Novi Beograd je po svim kriterijumima jedna od privredno najrazvijenijih lokalnih zajednica u Republici Srbiji, sa blizu 300.000 stanovnika, ozbiljnim potencijalom u smislu kvalifikacione strukture stanovništva, ali i njegove kupovne moći. Broj zaposlenih se povećao za 45.000, nivo nezaposlenosti u Novom Beogradu je sedam odsto, dok je u Srbiji oko 19 procenata
Do početka ove decenije, Novi Beograd je bio na glasu kao „velika spavaonica“ u kojoj se gotovo ništa ne dešava. Onda je usledio investicioni i građevinski bum koji je ovaj deo grada potpuno preobrazio. U proteklih šest godina, opština Novi Beograd redovno je među najboljim opštinama u Srbiji po visini prosečne plate, uspešnoj modernizaciji, efikasnosti administracije. Po broju investicija Novi Beograd je bez premca u regionu, opština je osvajala nagrade za najuspešniji rad lokalne samouprave, najperspektivniju gradsku opštinu, najbolje opštinsko rukovodstvo.
„Novi Beograd je u urbanističkom smislu dobro zamišljen i koncipiran još 1948. godine. Međutim, on je kao i sve drugo zaspao 1991. i spavao je do 2000. godine“, kaže za „Vreme“ Željko Ožegović, predsednik opštine Novi Beograd. „Situacija koju smo zatekli 2000. godine bila je katastrofalna. Da bi do promena došlo, bilo je pre svega neophodno podići sve sisteme da bi mogli da odgovore novim zahtevima, počevši od javnih preduzeća pa do same uprave. Taj prvi period od dve-tri godine bio je jako težak, trudili smo se da značajnim ulaganjem u javne institucije pre svega podignemo njihov kapacitet. Ulaganja u infrastrukturu, izgradnja nekih saobraćajnica u Novom Beogradu predstavljali su takođe osnov za dalje uređenje i povećavanje atraktivnosti zemljišta u Novom Beogradu.“
ŽELJKOOŽEGOVIĆ: Ta transformacija je počela intenzivno posle 2003. godine. Uzimam 2003. godinu jer je tada usvojen Generalni urbanistički plan Beograda, koji je u mnogim delovima dao mogućnost za neku buduću izgradnju, naročito u onim delovima gde nisu postojali detaljni urbanistički planovi i regulacioni planovi.
Štajesveuticalodapromenebudutakotemeljne?
Novi Beograd se nalazi na idealnom geografskom položaju, u blizini aerodroma, sa dobrim prilazom međunarodnim saobraćajnicama. Osim toga, tu je i visok stepen urbanizacije, razvijena komunalna i saobraćajna infrastruktura i, pre svega, slobodno građevinsko zemljište, koje je imovinski-pravno neopterećeno. Sve to je privuklo brojne strane i domaće investitore.
MEĐU PRVIMA: Šest kaplara i CK
Pre pet godina sam nagovestio da bi naša opština mogla postati poslovni centar Beograda i regiona, ali mnogi nisu u to verovali. Danas je opština Novi Beograd po svim kriterijumima jedna od privredno najrazvijenijih lokalnih zajednica u Republici Srbiji, sa blizu 300.000 stanovnika, ozbiljnim potencijalom u smislu kvalifikacione strukture stanovništva ali i njegove kupovne moći. Broj zaposlenih se povećao za 45.000, nivo nezaposlenosti u Novom Beogradu je sedam odsto, dok je u Srbiji oko 19 procenata.
Nove investicije i otvaranje novih radnih mesta popravili su i kvalitet svakodnevnog života. Po podacima Zavoda za statistiku, Novi Beograd je stalno na prvom ili drugom mestu po prosečnim zaradama, sa neto iznosom od oko 50.000 dinara. Za ukupan razvoj, opština je nedavno u izboru Kluba privrednih novinara, Agrobanke i Centra za mala i srednja preduzeća Beograda dobila priznanje ‘opština budućnosti’.
Kakvasureakcijenareformuadministracijeuopštini?
Novi Beograd je u nekim reformama, poput reforme administracije, imao primarnu ulogu. Mogli ste kod nas da vidite da opštine sada potpuno drugačije izgledaju. Skinute su neke barijere između zaposlenih u upravi i stranaka, uveden je niz savremenih novih servisa, od naručivanja dokumenata putem telefona ili interneta, dostave tih dokumenata na kućnu adresu, do toga da se možete informisati o svemu putem naših veb-sajtova. Prvi dislocirani opštinski centar u Srbiji otvoren je 2006. godine u bloku 70. Taj model, koji smo mi uveli, postao je model koji su prihvatile druge opštine, i u Beogradu i u Srbiji.
Mislim da su građani postali mnogo zadovoljniji nivoom opštinskih usluga. To govore i ankete koje radimo svake godine. Najzadovoljniji sam kada uzmem knjigu utisaka i vidim mnogobrojne natpise „Ovo je Evropa“. Znači, moguće je i to uraditi, samo je važno prići poslu na ozbiljan način i istrajati u tome. Jer, šta god radite u zemlji Srbiji, otpori su ogromni. Bilo ih je i kada smo radili reformu administracije, i od zaposlenih u opštini i od građana. Pitali su šta će nam sve to. Tek kasnije, kada shvate prednost svega što je urađeno, niko od njih ne bi pristao da se vrati na staro.
Kojisunajvećiproblemikojeopštinasadaima?
GRAD NA PESKU: Sto godina gradnje
Pre svega nehigijenska naselja i priobalje koje mora da bude sređeno. Na sreću, novim zakonom je Grad Beograd najzad dobio mogućnost da upravlja svojim obalama, do sada je to bilo u nadležnosti Republike. Neka od nehigijenskih naselja biće raseljena u narednom periodu, kao što je naselje ispod mosta Gazela. Za druga naselja je potrebno angažovanje ne samo opštine i grada već i države. Kao država smo potpisali povelju o Dekadi Roma, ali za ove tri godine se, nažalost, nije mnogo odmaklo u rešavanju problema ovih naselja.
Kojisudaljirazvojniplanoviopštine?
Pre svega nastavak izgradnje, interesovanje za to je ogromno. Ono što je izgrađeno 2007. godine i što će se graditi 2008. i 2009. jeste 1,5 miliona kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora. Pored stambenih i poslovnih objekata grade se i neki drugi sadržaji, kao što je atletski stadion i akva-park, za koji se nadam da će biti završen. U toku su obnova i izgradnja biciklističke staze duge 50 kilometara koja će spojiti Dunavski i Savski kej, a novi delovi vode preko Bežanijske kose i Bulevarom doktora Zorana Đinđića. Mislim da Novi Beograd nije dostigao svoj maksimum, a pokazatelj je i to što cena kvadrata još uvek raste. Kada počne da pada, znaćemo da je tržište zadovoljeno. U tom smislu, ja vidim da Novi Beograd ima ogroman razvojni potencijal.
Novo u Novom Beogradu
Neko ko nije dolazio tri-četiri godine ne može da prepozna Novi Beograd koji ubrzano postaje metropola. Teško je nabrojati čak i najveće objekte izgrađene poslednjih godina i one čija je gradnja u toku.
U centralnoj zoni, oko Beogradske arene, iznikao je novi centar, koji mnogi nazivaju Vol stritom, jer su tu svoje poslovno središte smestile mnogobrojne banke i kompanije. Završeni su i hoteli IN kod Arene i Holiday In kod Expo centra, u ulici Milutina Milankovića, gde sedišta imaju brojne kompanije, poput Škode, ProCredit banke… Na prostoru nekadašnjeg Starog aerodroma u toku je izgradnja poslednje faze „grada u gradu“, Airport Cityja, koji je bio najveća greenfields investicija u jugoistočnoj Evropi u trenutku kad su radovi počinjali. Kruna ovog projekta biće tri poslovne kule sa po 16 spratova. Tu se već smestilo nekoliko velikih kompanija, kao što su Telenor i Mobil. Preko puta poslovnog kompleksa nalazi se Belgrade office park, u kome danas uspešno posluju Siemens i VIP. Da ne govorimo o tržnim centrima poput Sitija, Mercatora, Veropulosa, Idee, Rodića, Delta siti je najveći tržni centar u regionu…
U toku je izgradnja Savograda, u bloku 19a GTC završava poslovno-komercijalni kompleks, a za potrebe Univerzijade gradi se skoro dve hiljade stanova u bloku 67. Ti stanovi će kasnije biti prodati na tržištu. Blokovi 61 do 64 obogaćuju se kvalitetnim komercijalnim i stambenim sadržajem, kod poslovnog centra Ušće u toku je izgradnja kule „bliznakinje“ i objekata sa multifunkcionalnim sadržajem.
Nesumnjivo je da nedavno završena privatizacija IMT-a predstavlja pravi izazov za nove investitore u centralnoj zoni. Nova industrijska zona trebalo bi da bude uz autoput. Veliki potencijal za razvoj postoji i na obali reke Save, u blizini toplane i brodogradilišta. Ipak, jedno od najboljih mesta za izgradnju u celom regionu je Staro sajmište.
Budući centar Novog Beograda i njegovo poslovno sedište planirano je u blokovima 25 i 26, preko puta nekadašnjeg SIV-a, gde će se graditi moderan „siti“ površine oko 450.000 kvadratnih metara.
Da nismo imali jasnu viziju budućeg razvoja Novog Beograda, na toj lokaciji bi danas bile samo stambene zgrade. Znali smo da će doći ozbiljni investitori i da bi tu trebalo da započne izgradnja poslovnih objekata, pa smo zajedno sa Društvom arhitekata Beograda i Gradom Beogradom raspisali konkurs koji će biti osnova budućeg detaljnog urbanističkog plana. To je bila naša vizija i ideja koja se upravo pretače u plan, kaže Željko Ožegović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!