img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

O ranjivosti

12. decembar 2007, 11:46 Olga Dimitrijević
Copied

BARBELO, O PSIMA I DECI
JDP, scena Ljuba Tadić
Tekst: Biljana Srbljanović
Režija: Dejan Mijač
Uloge: Jelena Đokić, Mirjana Karanović, Nebojša Glogovac...

Barbelo, o psima i deci je već treća praizvedba nekog komada Biljane Srbljanović u režiji Dejana Mijača, i ova se drama već na prvi pogled jasno razlikuje od dosadašnjih. Mada i dalje prepoznajemo dominantne teme i motive: odnos roditelja i dece, te njihova konstantna međusobna igra žrtve koja čini zatvoreni krug, Barbelo se dodatno fokusira na problem materinstva, nemirne mrtve, a mehanizme povređivanja prelama preko najranjivijih kategorija – dece i pasa – koji na različit način zahtevaju bezuslovnu ljubav i odgovornost. Insistirajući na ranjivosti, Biljana Srbljanović oblikuje i formu komada – replike razbijene na slobodne stihove, vešto oblikovane, izuzetno ritmične, sugestivne, uz jaku intimnu i introspektivnu notu, uz prodornu emociju i iskrenost isporučenu direktno iz stomaka.

Forma teksta i njegov poetski karakter zahtevaju, čini se, drugačiji pristup od onog na koji smo kod Dejana Mijača već navikli – baziran na radu sa glumcima koji do nijansi oblikuju svoje likove u najboljem maniru psihološkog realizma. Od toga se nije odstupilo ni u ovom slučaju te su i mizanscen i stil glume određeni realistički, i upravo to stvara ključni problem. Stih se tretira kao klasična replika što ga ubija u potpunosti, ritmika teksta se ne prepoznaje, i postavljene na tako „neosetljiv“ način brojne deonice zvuče banalno – to se najbolje vidi u monologu lutalice sa groblja (Nebojša Glogovac) koji se tako svodi na puki podsmeh mentalitetu i sredstvo za izmamljivanje aplauza na otvorenoj sceni.

Takođe je za ovu postavku, za razliku od nekih ranijih (Amerika drugi deo) karakteristično ignorisanje didaskalija, što je u pojedinim slučajevima bilo fatalno za same likove jer nam na sceni nije dat znak koji ih jasnije određuje. Npr., dečiji krevet policajca Dragana je zamenjen dušekom iz top-šopa, što nam u najboljem slučaju može reći da se Dragan povodi za TV reklamama. Lik koji igra Goran Šušljik ostaje potpuno nejasan – pre je nesrećni konzument hašiša nego mračni monstrum. Kučkarka (Mirjana Karanović) postaje samo matora ludača koja se bacaka na sve strane i čije reči valjda radi efekta začudnosti pokriva jeziv i škripav zvuk, a Milica (Ana Sofrenović) nedefinisana eterična figura. Nešto bolje se snašla Jasmina Avramović u ulozi Mile, koja je pronašla odgovarajući odmak i govornu stilizaciju (u jednom trenutku ona efektno recituje deo teksta) u oblikovanju suzdržane majke. S druge strane, Milena Jelene Đokić iscrpljuje se u prenaglašenom dramskom naboju, posebno kad doziva mamu u prelazima između scena. Okosnica teksta, odnos dva na svoj način hendikepirana bića – debelog Zorana gladnog ljubavi i Milene gladne da nekome da ljubav, razvijanje tog odnosa od antagonizma do krajnjeg zbližavanja, u predstavi nije razrađeno. Posebno Zoran Nikole Rakočevića ne prelazi transformaciju od usamljenog proždrljivog klinca do nekoga ko je sposoban i da pruži bezuslovnu ljubav. Opet i pre svega zbog nedoslednosti postavke: nije jasno zašto glumac od dvadeset i kusur godina igra dete od osam. Moguće učitavanje da je Zoran prerano odraslo dete ne funkcioniše – njegovo emotivno odrastanje zbiva se postepeno tokom drame. Zbrka sa godinama se dalje nastavlja: pored već pomenutog Zorana, Goran Šušljik igra junaka koji je u petoj deceniji života, a Jasmina Avramović nosi neku periku koja bi nam sugerisala da je zakoračila u šezdesetu. Ni kostim Angeline Atlagić nam ne govori više o likovima i zadržava se na neodređenoj slici političara, ili ilustraciji beskućnika. Scenografija Jurija Fabrija je svedena i efektna, prazna prostorija pod perspektivom sa jednim objektom u sredini koji služi i kao sto i kao klupa i kao grob, i možda bi i određivala mešanje sveta mrtvih i živih i emotivnu izgubljenost junaka da je na drugi način podržana scenskim dešavanjima. Brojne promene svetla (Milan Tvrdišić) označavaju nam promenu prostora, a muzika (Anja Đorđević) puni rupe između scena – i ni jedno ni drugo ne stvaraju željenu atmosferu blisku melanholiji, niti uspostavljaju neki ritam koji bi na koncu sprečio još i nepotrebnu razvučenost. Kao konačan utisak takođe stoji da je tekst tek tako uzet, i pušten na scenu u već oprobanom realističkom maniru, bez razmatranja njegove forme i da li ta forma povlači za sobom i drugačiji pristup. Velika je šteta, jer ko zna kada ćemo dobiti ozbiljnije, dublje i drugačije čitanje ovog potresnog i snažnog komada.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Pazar

31.maj 2026. S. Ć.

Mikser festival u Novom Pazaru: Zvuk „Novog svijeta“

Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave

Oktobarski salon

31.maj 2026. Sonja Ćirić

Oktobarski salon je u opasnosti, odgovorna je gradska vlast

Četiri meseca pre početka 61. Oktobarskog salona nisu počele pripreme ove najveće likovne manifestacije u državi, a budžet je umanjen četiri puta

Ekspo

30.maj 2026. S. Ć.

Konkurs za programe kulture Ekspa: Premije nisu male, a svi su pozvani

Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara

Intervju

29.maj 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Naša je obaveza da javno imenujemo ono što se dešava

Zašto opozicione stranke i ostali uporno ukazuju vlasti da ne radi po zakonu i kako treba, ako ih vlast ignoriše? Jovana Karaulić iz DS-a kaže da bi ćutanje značilo pristajanje na normalizaciju urušavanja institucija

Šabac

29.maj 2026. Sonja Ćirić

Okršaj u Šabačkom pozorištu: Zašto je prevremeno završena sezona

Po odluci direktorke, sezona Šabačkog pozorišta završena je mesec dana ranije navodno zbog rekonstrukcije bifea i foajea. Većina glumaca smatra da to nije pravi razlog

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure