Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
I protekle nedelje (15–19. maj) nastavljen je umeren rast tržišta koji nisu podigle ni najlikvidnije akcije, tako da je indeks Beleks 15 nedelju završio u padu. Ovo najpre zbog dve najveće kompanije – Hemofarma i AIK Banke, koje su imale silazni trend i neznatan pad vrednosti.
Lider tržišta ponovo je bila beogradska Agrobanka, koja je nedelju okončala rastom od nepunih 20 procenata. Od početka godine tržišna kapitalizacija ove banke povećana je za više od 90 odsto, čime se svrstala među kompanije sa najbržim rastom na Berzi. Najveću komparativnu prednost Agrobanke čini njena mreža sa 94 organizacione jedinice a snažan zamah rastu cene akcija dale su i najave o dokapitalizaciji ove bankarske ustanove. Bečejski Sojaprotein je takođe zabeležio skok vrednosti dostižući maksimum na ceni od 13.890 dinara. Ovaj rast posledica je pre svega nove emisije akcija iz dobiti u kojoj će učestvovati svi akcionari društva upisani u evidenciju Centralnog registra na dan 24. maja 2006. godine.
Ipak najprijatnije iznenađenje sedmice predstavljale su akcije kikindskog preduzeća „Toza Marković“, kojima se ponovo aktivnije trgovalo nakon duže vremena. Tokom protekle nedelje hrvatska kompanija Našicecement dostavila je ponudu akcionarima TM Investa (akcionari okupljeni oko menadžmenta) za otkup njihovog udela u fabrici po ceni od 3000 dinara za jednu akciju. Ovo je samo nastavak borbe s početka leta prošle godine kada je beogradska Delta pritrčala u pomoć menadžmentu kompanije osujetivši preuzimanje „Toze“. Tada je Našicecement steklo udeo od tridesetak procenata, ali ne i dovoljnu većinu da upravlja preduzećem. Adut domaćih akcionara kikindske firme jeste i paket akcija države od nepunih 16 odsto, koji još nije iznet na Berzu. U nekim ranijim slučajevima Akcijski fond se nije libio da svoje akcije proda daleko ispod realne vrednosti i ekonomske logike. Ali i to je samo deo igre u kojoj za sve ne mogu važiti ista pravila.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve