Dok se naši mediji, ali i stručna javnost bave svađama o "klo(v)niranju na srpski način", nezapaženo je prošla jedna naučna senzacija: multinacionalni tim Beograđanke dr Jasminke Godovac-Cimerman, na dobrom je putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenijeg malignog oboljenja među ženama – raka dojke
BREAKING NEWS: Realna nada za mnoge žene
Kod nas je sasvim nezapaženo prošla izuzetno značajna vest iz bliske naučne oblasti: istraživanja multinacionalnog tima – UniversityCollegeLondon, UniversityofPennsylvania, UniversityofPittsburg i BIOTracesInc, Virginia – ulivaju nadu da je nauka na putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenije vrste raka među ženama – raka dojke. Naime, novom metodom analize krvi rak dojke mogao bi biti otkriven u najranijoj fazi, što je presudno za ishod lečenja.
Lider naučnog tima, personadramatis ove ohrabrujuće vesti iz sveta nauke, zbog koje je BBC nedavno prekinuo svoj redovni program, jeste Beograđanka prof. dr Jasminka Godovac-Cimerman, o čijim je profesionalnim uspesima naš list pisao 30. decembra 2004. („Novi hrabri svet“, „Vreme“ br. 730-731). Vest o novoj naučnoj metodi koja bi mogla da spase hiljade života, danas u svetu od raka dojke umire oko 500.000 žena godišnje, vodeći svetski listovi su doneli na prvim stranicama, a mnoge TV stanice su je plasirale izuzetno naglašeno, kao breakingnews.
Pilot istraživanje tima profesorke Godovac-Cimmerman pokazalo je da se novom metodom otkriva čak 95 odsto ćelija raka, što znači da su novi testovi daleko pouzdaniji od onih koji se sada primenjuju. Nova metoda analizira brojne proteine koji ukazuju na karakterističnu matricu raka, objavio je tim dr Godovac-Cimmerman u naučnom časopisu JournalofProteomeResearch.
U lečenju raka dojke ključna je rana dijagnoza. Zahvaljujući ranom otkrivanju i efikasnijoj terapiji poslednjih godina smanjio se broj smrtnih slučajeva od raka dojke. Pri otkrivanju ove vrste tumora lekari se danas uglavnom oslanjaju na tri vrste dijagnostičkih testova: ispitivanje grudi dodirom, mamografiju i ultrasonografiju, kao i biopsiju.
Autori ove britansko-američke studije ističu da je neophodan mnogo efikasniji skrining, naročito među mlađim ženama, gde su snimanja mamografom nedovoljno pouzdana. Metoda analize krvi koju je razvio tim profesorke Jasminke Godovac-Cimerman otkriva i vrlo male promene u koncentracijama proteina u krvi. Neki proteini su karakteristični za tkivo dojke, dok su drugi promenljivi za mnoge vrste raka i oni su markeri inflamacije i rasta novih krvnih sudova kao reakcije na tumor.
„Ova metoda bi omogućila novi, sigurniji, manje agresivan i daleko jeftiniji metod ranog dijagnosticiranja raka. Naša pilot studija pokazuje da bismo koristeći uzorke krvi, mogli da otkrijemo rak dojke i još nekoliko drugih vrsta raka epitela daleko pouzdanije i sa većom osetljivošću. Nova metoda bi bila pouzdanija i jeftinija i u praćenju toka lečenja raka“, izjavila je za BBC dr Godovac-Cimerman.
U ovoj naučnoj studiji pokazalo se da je primenom ove nove metodologije tačno otkriveno 95 odsto slučajeva raka dojke, dok je samo pet odsto ostalo neotkriveno. Dakle, kod zdravih osoba, test je u 95 odsto slučajeva pokazao da nema tumora, dok je samo u pet odsto slučajeva pogrešio.
Naučnici se nadaju da će ovo otkriće imati delekosežne posledice u lečenju raka dojke, ali i lečenju malignih oboljenja kože, jajnika i prostate. Sada predstoje dalja istraživanja što podrazumeva posebnu grupu pacijenata i zdravih volontera da bi se procenili rezultati ovih preliminarnih rezultata. Pred naučnicima je i važan zadatak da utvrde da li je njihova nova metoda podjednako pouzdana za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, kao i u već poodmaklom stupnju bolesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto je Vučić znao ili je morao znati sve o svim korupcionaškim aferama i skandalima, ugrađivanjima, masnim krađama i drugim “državnim poslovima”, poput onog sa vutrom na “Jovanjici”? Kakva je tu njegova lična uloga? Zbog čega se on i ostali naprednjaci obračunavaju sa ustavno-pravnim poretkom zemlje? I da li će građane hapsiti ćaciji nalik na “ajsove” u Trampovoj Americi
Kada se sprovodi negativna selekcija, stvari se zahuktaju i zgaze sve pred sobom. Najgore smenjuju još gori, lojaliste superlojalisti pa onda ultralojalisti. Za opskurni GONGO, koji je tema ovog teksta, ovo je pravo vreme, pošto je režim skinuo sve maske i pokazao prirodnu lepotu Fredija Krugera. CZDS je u svom svetu ono što je Kričak u policijskom – esktrem koji postaje norma
U svojoj “uhvati sve” političkoj poziciji, naprednjaci su prešli gotovo sve granice. Njihovo delovanje pokazuje jednostavnu logiku: ako neka oblast donosi zaradu i korist – tu oblast treba preuzeti i njome se baviti na “najbolji mogući način”
Kako je jedan koji se zaleteo da pregazi studentkinju optužen za pokušaj ubistva, a devojka koja je isto to uradila pomilovana jer se “zbunila”? Kako je dva i po meseca tražen napadač na ekipu N1 koji im je kameru razbio pred policijom, a potom optužen za ometanje štampanja i emitovanja, delo za koje su mnogi prvi put čuli? Kako je za zaplenu pet tona marihuane tužilaštvo zatražilo istragu za samo petoro osumnjičenih, a onaj što je ranije hapšen za tonu proglašen skoro za sveca dobročinitelja
U toku je sistematsko gušenje slobode stvaralaštva i kritičkog mišljenja, kao i ugrožavanje egzistencije i osnovnog ljudskog prava na rad umetnika i radnika u kulturi – rezultat je istraživanja “Hronika represije u kulturi”
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!