Kako je javni servis preoteo posao sa sumnjivom budućnošću
SELIDBA SA TELEVIZIJE NA TELEVIZIJU: Reprezentacija SCG
Prošle je nedelje v.d. direktora Javnog servisa Srbije ili nekadašnjeg RTS-a Aleksandar Tijanić slavodobitno objavio da će „nacionalna televizija“ omogućiti Srbiji da na najbolji mogući način prati utakmice planetarno najvažnijeg sportskog događaja koji će se odigrati u Nemačkoj od 9. juna do 9. jula ove godine. Posle višestrukog zabranjivanja rada BK televizije, koja je ranije prošle godine u regularnoj proceduri obezbedila prava na prenose SP-a, Javni je servis uspeo da preotme posao televiziji sa neizvesnom budućnošću. Aleksandar je Tijanić odlučno saopštio da prenos ne košta ništa, odnosno da novac iz pretplate neće biti utrošen na program sa SP-a u Nemačkoj. Pitanje je zbog čega se o jednom unosnom poslu govori kao o poklonu naciji?
Odgovor je nemoguće dobiti, kao i u mnogo drugih slučajeva u kojima se traže racionalni argumenti za obrazloženje odluka.
Svetska fudbalska federacija FIFA angažovala je Infront, veliku međunarodnu kompaniju iz Švajcarske, da „prodaje prava“ pojedinačnim televizijama. Kada se protekle zime BK televizija našla na udaru kao deo Karićeve imperije, mirisalo je da neko želi da unosan posao prenosa utakmica sa Svetskog prvenstva preotme. BK televizija, prema rečima njene tadašnje direktorke Bojane Lekić, osigurala se kreditima kod banaka u EU-u i time obezbedila sredstva za realizaciju ovog projekta. Odlukama RRA ova kuća je faktički onemogućena da emituje program. Kao novi partner u poslu pojavila se Dajrekt medija (Direct Media), beogradska kompanija koja se bavi prodajom oglasnog prostora u medijima u Srbiji. Javnost je saznala da prava na prenose zapravo nema BKTV, već ovo preduzeće.
Prema podacima ove kompanije, svaka treća emitovana reklama na televizijama u Srbiji donese procenat Dajrekt mediji. U arhivi Agencije za registraciju privrednih subjekata piše da je većinski vlasnik Dajrekt medije Multikom grupa, čiji je vlasnik Dragan Đilas, šef Narodne kancelarije predsednika Srbije. Na internet prezentaciji Dajrekt medije stoji da je Ovejšn advertajzing osnivač ove kuće, a osnivač Ovejšn advertajzinga je Dragan Đilas, ali više nije vlasnik. Zanimljivo je da se Dajrekt medija, Multikom grupa i Ovejšn nalaze na istoj adresi u Beogradu – Proleterske solidarnosti 13b. Pokušaj „Vremena“ da od predstavnika Dajrekt medije sazna više detalja o pravima na prenose bio je neuspešan jer niko u kompaniji nije pozvan da o tome govori, kako nam je prenela službenica na recepciji.
Ako bismo pokušali da rekonstruišemo šta se tu zapravo događa, verovatno bismo mogli da zaključimo sledeće: Dajrekt medija (ili Multikom ili Ovejšn) kupuje prava na prenose od Infronta koje prosleđuje BKTV-u, koji obezbeđuje kredit kod Meridijan banke, koja je klijent Dajrekt medije. Kada BKTV izgubi „nacionalnu pokrivenost“, Dajrekt medija krene da nudi paket po etru i tu se „nacionalna televizija“ ukazala kao najbolji mogući partner. Dajrekt medija ustupa prava na prenose, a troškove pokriva od ustupljenog reklamnog prostora na Javnom servisu. O potencijalnom političkom kontekstu čitave priče, na drugom mestu.
Ovakvim raspletom događaja na dobitku su gotovo svi. FIFA će imati svoj program i u ovom delu sveta (pretpostavlja se da će ukupno tridesetak milijardi ljudi posmatrati putem prenosa utakmice SP-a. Infront je uspešno obavio posao, Dajrekt medija je obazbedila veće prisustvo na polju prodaje reklamnog prostora, a RTS i njegov v.d. direktora pokazali su da najznačajniji događaji moraju da budu na ovoj televiziji. Građani će imati priliku da prate svoj tim a da za to ne plate, dakle za džabe, prema onome što je Tijanić hteo da obelodani. Ostaje im samo da kupe što više piva i da otvore tekuće, devizne i ine račune ili podignu kredit u banci koja im je pomogla da gledaju prenose.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!