img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tri knjige o Staroj Grčkoj

Udžbenici učiteljice života

29. decembar 2008, 20:39 Aleksandar Ćirić
Copied

U proteklih godinu dana ovde su objavljene tri značajne knjige o istoriji Grčke. To jest: "Grci" Hemfrija Dejvija Finlija Kitoa, "Istorija Grčke" Morisa Sartra i Bjurijeva "Istorija Grčke" u dva toma

Kad iz Naupliona krenete gore ka Mikeni ili Argu ili još dalje na levo pa levo preko planina do Sparte ili Pila, lokalnim putem pored kog s leve strane prolazi železnička pruga, a svud okolo pogled ukrašavaju trska, vinogradi, voćnjaci i maslinjaci, na oko pet kilometara iznad Naupliona gotovo sigurno promaći će vam Tirint. Osim ako ga ne tražite, naravno. To je nevolja putovanja kolima; imali smo sreću – auto, tada, ne – pa smo do Tirinta dopešačili i temeljito obišli. Zašto je Tirint važan, osim kao grad Herakla – jednog od mnogih istoimenih heroja? Pa, zato što smo prošlog leta, tridesetak godina kasnije, videli koliko je propao. Kiklopski zidovi su počeli da padaju, neki su provizorno poduprti, Tirint okružen upozorenjima da je pristup zabranjen zbog opasnosti od rušenja. Pa se, tako, ono što je trajalo više od hiljadu godina kao poluzatrpana ruševina dok je krajem XIX veka nije otkopao Hajnrih Šliman, posle nekoliko decenija slave u obliku turističke atrakcije, sada vraća propasti.

Kakve to veze ima? Tirint je bio jedno od prva tri – Mikena i Orhomen su druga dva – arheološka mesta čije je „otkriće“ istoriju Grčke produžilo (u prošlost, naravno) za gotovo hiljadu godina, umesto da, kao do tada, počinje s „prvom“ Olimpijadom, 776. godine stare ere.

A u proteklih godinu dana ovde su objavljene tri značajne knjige o istoriji Grčke. Tojest: „Grci“ Hemfrija Dejvija Finlija Kitoa (Prosveta, Beograd), „Istorija Grčke“ Morisa Sartra (Adresa, Novi Sad) i Bjurijeva „Istorija Grčke“ u dva toma (Zavod za udžbenike, Beograd). Za ovdašnje čitateljstvo nov je samo Moris Sartr – nema nikakve veze s onim Žan Polom i Simon de B. – no, ipak počinjemo od Bjurija.

Reč je o „udžbeniku istorije“ koja je i sama, kažu, „učiteljica života“. Džon Bagnel Bjuri napisao je svoju istoriju Grčke 1900. godine, u vreme kada su Mikena, Tirint i Orhomen bili viđeni kao naselja nekih osvajačkih severnih plemena naoružanih gvožđem ili savremenici Homerovih junaka, a priča o kritskom vladaru Minoju izmišljotina dokonih prosjaka-pevača. Bjuri je 1913. objavio drugo izdanje svoje knjige, prošireno tada već sasvim senzacionalnim otkrićima njegovog zemljaka i potonjeg viteza britanske krune Artura Evansa – otkrića koje je, uzgred rečeno, horizont grčke i evropske istorije udaljilo za još jedan milenijum u prošlost. Ali tu nije kraj: Bjuri je sredinom prošlog veka dobio koautora, Rasela Migsa Garsintona. Za razliku od beskonačnog broja udžbenika ili „istorija“ čija relevatnost traje koliko i lepak na uvezu, Bjuri-Migsova „Istorija Grčke“ nastavlja da živi; izdanje kojim nas je obradovao Zavod za udžbenike je prevod četvrtog engleskog izdanja (A History of Greece, Macmillan Publishers Ltd, 1975; srpski prevod Ljiljane Vilićević). Nema slike a čita se u dahu.

Ako nastavimo istorijski, po autorima, na redu su Kitoovi „Grci“. Pisac je od 1963. godine, kada je knjigu objavila Matica srpska u ediciji „Korist i razonoda“ (prevod Veselina Kostića), poznat kao H.D.F. Kito, umesto pod punim imenom Hemfri Dejvi Finlija, dugovečnog profesora starogrčke književnosti univerziteta u Glazgovu (1920-1944) i Bristolu (od 1944. do smrti, 1982). Njegov opus je, nažalost, mali, ali „Grci“ su od prvog objavljivanja (1952) više nego zasluženo postali klasično delo. Ne bakće se i ne gubi u hronologiji, fokusiran ne toliko da odgovori na pitanje kako su se i zašto baš (stari) Grci našli u temelju evropske kulture, kako god mi na to gledali, koliko da istakne značaj samog tog pitanja.

Najzad, Sartr. Ako je Bjuri sjajna istorijska monografija a Kito neka vrsta savršene sinteze jednog „monolitnog“ pogleda na Grke, Moris Sartr (1944) je još bolji predstavnik „nove“ istoriografije. To jest, bavi se periferijom starogrčkog sveta, tamo negde od Sicilije na zapadu, preko Sirije, Palestine i Egipta, sve do Avganistana i Indije, na istoku. U 43 kratka i neverovatno zanimljiva poglavlja vidimo jedan veliki svet iz kog iskaču dobro poznati, „naši stari Grci“ od kojih tri četvrtine to uopšte nisu – osim po jeziku koji govore i kulturi koju dele. Grafiti na nozi Ramzesa II ili grčki plaćenici i trgovci u Egiptu faraona, Uništićeš veliko carstvo ili proročanstva i proroci, Tužbalica jednog kopileta ili Periklov zakon o pravu građanstva, Hipolitova molitva Zevsu ili žene u gradu-državi, Nag i nenaoružan u noći ili vaspitanje i inicijacija spartanske omladine, Kapitel na obalama Amu Darje ili Grci u Baktriji i Indiji, Lista pobeda jednog atlete iz Mileta ili takmičenja i grčka kultura, Smrt Hipatije ili ostati paganin u hrišćanskom svetu… Eto nešto naslova već pominjanih poglavlja, a ostala su još zanimljivija.

Ako ove tri knjige – i neke koje ovde, nažalost, nisu mogle biti pomenute – unose nadu da ćemo se ubuduće češće radovati, ima i stvar koja se, još više nažalost, jedva menja. Prevod Kitoovih „Grka“ Veselina Kostića vredan je koliko i original koji potpisuje jedan obrazovan, duhovit, lucidan i ironičan Kornvolac. Na prevod Bjurijeve istorije može se staviti nešto zamerki, a još nešto više na prevod Sartrove. Ako je za utehu što su to, generalno, bolji prevodi od mnoštva drugih, za žaljenje je što prevodioci koji znaju jezik originala (engleskog i francuskog, u ovom slučaju) nemaju volje, vremena ili nečeg trećeg – da pitaju o čemu se radi kad „štitovi u obliku osmice“ prevedu kao „osam štitova“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure