img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pola veka od presude Milovanu Đilasu

U sukobu sa sopstvenom istorijom

29. novembar 2006, 12:34 Desimir Tošić
Copied

Naša sredina nikako da shvati da mi živimo u svetu međuzavisnosti, da nema "nezavisnih" ili nedodirljivih unutrašnjih ili spoljnih politika. Da to nisu mogli da razumeju jugoslovenski komunisti 1956. godine, to se možda dâ razumeti, ali kako razumeti to da današnje vlasti u Srbiji obmanjuju i svoje građane i međunarodne činioce da sve čine u cilju "evropske integracije", a da u stvarnosti i dalje vode "nezavisnu", ili žele da vode "nezavisnu" unutrašnju i spoljnu politiku

Danas je 27. novembar.

Zašto je taj datum značajan da bismo ga pominjali ove godine?

Može mnogo kome izgledati čudno da se za taj datum mi vezujemo, ali ćemo odmah na početku reći da je reč o 27. novembru 1956. godine, dakle o datumu koji ostavlja iz sebe pola veka. Toga dana, pre pedeset godina, u doba „zlatne vladavine“ Josipa Broza Tita, Okružni sud u Beogradu, pod brojem KTO br. 1363/56, optužio је Milovana Đilasa, rođenog 1911. godine u Podbišću, srez Kolašin, Narodna Republika Crna Gora, „zbog toga što je a) dana 29. oktobra 1956. godine u Beogradu dao izjavu francuskoj agenciji (AFP), koju je ova agencija odmah i publikovala“. Đilas je u toj izjavi kritikovao jugoslovensku vladu jer se uzdržala od glasanja „u prilog stavljanju događaja u Mađarskoj na dnevni red Saveta“ Ujedinjenih nacija. U vezi sa ovom prvom optužbom stoji i druga: zato što je Milovan Đilas u međuvremenu napisao članak „Bura u Istočnoj Evropi“ koji je objavljen u prvoj polovini ove godine u časopisu ‘New Leader’, koji izlazi u Njujorku (SAD), a u tom članku Đilas, nekadašnji član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije, (još pre Drugog svetskog rata) i nekadašnji predsednik Savezne skupštine Jugoslavije od decembra 1953. godine, objašnjava da se Jugoslavija oduprla Sovjetskom Savezu odnosno Informbirou 1948. godine zato što je stvorila „samostalnu komunističku državu“, samostalnu od SSSR. Vraćajući se na problem svrstavanja Titove Jugoslavije na stranu SSSR 1956. godine, dakle osam godina posle pobune od 1948, Đilas tvrdi da „jugoslovenski nacionalni komunizam nije ni u spoljnoj politici bio kadar da ode dalje od svojih uskoideoloških i klasno birokratskih interesa i da je, štaviše, spreman da odstupi čak i od načela ravnopravnosti i nemešanja u unutrašnje poslove“ prisutnih zemalja onog vremena.

Sudija nalazi da Milovan Đilas, jedan od vođa komunističkog otpora okupatoru i jedan od vođa jugoslovenske revolucije posle 1945. godine, „kleveta“ vladu Jugoslavije i na taj način želi da „nanese štetu ugledu Jugoslavije i bitnim interesima njenih naroda“, „u nameri da time izazove mešanje inostranstva u unutrašnje stvari Jugoslavije“. To je krivično delo, predviđeno i kažanjivo po članu 118, st. 1 Krivičnog zakona“ – kaže sudija, i zato ga osuđuje na tri godine zatvora.

Posle pada s vlasti, odnosno posle odbijanja da se konačno prikloni jednoj nedemokratskoj stranci na vlasti, Đilas je imao već drugo suđenje. Prvo je bilo januara 1954. godine u vezi s izjavom zajedno s Vladimirom Dedijerom, objavljeno u „Njujork tajmsu“. Kazna je bila uslovno izrečena na 18 meseci zatvora. Inače, sva četiri suđenja Đilasu bila su tajna, iako je zakonom bilo predviđeno da takva suđenja budu javna.

Navođenje datuma od 27. novembra 1956. je višestruko značajno. S jedne strane, to je početak drame Milovana Đilasa koji je pre Drugog svetskog rata proveo tri godine u Kraljevom zatvoru, a posle Drugog svetskog rata Đilas je po komunističkim zatvorima proveo devet godina posle 1956. godine. S druge strane, u ovim sudskim raspravama pojavljuje se naš „nacionalni“ problem koji, evo, traje već pedeset godina, a to je da u našem društvu preovlađuje uverenje, ne samo kod vladajućih, da su unutrašnja i spoljna politika jedne zemlje rezervisane samo za režim, ili samo za vladu, ili samo za stanovništvo, da te dve politike ne dolaze u obzir za javnu raspravu ne samo od strane građana nego i od strane međunarodnih subjekata, kakve su Ujedinjene nacije, Evropska unija, Helsinška povelja i druga načela i ustanove. Naša sredina nikako da shvati da mi živimo u svetu međuzavisnosti, da nema „nezavisnih“ ili nedodirljivih unutrašnjih ili spoljnih politika. Da to nisu mogli da razumeju jugoslovenski komunisti 1956. godine, to se možda dâ razumeti, ali kako razumeti to da današnje vlasti u Srbiji obmanjuju i svoje građane i međunarodne činioce da sve čine u cilju „evropske integracije“, a da u stvarnosti i dalje vode „nezavisnu“, ili žele da vode „nezavisnu“ unutrašnju i spoljnu politiku.

Ali kad je reč o 27. novembru 1956, nemoguće je preskočiti ili „prevazići“ ono glavno što je proizvelo ne samo držanje jugoslovenskih vlasti nego i kritiku Milovana Đilasa protiv tih vlasti. To glavno je Mađarska revolucija, jedno čudo za celu filozofiju i praksu režima marksizma-lenjinizma s projektom novog društva posle 1917. ili posle 1945. godine. Prosto je neverovatno da je, iako je iza sebe imala moćnu sovjetsku državu, Mađarska uspela da se pobuni protiv svog protektora, SSSR, i da pokuša da se oslobodi sovjetskih okova, odnosno da se oslobodi filozofije i prakse marksizma-lenjinizma. Kraj Mađarske revolucije nije se završio – trideset i tri godine pre pada Berlinskog zida – bez krvi i nove diktature mađarskih komunista. Vrlo značajan podatak za naše današnje glasne antifašiste, koji se s pravom bune zato što se ne poštuju njihove žrtve u borbi protiv okupatora jugoslovenske državne teritorije od 1944. do 1945. godine, jeste činjenica da u ovim trenucima, kada sve evropsko javno mnjenje ne samo beleži 50-godišnjicu Mađarske revolucije nego je i slavi, naši antifašisti ne samo što ćute nego još ne uviđaju da je njihov antifašizam – kao što nije slučaj s drugim antifašistima po Evropi – bio istorijski identifikovan sa jednim jednopartijskim policijskim režimom koji se trudio sve do 1989. godine da nađe izvesnu ideološku ravan za zajedničke interese jedne ideološke porodice kakva je bila komunistička od 1917. do 1989. godine. Makoliko nazavisni u svojim spoljnopolitičkim potezima, i čak i spoljnopolitičkom linijom, ipak u prekretnim trenucima idu sa Sovjetima. Na taj način, pobunjeni Imre Nađ, predsednik komunističke nezavisne vlade Mađarske, gubi glavu po izlasku iz jugoslovenske ambasade u Budimpešti. Nekadašnji jugoslovenski ambasador Veljko Mićunović objavio je, s druge strane, u Zagrebu 1977. godine svoje uspomene u kojima je naveo kako sovjetski vođ Hruščov hvali jugoslovenske komuniste: „Kako ste dobro riješili stvar s Đilasom, mi vam možemo samo čestitati…“

Vreme čini svoje. Mi mnogo gubimo što smo u sukobu ne samo sa istorijama drugih naroda nego i sa svojom sopstvenom istorijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure