img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žestoka kampanja za makedonske izbore

Zategnuto do – pucanja

28. jun 2006, 14:36 Siniša Stanković
Copied

U trećem nastupu zaredom za samo nekoliko dana, ambasadorka SAD u Makedoniji Džilijen Milovanović upozorila je da odgovornost za učestale incidente u kampanji moraju poneti lideri političkih partija i Albanaca i Makedonaca

APEL: Predsednik B. Crvenkovski

„Ako se nastavi nasilje, svi će platiti cenu. To će biti veoma loše“, izjavila je u poslednjem upozorenju američka ambasadorka u Makedoniji Džilijen Milovanović, povodom učestalih incidenata tokom kampanje za parlamentarne izbore zakazane za 5. jul. Oglasio se saopštenjem i predsednik Branko Crvenkovski, koji je pozvao članove i simpatizere političkih partija da ne dozvole da budu zloupotrebljeni zbog nečijih ličnih i uskopartijskih interesa niti uključeni u kršenje zakona. Crvenkovski je istakao da je najvažnije da institucije budu efikasne i da obezbede primenu zakona, a da počinioci svih dosadašnjih incidenata odmah treba da se identifikuju i izvedu pred lice pravde. Ali, iako je donet i zakon sa veoma strogim sankcijama protiv narušitelja izbornog procesa, na samo jednu sedmicu pre izbora, incidenti se, uglavnom među etničkim Albancima, dešavaju maltene svakog dana: od „bezazlenih“ provokacija i cepanja plakata, preko fizičkih obračuna i demoliranja lokalnih izbornih štabova, do pretnji i upotrebe vatrenog oružja…

UPOZORENJA: Na sreću, u dvadesetak incidenata, dosad nije bilo žrtava. Što ne znači da ih neće biti. A dok na terenu ključa, Državna izborna komisija (DIK) proglasila se nenadležnom za sve izborne incidente. Predsednik DIK-a Josif Josifovski smatra da je to nadležnost drugih organa, MUP-a i Tužilaštva, a da članovi DIK-a „mogu samo da osećaju da to nije dobro“, da nemaju mehanizam i pravna sredstva i da se zbog incidenata, ako se nastave, neće moći popraviti slika o izborima. Istini za volju, Ministarstvo unutrašnjih poslova podnelo je krivične prijave protiv sedam, a prekršajne protiv pet osoba, ali je ostao utisak da se zbog zategnute političke situacije nekako drži po strani. Na optužbe opozicije iz albanskog političkog bloka da i policija svojim nezakonitim aktivnostima pruža podršku albanskoj partiji u vladajućoj koaliciji, MUP je odgovorio saopštenjem u kome tvrdi da pojedine partije šire dezinformacije u javnosti, čime „žele da izbegnu vlastitu odgovornost za nezakonske aktivnosti koje generišu, i žele da građane dovedu u zabludu i da izazovu osećanje nesigurnosti“.

Zbog naraslih tenzija, u samo nekoliko dana ambasadorka Milovanović je morala tri puta da reaguje. Prvo je zajedno sa evroambasadorom Ervanom Fuereom imala višečasovni sastanak sa liderima dve najmoćnije partije etničkih Albanaca, vladajućom Demokratskom unijom za integraciju i opozicionom Demokratskom partijom Albanaca, Alijem Ahmetijem i Arbenom Džaferijem. Milovanović i Fuere su otvoreno zapretili da će „slučajevi nasilja imati ozbiljne i štetne posledice na aspiracije zemlje za članstvo u evroatlantskim strukturama“, posle čega su oba lidera prihvatila da preuzmu odgovornost, pa su i u ambasadi i na potonjim mitinzima pozivala svoje članstvo i simpatizere da moraju da promene sliku o Albancima u Makedoniji i da dokažu da „Albanci nisu destabilizujući faktor“. Ali samo dva dana kasnije, posle novih incidenata (naročito posle masovne tuče i pucnjave u centru Skoplja, u kojoj su učestvovali „simpatizeri“ i članovi dve najmoćnije makedonske partije – vladajućeg SDSM-a i opozicionog VMRO-DPMNE-a, čije je uključivanje u red izgrednika promenilo sliku o jednonacionalnim-albanskim incidentima), iz američke ambasade je usledilo oštrije upozorenje svim političkim liderima da pokažu političku zrelost i nalože svojim sledbenicima na terenu da se odmah uzdrže od novih incidenata, ili rizikuju da se suoče sa ozbiljnim i trajnim posledicama. Iako su i SAD dale podršku svim legitimnim akcijama nadležnih državnih organa da bi se zaštitila imovina i lica od pretnji, nasilja i provokacija u kampanji, zasad niko nije kažnjen za incidente. Zato je, posle samo tri dana, u trećem nastupu zaredom, u kome joj se pridružio i holandski ambasador u Makedoniji, ambasadorka Milovanović izjavila da odgovornost moraju poneti lideri političkih partija i etničkih Albanaca i etničkih Makedonaca, i da će oni odgovornost morati preuzeti ne samo za partijsko članstvo već i za sve one koji ih podržavaju. Ali i dalje ostaje otvoreno pitanje da li će neko nešto preduzeti pre nego što padnu žrtve. I da li u predizbornom ludilu u Makedoniji ima i sistema? Odnosno, da li je reč o unutrašnjim problemima u albanskom političkom bloku, kao posledici neravnomerne „raspodele plena“ posle ratne 2001, ili se ipak radi o uvoznim organizatorima nereda kojima nikako ne odgovara smirivanje situacije u Makedoniji i njeni pokušaji da postane članica EU-a i NATO-a?

KO JE KRIV: Bivši čelnik Trećeg bataljona Oslobodilačke armije Albanaca Ragli Ljatifi zvani Komandant Raga, koji je sa svojim saborcima prešao iz vladajućeg DUI-ja u opozicionu DPA, izjavio je listu „Večer“ da su „rat u Makedoniji (2001) izazvali Ahmeti i Crvenkovski da bi srušili Georgijevskog (Ljupča, tadašnjeg lidera VMRO-DPMNE-a i premijera) i Džaferija s vlasti, a nas su lagali da ćemo da oslobađamo teritorije za stvaranje velikoalbanske države“. „Ahmeti je kriminalac i lažov, koji nikad za vreme rata nije bio u šumi. Dok su ubijali borce ONA, on je ispijao po 30 kapućina dnevno u restoranima u Prizrenu“, tvrdi nekadašnji komandant, dodajući da je rat 2001. izazvan „zbog dve fotelje“. I ove izjave upućuju na to da su oružani incidenti moguća posledica besa prevarenih nekadašnjih članova ONA, ili nervoze i iracionalnog ponašanja rukovodstva DUI-ja (partije koja je proizašla iz ONA) zbog straha da će izgubiti izbore i suočiti se sa nezadovoljstvom albanskog biračkog tela zbog izneverenih obećanja, ili nezadovoljstva rukovodstva DPA zbog načina na koji su izgubili vlast 2001… Ili su posledica svih tih faktora.

S druge strane, sve glasniji su nezvanični komentari da su incidenti namerno organizovani, i to ne zbog pojačane netrpeljivosti partijskih „uzavrelih glava“ i kod Makedonaca i kod Albanaca, već da bi se država udaljila od EU-a i NATO-a i da se svi problemi i izazivaju da bi kasnije poslužili kao „argument“ da Makedoniji – zbog nesposobnosti zvaničnog Skoplja da organizuje bar jedne izbore bez falsifikata i nasilja – tamo i nije mesto. I među makedonskim opozicionim partijama se sve češće komentariše da je vlast nemoćna da kontroliše stanje u državi, a VMRO-Narodna, nova partija eks-premijera Ljupča Georgijevskog, po drugi put traži od evropskih predstavnika da pripremaju dva izveštaja o izborima – jedan za etničke Makedonce, a drugi za etničke Albance. Iako najverovatnije njihov predlog ponovo neće biti prihvaćen jer većina stranih posmatrača ne želi da još više deli Makedoniju po etničkim šavovima, potez Georgijevskog dokazuje već započeti proces pripremanja terena i traženja krivca za eventualni krah u evrointegracijskim procesima među „nelojalnim Albancima“, kao i produbljivanje teza o navodnoj nemogućnosti zajedničkog života Makedonaca i Albanaca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure