Više od 60 odsto dokumenata koje u procesu pridruživanja treba usaglasiti sa evropskim normama odnosi se na životnu sredinu. Ko će preuzeti taj važan posao
ZAŠTITA ŽIVOTNE OKOLINE: Pitanje opstanka, a ne politike
Tokom prethodne četiri godine, to se zvalo Uprava za zaštitu životne sredine Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine. U burnim benzenskim noćima u Pančevu, tokom pregovora o Kjoto protokolu, prilikom otvaranja desetak regionalnih deponija, izrade katastra zagađivača, smanjenja emisije čestica u termoelektranama, čišćenja radioaktivnog otpada, kao i povodom svih drugih ekoloških incidenata, prva adresa kojoj su se obraćali građani, lokalna samouprava i novinari bila je ova uprava sa 12 reči u nazivu.
Međutim, mada je zajedno sa ministrom Uprava bila najviša instanca vlasti u sve dramatičnijem ekološkom sektoru, domet njene nadležnosti, kao uostalom i celog ministarstva u kome je bila spojena nauka sa ekologijom, često je bio sputan administrativnom zbrkom i odgovornošću za prirodna bogatstva. Ta odgovornost trenutno je podeljena između lokalnih samouprava, ove Uprave i više drugih ministarstava. Da li će u novom sazivu Vlade postojati izdvojeno ministarstvo ekologije koje bi imalo potpunu kontrolu nad zaštitom životne sredine?
NAZIV: Mada je i u Miloševićevoj epohi formalno postojalo, Srbija je prvo pravo ministarstvo ekologije imala samo u vreme vlade Zorana Đinđića, kad je ministarka bila Anđelka Mihajlov, da bi 2003. godine ono bilo spojeno sa ministarstvom nauke. Početkom marta ove godine ekološka udruženja pokrenula su inicijativu za ponovno formiranje odvojenog ministarstva ekologije.
„Verujem da je formiranje zasebnog ministarstva potrebno kao jasan izraz političke volje, a ne kao neophodnost sa operativnog stanovišta“, rekao je za „Vreme“ dosadašnji ministar nauke i zaštite životne sredine Aleksandar Popović, objašnjavajući da je Uprava, bez obzira na njen formalni naziv, uspela da tokom svog mandata završi nekoliko važnih poslova. „Ključni su ljudi koji će se baviti ovom problematikom, a ne to koji će naziv stajati na tabli na njihovim vratima“, rekao je ministar.
RASPODELA: Bez obzira na njen naziv, nisu svi oduševljeni dosadašnjim radom Uprave za zaštitu životne sredine. U Pančevu su više puta bili suočeni sa prebacivanjem odgovornosti na gradski saobraćaj za povećano aerozagađenje koje je poteklo iz Južne zone, što je problem u nadležnosti gradskih vlasti. Slične probleme su imali i u drugim lokalnim samupravama.
„Izgubili smo četiri dragocene godine“, rekao je za „Vreme“ Branislav Božović, sekretar za zaštitu životne sredine grada Beograda, objašnjavajući da je sistem zaštite životne sredine „devastiran“. On smatra da bi se tom pitanju moralo pristupiti sistematičnije, dodajući da je sadašnje ministarstvo 2003. godine nastalo ne iz suštinskih razloga, već kao „politički hibrid“.
„Tadašnje ministarstvo je otvorilo jedno ključno pitanje: kako sprečiti uništavanje prirodnih resursa?“, rekao je Božović, objašnjavajući da se u modernom svetu kontrola racionalnog korišćenja prirodnih dobara vrši „samo odvajanjem resursa od delatnosti“. „Krucijalno pitanje je da li onaj koji ima pogaču, drži i nož. Potrebno je odvojiti nož od pogače“, slikovito je objasnio Božović, dodajući da pitanje životne sredine nije političko, već „pitanje opstanka“.
Pravo na zdravu životnu sredinu garantovano je i novim Ustavom Srbije, ali su nadležnosti sada podeljene između ministarstava nauke i zaštite životne sredine, zdravlja, energetike, vodoprivrede, privrede i finansija. Promenom zakonske regulative to bi sve moglo da se objedini pod jednim ministarstvom koje bi istovremeno imalo pravo da prati, obavlja merenja, kažnjava, zatvara fabrike i na druge načine rešava zagađenje koje potiče i od automobila i od industrije i od ložišta.
U Ministarstvu za nauku i zaštitu životne sredine rekli su da im ne bi smetala ta dodatna odgovornost. „Svakako bi bilo dobro da, osim ingerencija nad vodama i šumama, koje Uprava trenutno nema a nije ih imalo ni ministarstvo ranije, deo izvršne vlasti koji se bavi životnom sredinom dobije još neke ingerencije. Tako bi se efikasnije obavljao posao, pre svega efikasnije bi se kontrolisalo i kažnjavalo zagađivanje“, rekao je ministar Popović.
EVROPA: U svojoj inicijativi, ekolozi se pozivaju na evropske dokumente koji Srbiju obavezuju da ima izdvojeno ministartsvo ekologije.
„Ne postoji nikakva obaveza za postojanjem odvojenog ministarstva koje nam Evropa nameće“, smatra Popović, ali je zaštita životne sredine jedno od najvažnijih pitanja koje se otvara u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Prema rečima beogradskog sekretara Branislava Božovića, više od 60 odsto dokumenata koje treba usaglasiti sa evropskim normama odnosi se na životnu sredinu. A česti ekološki incidenti stvorili su utisak da u ekologiji vlada potpuni haos, što dodatno usložnjava dileme ko će preuzeti taj važan posao.
Na pitanje da li bi više voleo da u novom sazivu bude ministar nauke ili ekologije, Popović je odgovorio: „Ne razmišljam o tome na taj način. Videćemo da li će mi i šta mandatar za sastav vlade predložiti i kakav će biti stav stranke kojoj pripadam.“ Stranke i kandidate za mandatara nove vlade sada more druge brige i teško da im u tom ratu figura mnogo znači nauka ili ekologija, ali će se ubrzo pokazati da se, kao i svaka partija, borba za ulazak u Evropu dobija pionima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!