

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Na domaćem tržištu slatkiša, teškom oko 500 miliona evra, dohvatila su se dva golijata: Bambi Banat u tužbi Trgovinskom sudu tvrdi da Jaffin keks "vito" po obliku, boji i pakovanju mnogo liči na njihovu "plazmu"


Prema Zakonu o intelektualnoj svojini, žig je pravno zaštićeni znak kojim privredni subjekat obeležava svoje proizvode kako bi potrošači mogli da ih razlikuju od istovrsnih, a dizajn je izgled nekog proizvoda ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima od kojih je proizvod sačinjen ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom. Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se i ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na potrošača.
Bambijeve stručne službe ocenjuju da Jaffin keks „vito“ ima spoljni izgled njihovog keksa „plazma“: oba keksa imaju oblik produženog paralelopipeda sa istim zaobljenim krajevima, takav oblik „plazme“ potrošačima je poznat već nekoliko decenija, taj oblik i naziv „plazma“ sudskom odlukom su proglašeni čuvenim, uvažene marketinške organizacije utvrdile su najveći stepen snage razlikovanja tog spoljnjeg oblika keksa „plazma“ i niko ne može negirati te tekovine industrijske svojine, te ekonomsku vrednost spoljnjeg oblika „plazme“.


„Sasvim je osnovano da Bambi brani te tekovine pa je zbog povrede svojih žigova i ponašanja protivnog dobrim poslovnim običajima tražio sudsku zaštitu tužbom podnetom Trgovinskom sudu“, kaže za „Vreme“ Vesna Sarević iz agencije Meken Erikson. Do donošenja konačne presude, dodaje, Trgovinski sud je naložio da se popišu i zaplene sve zalihe ovog keksa u proizvodnim pogonima i magacinima Jaffe.
U Jaffi kažu da je „vito“ sjajan keks za one koji zdravo jedu, vežbaju, naporno rade, mnogo uče, oporavljaju se, rastu ili, jednostavno, vole da uživaju u dobrom keksu koji je bogat vitaminima, proteinima iz mleka i maslaca i sadrži med, a ne sadrži nikakve veštačke boje niti arome. „Prvi rezultati prodaje su pokazali da su potrošači prepoznali Jaffin neprikosnoveni kvalitet i u ovom keksu. Zahvaljujući najsavremenijoj, visoko automatizovanoj opremi za proizvodnju keksa, koja omogućava brojne uštede u proizvodnom procesu, ponosni smo što našim potrošačima možemo da ponudimo keks vrhunskog kvaliteta po najkonkurentnijoj ceni“, kaže za „Vreme“ Milica Ličina, PR menadžer kompanije Kappa star, u okviru koje se nalazi Jaffa.
U Bambiju tvrde da je „vito“ koncepcijski istovetan „plazmi“ po obliku, boji i po grafičkom rešenju pakovanja na kome je prelomljeni keks. U Jaffi naglašavaju da „vito“ ima i potpuno drugačiju ambalažu od „plazme“, da je kutija u kojoj je upakovan „vito“ žuta, dok je kod „plazme“ crvena, a da grafičko rešenje – prelomljeni keks – nije preuzet od Bambija već od Jaffinog slanog programa. „Uostalom, na pakovanju ‘plazme’ odavno više nije prelomljeni keks“, insistira Milica Ličina i dodaje da je oblik „vita“ pravougaonik, boja je ista kao i kod svakog keksa posle pečenja, ali da, u suštini, „gvint“ nije u obliku i pakovanju, već u ceni. „Vito“ je, naime, od „plazme“ za trećinu jeftiniji. „Povodom tužbe da su oblik i boja ‘vito’ keksa nalik na oblik i boju ‘plazma’ keksa, smatramo da ključni problem nije u izgledu keksa, već u činjenici da veoma kvalitetan keks nudimo našim potrošačima po mnogo povoljnijoj ceni od konkurencije“, objašnjava Milica Ličina. „Mi smo u poslednjih pet godina investirali 30 miliona evra u najsavremeniju opremu koja nam je omogućila brojne uštede. Linija na kojoj se proizvodi ‘vito’ potpuno je automatizovana, pa smo samim tim u mogućnosti da ‘vito’ ponudimo potrošačima po povoljnijoj ceni.“
„Ništa protiv nemamo da svoj keks prodaju po kojoj god hoće ceni“, kategorična je Vesna Sarević. „Samo neka izmene oblik keksa i grafičko rešenje pakovanja.“ „Ne dolazi u obzir“, uzvraća Milica Ličina. Presuda Trgovinskog suda očekuje se do kraja ove nedelje.
Da sve bude veselije, koliko god da „vito“ po obliku, boji i pakovanju liči na „plazmu“, toliko i jedan i drugi liče na keks za decu „plazmon“ koji se u Italiji proizvodi od 1902. godine. Proizvođač „plazmona“, italijanski „Dietetici Alimentari“, zaštitio je svoj brend u Evropskoj uniji i Americi, pa se Bambijeva „plazma“ na ta tržišta plasira pod nazivom „lane“, dok je na našem tržištu Bambi još 1968. godine sudskom odlukom dobio pravo da kod nas svoj keks prodaje pod imenom „plazma“.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve