img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Ima li televizije nakon smrti?

25. mart 2009, 13:30 Dragan Ilić
Copied

Realiti programi su protekle nedelje drastično pomerili granice žanra – baveći se umiranjem velike realiti zvezde Džejd Gudi. Ona je 22. marta umrla od raka u 27. godini nakon što je za milionske sume dozvolila da njene poslednje dane neprekidno snimaju tv-kamere. Tokom poslednje faze bolesti ona se krstila, venčala pred kamerama, oprostila se sa svoja dva sina i konačno – otišla sa ovog sveta. Džejd Gudi potiče iz siromašne porodice, sa problematičnim ocem i sopstvenom istorijom skandal-majstora. Pažnju je privukla 2002. godine kao ukućanka „Velikog brata“ kada je vređala Indijku Šilpu Šeti (bolivudsku filmsku zvezdu). Takođe, proslavila se izjavama poput: „Rio de Žaneiro, jel to osoba?“ Posle ogromnog odijuma u javnosti, koji je pokrenuo temu rasizma u Britaniji, ponovo je došla u žižu pažnje kada je učestvovala u indijskoj verziji „Velikog brata“ koja se zove „Big Boss“. Ironija sudbine desila se kada je tokom realiti programa u Indiji saznala da boluje od neizlečive vrste cervikalnog kancera. Upravo tada Džejd Gudi je odlučila da obezbedi svojoj deci pristojnu budućnost dozvolivši da hemoterapiju, telesno propadanje, venčanje, krštenje, umiranje i sahranu snima televizija. Zaradila je ukupno oko četiri miliona dolara, stekla simpatije širom sveta, a podršku joj je davao čak i Majkl Džekson, veliki ljubitelj realiti programa. Džejd je ovoga puta u Britaniji pokrenula etičku raspravu o privatnosti čina umiranja – trenutka koji se u zapadnoj civilizaciji smatra vrhunskom intimnošću. Međutim, poslovično rezervisani Britanci su veoma brzo otkrili da se broj žena koje su odlučile da izvrše preventivne preglede zbog kancera uvećao nekoliko puta. Direktan prenos umiranja od raka probudio je svest kod gledalaca, nešto poput realističnih reklama za vezivanje pojasa u automobilu ili vožnje u pijanom stanju. Strašne slike bude sažaljenje i simpatije, ali imaju i edukativni efekat.

Sličan primer je zabeležen u Brazilu, gde još od kraja šezdesetih godina tv-produkcija sapunskih serija Globo edukuje gledateljke putem telenovela. U obimnom istraživanju utvrđeno je da su žene u Brazilu tokom 20 godina doživele emancipaciju imitirajući (svesno ili nesvesno) glavne junakinje telenovela. Protagonistkinje su u odnosu na prosečne žene imale manje dece (dvoje umesto šestoro), češće su se razvodile, koristile kontracepciju i što je najdramtičnije – menjale su partnere! Prikazujući savremene Brazilke u Rio de Žaneiru (evo, ponovo se prisetismo Džejd Gudi) Globo je pokušao da gledateljkama pokaže kako je dobro imati karijeru, kako je u redu da napustiš muža koji te bije, ili da sama izabereš s kim ćeš živeti. Autori u Brazilu veruju da su pomogli ženama da se osećaju sposobnim da promene stvari i da smanje porodično nasilje kao jednu od posledica mačo stava brazilskih muškaraca.

Treći primer pozitivnog uticaja tv-serije na društvo moglo bi biti popularna saga „Selo gori o baba se češlja„. Radoš Bajić je u ovom ciklusu pokušao da oslika aktuelno stanje srpskog sela, ponekad romantično, ponekad idealistički, ali je uz glavni tok radnje (avanture mačo Radašina) posebno zanimljivo prikazan lik Radojke, njegove žene. U odličnoj izvedbi Ljiljane Stjepanović, dobili smo ženu koja trpi i uglavnom ima ulogu večite žrtve. Ovo bi manje-više bio stereotip iz domaćih serija, da se u par poslednjih epizoda nije desio dramatičan preokret. Naime, Radojka je obolela od raka dojke, dojka joj je amputirana, a zblanuti Radašin je izgubio tlo pod nogama. Odlazak u bolnicu, razgovori supružnika i lekara – sve su to arhetipske scene kada u Srbiji (što je najveća tragedija) život dobija smisao. Da ne dužim priču, serija se po meni mirne duše može nazvati „Kako smo lečili babu„, i siguran sam, imaće edukativan efekat na naše gledateljke. Najveći problem svih akcija za prevenciju raka dojke u Srbiji upravo je bio kako dopreti do starijih žena, van velikih medicinskih centara, koje ne razumeju najbolje stručne medicinske termine i proceduru pregleda. Ukoliko se kod nas ponovi ono što se desilo u Brazilu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Ivan Blagojević: Državu ne interesuje Nišvil – evropsko lice na jugu Srbije

Srbija i Grad Niš poslednjih godina prosečno su prihodovali zahvaljujući Nišvilu godišnje 384 miliona dinara. Država kao da to ne želi da zna, kaže Ivan Blagojević direktor Nišvila

Ministarstvo kulture

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Državna izdvajanja za muziku: Čukafest ispred Kolarca

Zašto Ministarstvo kulture smatra da su programi Nišvila i Kolarčeve zadužbine manji javni interes od recimo Čukafesta i Savamalskog koncerta

In memoriam Ljiljana Pekić

In memoriam

04.avgust 2026. I.M.

Preminula Ljiljana Pekić, supruga Borislava Pekića

Ljiljana Pekić, arhitekta i životna saputnica književnika Borislava Pekića, preminula je u 94. godini

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure