

Venecuela zemljotres
Zemljotres u Venecueli: Desetine hiljada ljudi vodi se kao nestalo
Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste


Vilijam Henri Gejts Treći – osim "klikera" imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru


Bil Gejts, prvi čovek Majkrosofta i treći po bogatstvu u svetu, prošlog petka je proveo poslednji dan na poslu u Redmondu, predgrađu Sijetla. Sada će se posvetiti filantropiji – radu u Fondaciji „Bil i Melinda Gejts“ – a u firmu koju je osnovao pre 33 godine odlaziće tek jednom nedeljno. „Bio sam broj 2. Nisam donosio nikakve odluke“, rekao je nedavno Gejts objašnjavajući šta za Majkrosoft znači njegov odlazak. Čoveka koji je obeležio eru personalnih kompjutera i koji je napravio korporaciju sa više od 91.000 zaposlenih i godišnjom prodajom od oko 60 milijardi dolara, poslednjih dana naglo su prestali da kritikuju čak i oni koji su od toga napravili karijeru. Poneko još pominje neuspele „pohode na internet“ i tužbe za monopol, ali, kada se sagleda čitava karijera – što ovih dana čitava svetska javnost radi vrlo detaljno – kritikovanje ovog čoveka čini se neprikladnim. Sada se svi bave pitanjem kakav je zapravo Bil Gejts i hoće li svet ostati isti.
BLEF: Prisećajući se kako je sve počelo, nedavno je ispričao: „Vozio sam automobil Pola Alana. Zaustavila me je policija i, pošto nisam imao dozvolu, proveo sam noć u pritvoru sa pijancima. Od tada sam se uvek trudio da kod sebe imam dovoljno keša.“ Sigurno nije bilo baš toliko lako, ali oni koji su ga upoznali tvrde da su ga rešenost i disciplina i doveli tu gde jeste. Kada je kao student na Harvardu sa prvim poslovnim partnerom Polom Alenom sedeo na trgu i listao članak o napretku računara, panično je razmišljao kako se „to događa bez njih“. Krajem 1974. u novinama pronalaze tekst o računaru Altar, odmah pozivaju proizvođača i nude programski jezik za komandovanje kompjuterom, koji zapravo nisu imali. Napisali su ga za nekoliko nedelja, a da Altar – osim na slici – nisu ni videli.
Ali, Vilijam Henri Gejts Treći, osim „klikera“, imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru. Rođen je u bogatoj i uglednoj porodici. Otac mu je bio čuveni advokat, deda potpredsednik nacionalne banke, a pradeda gradonačelnik Sijetla. Mada je bežao sa časova i zanemarivao školske obaveze uglavnom zbog kompjutera (čak mu je na neko vreme bilo zabranjeno da koristi školski računar jer je „provaljivao“ šifre), bio je uvek među najboljima, ali nikada najbolji. Porodica ga je poslala u prestižnu privatnu školu Lejksajd, pa na Harvard, ali i podržala odluku da napusti fakultet i posveti se softveru. Kada je 1981. godine napisao prvi program MS-DOS, umesto da se brzo obogati, IBM-u je prodao samo licencu za 80.000 dolara, smatrajući da će se praviti još mnogo kompjutera kojima takođe treba sličan operativni sistem. Četiri godine kasnije Majkrosoft objavljuje Windows 95, koji je za prva četiri dana prodat u milion kopija.
TATA IZ SIJETLA: Prema poslednjoj „Forbsovoj“ listi, Gejts je „težak“ 58 milijardi dolara. Sa suprugom Melindom, nekadašnjom koleginicom, i troje dece živi na jezeru Vašington u „kući budućnosti“ površine oko 6000 kvadratnih metara. I pored tolikog bogatstva i uticaja, ne prate ga u stopu telohranitelji. Kolumnista „Sijetl tajmsa“, prisećajući se kako je 2001. godine upoznao Gejtsa, kaže da ga je nakon susreta ispratio do automobila „leksus“, u kom je pozadi bilo sedište za bebu. „Odvezao je kola sam, kao još jedan tata iz Sijetla.“ Iako sa svojim džemperima i frizurom izgleda kao štreber, kolege kažu da je zabavan, iskren i spontan, ali da ume da bude i nemilosrdan, da ne toleriše sporo razmišljanje i neretko programere izaziva rečenicom: „Ja bih to napisao za vikend.“ Neki tvrde da im je skrenuta pažnja da ne voli da ga ljudi dodiruju, te da se zato često ne rukuje.
Ideju na kojoj je od početka insistirao – kompjuter u svakoj kući i na svakom stolu – uprkos silnom cinizmu koji je izazvala među kolegama, uspeo je da ostvari. Svi se još slažu da je veliki vizionar, jer da nije, teško da bi decenijama opstao u poslu koji se toliko brzo menja. Sada će se kroz svoju, a najveću svetsku Fondaciju posvetiti unapređenju zdravstva i obrazovanja. „Neki problemi, kao što je pronalaženje vakcine protiv malarije, zapravo su iznenađujuće slični pisanju softvera“, kaže Gejts.
Niko ne sumnja da će i u tome biti uspešan, ali svi se pitaju šta će se sada desiti sa Majkrosoftom. Naizgled, za kompaniju su stigla teška vremena: tehnologija se uveliko preselila na internet, ali Majkrosoft ovde nema previše uspeha, i nije uspeo da napravi dogovor sa Jahuom. Takođe, mnogi smatraju Vistu jednim od lošijih operativnih sistema. Ali s druge strane, Majkrosoftov profit raste, a uveliko se govori o sledećem, Windowsu 7. U prilog tome ide i objašnjenje supruge Melinde da se „ne okreću leđa svemu što si u životu uradio ako posao ne ide dobro“.
Mada Majkrosoft čekaju veliki izazovi, stručnjaci su ubeđeni da će se „snaći“.


Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve