Nezadovoljni (i nervozni) borci najavljuju nove proteste
UČESTALO: Protest u Sarajevu
Prošlog ponedeljka Vlada Federacije BiH isplatila je plate budžetskim korisnicima i ostala sa ukupno 435 konvertibilnih maraka na računu – oko 215 evra. Ministar finansija Vjekoslav Bevanda objašnjenje (opravdanje) traži u nerealnim obećanjima i zakonima o isplatama naknada socijalnim kategorijama (borcima, vojnim i civilnim žrtvama rata, izbeglicama) koje budžet ovog bh entiteta ne može da podnese. „U Federaciji je došlo do toga da se zakoni donose izvan Ministarstva finansija i ta se praksa nastavila. Ide se u obećanja bez ičega. Zašto, ja ne znam.“ Ministar je takođe procenio da će se bankrot izbeći ove godine, ali da je već sledeća kritična.
Tako će, u narednom periodu, biti isplaćivani samo prioriteti koji su određeni Zakonom o budžetu a uključuju (opet) – otplatu rata stranih kredita, demobilisane borce, civilne i vojne žrtve rata, izbeglice i raseljene osobe, poljoprivrednike, zaposlene u institucijama… No, izgleda da su ovi poslednji ipak bili prioritet nad prioritetima – njihove plate su isplaćene, a demobilisani borci nisu još uvek dobili naknade uprkos protestu koji su organizovali 17. juna u Sarajevu. Zahtev je bio jednostavan, da im se isplate sve zaostale (četiri) mesečne naknade koje iznose 165 KM. Premijer Vlade Federacije Nedžad Branković, čija je sklonost ka slobodnom služenju državnim novcem ušla u legendu, obećao je borcima da će im „izaći u susret“ i „polagati račune“. Organizovana je konferencija (?!), obećano da će se i zakoni uskladiti kako bi im naknade stizale redovno, pregovaralo se i sa nekim kantonima za rebalans njihovog budžeta ne bi li se borcima dale neke pare. Ali, čak ni Brankovićeva velika motivacija i trud da sačuva fotelju nisu bili dovoljni da se obećanja ispune, jer – para nema.
U međuvremenu, tri dana nakon što je budžet sveden na 435 KM, pred zgradom Vlade Federacije BiH pojavilo se i 8000 radnika iz cele Federacije, u organizaciji Sindikata BiH. Radnici su još u januaru uputili zahteve Vladi: povećanje plata koje su znatno niže od onih kod budžetskih korisnika; reviziju privatizacije koja je kriminalna; povezivanje radnog staža i pomoć zaposlenima u industrijskom sektoru. Branković se radnicima nije ni obratio, a kamoli da im je javno obećao da će im polagati račune – borci su u ovoj zemlji još uvek percipirani kao ozbiljniji i opasniji. U svakom slučaju, Sindikat najavljuje da će, ukoliko se stanje ne promeni, organizovati još masovnije proteste u septembru, uoči oktobarskih lokalnih izbora.
Postavlja se, međutim, logično pitanje: ukoliko borcima nisu isplaćene nikakve naknade već četiri meseca, a radnicima se premijer čak nije ni obratio, gde su pare? I kako je moguće da se budžet pola države svede na 435 KM? Objašnjenje dobrim delom leži u gotovo naučno fantastičnoj organizaciji i administraciji ovog entiteta koji je rasparčan na 10 kantona, od kojih svaki ima svoju vladu, premijera, ministre itd. Na održavanje ove administracije ide više od polovine budžetskog novca, da bi efekat rada dobre većine tih ministarstava, komisija, agencija, institucija bio ravan nuli. Bez obzira na to, u aprilu ove godine predložen je zakon po kome bi se plate zaposlenih u državnim institucijama povećale na 6000 KM (3000 evra) ne bi li se „sprečili kriminal i korupcija“ među poslanicima, a i vreme je bilo da se povećaju plate i sustignu njihove kolege i koleginice na nižim nivoima vlasti. Do tada, plate parlamentaraca BiH iznose 1000 evra – a one sigurno nisu kasnile.
Nezadovoljni (i nervozni) borci najavljuju nove proteste, a u međuvremenu su postavili i šatorsko naselje ispred zgrade Vlade. S obzirom na to da im je Vlada ukinula i jedan obrok dnevno, najavljuju i štrajk glađu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prva vožnja kroz Čikago bila je vatreno krštenje. Ruke su mi se tresle dok sam pokušavao da skrenem u usku ulicu, svestan da iza sebe vučem “sto” tona tereta. Znoj mi se slivao niz leđa, a srce je udaralo u ritmu motora. Ali čim bih izašao na otvoreni put, na čuveni Interstate, osetio bih neopisivu moć. Moja kabina postala je moj novi dom, moj jedini sigurni prostor u celoj Americi
Američki intelektualac Volter Rasel Mid je, u svojoj knjizi Posebno proviđenje, izneo tezu kako u istoriji SAD postoje četiri škole američke spoljne politike koje se paradigmatski mogu vezati za neke od ključnih državnika. Ovaj tekst se fokusira na tradicije koje su uspostavili Aleksandar Hamilton i Tomas Džeferson, važne ličnosti Američke revolucije, dok će se u sledećem broju govoriti o legatu Endrua Džeksona i Vudroa Vilsona, koji su delovali u periodima revolucionarnih promena u regionalnom ili svetskom poretku
Sukobi na Bliskom istoku ne jenjavaju. Dok Sjedinjene Američke Države i Izrael nastavljaju vazdušne udare na ciljeve u Iranu, a iranske snage odgovaraju napadima na izraelske gradove i američke vojne baze širom regiona. Prema navodima medija, gotovo nijedan deo Teherana nije bio pošteđen bombardovanja. Iran je potom izveo napade na američke baze i diplomatske objekte u regionu
Sve više ljudi priprema se za manju ili veću apokalipsu, pa je procena da će tržište setova za preživljavanje premašiti 1,62 milijarde američkih dolara do 2028. godine, a do 2031. porasti na 26,7 milijardi
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!