Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Investitori su teško mogli da sakriju zabrinute poglede tokom prethodne nedelje (22–26. maj). Indeks najlikvidnijih akcija stropoštao se preko četiri procenta te smo barem u tom pogledu postali deo Evrope, na čijim tržištima je već neko vreme prisutan ozbiljan silazni trend.
Najlikvidnija domaća akcija – vršački Hemofarm – spustio se na nivo od 9000 dinara. Uprkos preporuci menadžmenta da se ne prodaju akcije, one su zabeležile pad od 10 procenata samo u poslednjih desetak dana. Bečejski Sojaprotein je tokom sedmice pao za rekordnih 26 odsto i to je pre svega posledica najave nove emisije akcija iz dobiti, koja će biti usvojena na skupštini akcionara 10. juna. I akcije finansijskog sektora su ovog puta bile na nizbrdici. AIK Banka je pala preko tri odsto, Univerzal banka pet procenata, dok je beogradska Agrobanka smanjila tržišnu vrednost za 3,2 odsto. Agrobanka je obnarodovala predlog odluke o novoj emisiji akcija prema kojoj će, ukoliko je odobri Komisija za hartije od vrednosti, broj akcija biti povećan za 49 procenata. Trećinu emisije će moći da otkupe akcionari ove bankarske ustanove po ceni od 14.000 dinara, dok će ostatak biti ponuđen svim zainteresovanim investitorima po ceni od 15.000 dinara. Agrobanka je, nakon kratkog perioda stagniranja, kada se pojavila na Berzi (u decembru prošle godine), postala pravi investicioni hit sa stopom rasta od 95 procenata.
Nastavljen je rat živaca i kapitala u kikindskom „Tozi Markoviću“. Kompanija ITH, bliska beogradskoj Delti, kupila je 10 odsto akcija našeg vodećeg proizvođača crepa i opeke. Ova transakcija je izvršena u bloku po ceni od 2860 dinara po akciji a na strani prodaje našao se konzorcijum menadžmenta i zaposlenih – TM Invest. Hrvatska kompanija Našice cement, ali i brojni špekulanti, nastavili su kupovinu na Berzi podigavši ovu akciju do istorijskog maksimuma od 3200 dinara.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve