img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

01. октобар 2008, 16:40 Uređuje Marija Vidić
Copied

Život: „Osvajanje slobode“ Mirjani

Mirjana Karanović, glumica, dobitnica je nagrade „Osvajanje slobode“, nagrade Fonda „Maje Maršićević Tasić“, koja se dodeljuje ženi koja je svojim radom doprinela razvoju ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije u društvu. „Kao mala učila sam o narodnim herojima i želela sam da i ja jednog dana budem borac za slobodu, a sada sam to zvanično i postala. Kroz život shvatila sam da nije dobro ćutati i da sami određujemo granicu gde počinje tuđa sloboda, a gde se završava naša. Najbitnije je da nikad ne prestanemo da budemo ono što jesmo. Ne treba se plašiti sudara sa sudbinom i teških odluka u životu, jer nas one samo mogu ojačati“, rekla je na nedavno održanoj svečanoj dodeli nagrade.

U žiriju su sve dosadašnje dobitnice ove nagrade: Olja Bećković, Goranka Matić, Biljana Srbljanović, Ružica Đinđić, Borka Pavićević, Hedvig Morvai Horvat i Lila Radonjić. „Želele smo da proširimo sferu iz kojih se nagrađuju laureatkinje, a Mirjana Karanović nije samo glumica, već je uvek bila angažovana i među prvima branila ili davala podršku onima koji se bore za slobodu i demokratsku opciju“, rekla je Ružica Đinđić, jedna od članica žirija.

„Osnovna ideja je da se nagradi ženska hrabrost, a Mira se svojim radom i stavom proteklih dvadeset godina borila za slobodu. Posebno prošle godine, u nekoliko navrata, bila je napadana, ali ona se nikada nije povukla, već je čvrsto stala iza svojih postupaka i jednostavno rekla: „da, to sam ja“, kazala je Olja Bećković, prva dobitnica nagrade.

S. Ć.


Medicina: ECHOS2

U Beogradu će se od 2. do 3. oktobra u Sava centru održati 2. kongres Ehokardiografskog udruženja Srbije (ECHOS 2), uz podršku Udruženja kardiologa Srbije.

Ehokardiografsko udruženje Srbije (ECHOS) osnovano je pre sedam godina i danas predstavlja snažnu strukovnu organizaciju sa više od 400 članova, priznatu od strane Evropskog udruženja za ehokardiografiju, sa kojim ima dugogodišnje bliske partnerske odnose.

Kongres je posvećen „ehokardiografiji u kontekstu kliničke kardiologije“, odnosno ulozi ehokardiografije u rešavanju aktuelnih kardioloških problema. Očekuje se učešće oko 500 kardiologa iz naše zemlje i inostranstva.

„Ehokardiografija je dijagnostička metoda u kardiologiji koja pojedinačno verovatno može da pruži najviše podataka o srčanoj funkciji, srčanim zaliscima i velikim krvnim sudovima srca, i postala je neizostavan deo pregleda većine kardioloških bolesnika. Na osnovu ehokardiografskog nalaza donose se važne odluke o načinu daljeg lečenja, a u određenim slučajevima i o upućivanju bolesnika na hitnu kardiohiruršku intervenciju kojom se spasava život. Pri tom, metoda je neinvazivna, nije štetna za bolesnika, može se ponavljati i pregled se može uraditi na bilo kom mestu u bolnici, pored kreveta bolesnika. Oblast se razvija izuzetno brzo, tehnološkim pomacima se omogućuje sve bolja vizualizacija srčanih struktura, čak i u tri dimenzije, i sve preciznija i finija merenja srčane funkcije“, objašnjava za „Vreme“ docent Aleksandar N. Nešković, predsednik Ehokardiografskog udruženja Srbije i organizacionog i naučnog odbora kongresa.

Na kongresu će, pored uglednih domaćih stručnjaka, učestvovati 16 vrhunskih predavača iz sveta, koji garantuju visok stručni nivo ovog skupa. Među učesnicima je i aktuelni predsednik Evropskog udruženja za ehokardiografiju Petros Nihoyannopoulos, koji će održati predavanje na svečanom otvaranju kongresa, u četvrtak 2. oktobra u 18 časova.

„Ovaj kongres je prilika da naši lekari čuju predavanja najvećih evropskih eksperata iz ove oblasti, razmene sa njima iskustva i uspostave kontakte, čime se trasira buduća saradnja i daje značajan impuls razvoju ehokardiografije u našoj zemlji“, kaže Nešković.


Mediji: Uloga „Vremena“

U delu kritičkih prikaza i reagovanja na godišnji izveštaj za 2007. godinu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kao i u plaćenom oglasu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu koji osporava tekst izveštaja, u odeljku o manipulisanju pravnom naukom u odbrani „nacionalnog interesa“ pominje se, kao izvor, tekst iz „Vremena“.

Radi se o tekstu koji je objavljen 15. maja 2003. godine.

Četiri godine posle stanje može biti isto, gore ili bolje, a podaci koje smo tada objavili odnose se na stanje 2003, a ne 2007. godine.

Broj nedelje

Prvi beogradski skejt park otvoren je na Novom Beogradu, na Ušću. Kako bi proslavili otvaranje, prvog dana, četrdeset skejtera takmičilo se u svojim vratolomijama. Skejt park, najveći u ovom delu Evrope, koštao je opštinu Novi Beograd 27 miliona dinara.


Grafik: Lekovi i lečenje

U slučaju manjih zdravstvenih tegoba samo 9% ljudi će odmah uzeti lekove, dok će 65% ipak sačekati da vidi da li će tegobe proći same od sebe, pokazalo je istraživanje agencije Nielsen u kome je učestvovalo blizu 30.000 ispitanika iz celog sveta. Ispitanici prvenstveno izbegavaju uzimanje lekova jer smatraju da lekovi mogu biti štetni po zdravlje, dok se kao drugi po značaju razlog ističe želja ispitanika da pre uzimanja lekova ipak konsultuju svog lekara. Interesantno je da 15% svih ispitanih navodi da koristi alternativne metode lečenja, a među preko 50 zemalja obuhvaćenih istraživanjem prednjače Nemačka sa 30% i Austrija sa čak 41%.

(Nielsen)


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure