img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnja skupština SANU

Jelek, anterija i opanci

08. jun 2006, 13:22 Slobodan Kostić
Copied

Nastojeći da istovremeno budu unutar i izvan aktuelnih zbivanja, pojedini članovi SANU-a, nakon što su potrošene sve mogućnosti sukoba sa drugim narodima, rešenje vide u različitim oblicima izolacionizma

Nakon višegodišnjih, pre svega retoričkih kolebanja između bavljenja naukom ili uranjanja u aktuelne probleme države i društva, Srpska akademija nauka i umetnosti priklonila se na svojoj godišnjoj skupštini, koja je održana prošle nedelje, pre svega pitanjima svakodnevice. Ne bi se moglo reći da će primat „nacionalne misije“ postati zvanično opredeljenje SANU-a, jer su njegovi članovi oduvek hteli da istovremeno budu unutar i izvan vrtloga aktuelnih zbivanja, ali diskusija koja je počela nakon što su čelnici te kuće podneli izveštaje o radu i izabrali sekretare pojedinih odeljenja, otkrila je ono što tišti pojedine članove SANU-a. Kada se njihove reči oslobode akademskog balasta o „nauci kao najvećoj tekovini naše civilizacije“, „aktuelnim problema umetnosti“ i „domaćim stručnjacima koji na međunarodnom planu pokazuju izvanredne rezultate“, nacionalna i kulturna misija trebalo bi da budu ključne aktivnosti SANU-a. To ne bi porekao ni predsednik Akademije Nikola Hajdin, koji je nekoliko puta ponovio da je SANU ne samo naučna već i ustanova od nacionalnog značaja, pa je samim tim „dužna da zauzima stavove po bitnim i suštinskim pitanjima nacije i države kao što su egzistencija srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, pitanje jezika i pisma, zaštita životne sredine i pitanje nacionalnih manjina“. No i pre ove sugestije neke njegove kolege su već zauzele stavove, tako je ovo okupljanje samo poslužilo kao prilika da se sa takvim razmišljanjima upozna i šira javnosti.

STAV: Na prvom mestu stav je zauzeo Mihajlo Marković, nekadašnji ideolog Socijalističke partije Srbije, koji se između dve skupštine SANU-a posvetio izučavanju knjige Politika Endrua Hejvuda (koga od novina do novina, u izveštajima sa ovog skupa nazivaše Enruom, Endrjuom i Hejvodom). Marković je u delu ovog poznatog teoretičara političkih ideja, inače profesora Orpington koledža, koje se nalazi na spisku izborne literature studenata Fakulteta političkih nauka u Beogradu, otkrio jasne tragove smišljene i sistematske akcije duhovnog manipulisanja srpskom omladinom, putem „razaranja nacionalnog identiteta i dostojanstva“. Njemu je dakako zasmetalo što je Hejvud nastojanje bosanskih Srba da potpomognu stvaranje velike Srbije upoređivao sa fašističkim i nacionalističkim tendencijama Nemaca i Italijana iz vremena Drugog svetskog rata, mada ga je najviše zabolela sama pomisao da je tu knjigu preveo, recenzirao i preporučio kao fakultetski udžbenik njegov kolega iz Odeljenja za društvene nauke Vojislav Stanovčić.

Stanovčić, međutim, nije mogao prevesti Politiku jer je to uradio Jovan Jovanović, niti je ovo delo u bilo kojoj školskoj ustanovi univerzitetski udžbenik, ali izgleda da niko nije previše mario za objašnjenja ovog profesora Fakulteta političkih nauka, jer se i drugima mnogo više dopala ideja da se zbog svekolikog sunovrata srpstva, nakon što su potrošene sve mogućnosti sukoba sa drugim narodima, optuže neki od onih koji su se skućili u samoj Srbiji. Tako se književnik Dragoslav Mihailović, inače kritičar lika i dela Slobodana Miloševića, pre svega okomio na pripadnike srpskog naroda rođene preko Drine i Save koji danas žive u Srbiji i „nadgornjavaju se sa Srbijancima kao s najgorim neprijateljima“: „Vodeći računa jedino o foteljama u koje su uskočili – što su, priznajmo, kao prezaštićeni, često i postigli na nedoličan način – a nikako i o poslovima koje na tim mestima moraju da obavljaju, oni u koječemu prosto vuku Srbiju u nazadak i propadanje… Ali ma koliko se nesrbijancima činilo da bi im sudbina na ovim prostorima bila srećnija bez Srbijanaca, to se neće dogoditi. Srbe je na Balkanskom poluostrvu pre svega očuvao srbijanski opanak sa kljuncima, koliko god on nekima izgledao blatnjav i smrdljiv.“

TAJNI RAT: Mihailović se nekako suzdržao da ne zapeva pred uvaženim skupom onu čuvenu „… Jelek, anterija i opanci /po tome se znaju Srbijanci…“, ali se nakon što se obračunao sa dinarcima, jugoslovenofilima i kriptocrnogorcima koji su infiltrirani među čistokrvne Srbijance, on se okomio na srpsku lingvistiku koja je, navodno, opsednuta propalom doktrinom o srpskohrvatskom jeziku. Ne samo da je ovaj akademik oštro zamerio velikom broju članova SANU-a što ne potiču odavde, nego je za „tajni rat protiv Srbije u ime Srpske akademije nauka i umetnosti“ pre svega optužio njeno Odeljenje jezika i književnosti. „Glavnu reč u tom ratu“, rekao je Mihailović, „vode četiri njegova uvažena člana – Matija Bećković, Milka Ivić, Predrag Palavestra i Nikša Stipčević – dok ostali gledaju i ćute. Dvojica akademika od navedenih četvoro, Bećković i Palavestra, pripadaju i Krunskom savetu dinastije Karađorđevića, koja je po tradiciji projugoslovenska i od toga, izgleda, ne može odustati. (Bar dosad, Krunski savet se nije drukčije oglasio.) Stoga smatram da on u našoj akademiji ne bi smeo da ima ulogu koju u ovom trenutku ima“, zaključio je Mihailović. Usledio je kratkotrajni muk, a onda se u svečanoj sali SANU-a začuo aplauz. Ne tako gromoglasan kao što su neki priželjkivali, ali dovoljno ubedljiv kako bi svi oni koji su gajili sumnje u brojnost Mihailovićevih istomišljenika shvatili da to nije usamljeno razmišljanje jednog pisca.

ZAGRLJAJ: Skupština SANU-a nekako je privedena kraju, ali je onima koji su proveli vreme na ovom skupu bilo jasno da se pod krovom ove kuće, a i šire, zbivaju neke krupne stvari. Bilo je u SANU-u i ranije svađa, borbe za prestiž, neskrivene sujete i uzajamnih optuživanja, ali se na ovom, inače u širokom svetu ozloglašenom mestu kao kolevci svakojakih anahronizama i balkanskih pošasti, nisu do sada mogle čuti ode srbijanskom opanku, niti su razlozi za svakojake propasti Srba i Srbijanaca, tokom uzajamnih obračuna, stavljani na dušu pojedinih članova SANU-a. Deo te atmosfere svakako spada u predizbornu kampanju s obzirom na to da se ovih dana primaju predlozi za kandidate novih članova SANU-a, ali se pozivi za srbijanizacijom Srbije uklapaju u slične parole koje se mogu čuti sa drugih nadležnih mesta, bilo da su u pitanju ljudi na vlasti, ili oni koji čine sve da se dokopaju državnog trona.

Skupština Akademije će se 2. novembra izjasniti o svojim kandidatima, ali po svemu sudeći, najoštriji sukobi oko onih koji će dobiti podršku pojedinih odeljenja SANU-a, što je dobra preporuka za finalno izjašnjavanje, upravo ključaju na odeljenjima jezika i književnosti i društvenih nauka, kojima pripadaju Mihajlo Marković i Dragoslav Mihailović.

Imena kandidata iza kojih će narednih dana stati pojedina odeljenja razvejaće mnoge nedoumice oko prirode ovih sučeljavanja, ali će sama pomisao da se nekome poput Matije Bećkovića zamera zbog manjka (srpskog) patriotizma na račun (projugoslovenskog) monarhizma, silno razočarati sve one kritičare lika i dela ovog pisca, koji se do sada nisu dosetili da mu prilepe i ovu uvredu. No kurs kojim je zaplovio SANU, tako što u ime novog, srbijanskog patriotizma padaju u bratski zagrljaj nekadašnji sledbenici i oponenti politike koja je sve zemlje u okruženju oterala od Srbije, sigurno će doprineti da nacionalne budnice Bećkovića i njegovih istomišljenika iz ranih devedesetih, koje su i poslužile kao prolog za sukobe, sada izgledaju kao deo vremena puke nevinosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Konkursi za kulturu

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Očekivano: Ristovski i Aja Jung su pobednici konkursa Pokrajine i Novog Sada

Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti

Vesti iz Pokrajine

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Kultura odlazi iz Vojvodine i Novog Sada

Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neka

Narodno pozorište

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće

Kultura sećanja

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Gradske mašine kopaju po Slobodištu, a Đurđević Stamenkovski priča o njegovom značaju

Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju

Beogradska filharmonija

13.jun 2026. Sonja Ćirić

„Fortissimo“ Beogradske filharmonije bez koncerta posvećenom Zoranu Đinđiću

Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure