale su akcije kikindskog preduzeća „Toza Marković“, kojima se ponovo aktivnije trgovalo nakon duže vremena. Tokom protekle nedelje hrvatska kompanija Našicecement dostavila je ponudu akcionarima TM Investa (akcionari okupljeni oko menadžmenta) za otkup njihovog udela u fabrici po ceni od 3000 dinara za jednu akciju. Ovo je samo nastavak borbe s početka leta prošle godine kada je beogradska Delta pritrčala u pomoć menadžmentu kompanije osujetivši preuzimanje „Toze“. Tada je Našicecement steklo udeo od tridesetak procenata, ali ne i dovoljnu većinu da upravlja preduzećem. Adut domaćih akcionara kikindske firme jeste i paket akcija države od nepunih 16 odsto, koji još nije iznet na Berzu. U nekim ranijim slučajevima Akcijski fond se nije libio da svoje akcije proda daleko ispod realne vrednosti i ekonomske logike. Ali i to je samo deo igre u kojoj za sve ne mogu važiti ista pravila.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve