img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lasta na proleće

Prvi srpski avion

15. april 2009, 13:22 Igor Salinger
foto: Igor Salinger, Aermedia
Copied

U četvrtak 9. aprila na batajničkom aerodromu javnosti je i zvanično predstavljen prototip domaćeg aviona za osnovnu obuku pilota "Lasta 95" ("Lasta 3"). Pokaznom letu, kako to i priliči medijskim događajima i promocijama, prisustvovali su ministar odbrane i načelnik Generalštaba, između ostalih

Pre nešto više od dva meseca, 5. februara, na istom mestu obavljen je prvi let ovog aviona, što će biti zabeleženo kao prvo poletanje novog tipa vazduhoplova proizvedenog u Srbiji kao samostalnoj državi, odnosno od raspada bivše jugoslovenske federacije, zemlje sa respektabilnom vazduhoplovnom industrijom, od koje su nasleđeni neki delovi, i dugogodišnjom tradicijom, nasleđenom i prihvaćenom u celini. Tog kalendarski zimskog, a po opisu prolećnog jutra – pa se ona oprezna narodna o lasti i proleću nekako sama nametnula – „Lasta 95“ je uspešno poletela dva puta (i sletela, kako je primetio neko na jednom internet forumu). Letovi su nastavljeni i narednih dana, čak i vikendom, kako bi se iskoristilo povoljno vreme. Avionom su upravljali potpukovnik Salko Hadžić, odnosno major Saša Grubač, obojica opitni piloti Sektora za letna ispitivanja Tehničkoopitnog centra Vojske Srbije. Entuzijazma za prvi srpski avion očito ne nedostaje – „momci stvarno grizu“, bio je jedan od komentara prisutnih na prvim letovima, a posle osnovnih ispitivanja ponašanja letelice u vazduhu uslediće i probe dejstava naoružanjem, jer je za sada jedini javno objavljeni naručilac „Laste 95“ tražio naoružanu varijantu, odnosno avion sa kojim je moguće sprovoditi i deo borbene obuke pilota, kao i ograničena dejstva prema potencijalnom neprijatelju.

„Lasta“ je projekat klipnog školskog aviona koji korene vuče iz osamdesetih godina i koji je prvobitno zamišljen da u procesu školovanja pilota bude između aviona za osnovnu obuku („Utva 75“ u domaćem slučaju) i mlaznog aviona za obuku („Super galeb“). Napravljena su dva prototipa i šest predserijskih aviona (tzv. nulta serija), od kojih su dva uništena u udesima tokom ispitivanja – jedan je rashodovan usled oštećenja uzrokovanih prinudnim sletanjem, a drugi u proleće 1997. godine prilikom uvežbavanja za prikazivanje u Bugarskoj, kada je poginuo potpukovnik Zoran Vidić, komandant Vazduhoplovnoopitnog centra. Inače, Bugarska je bila zainteresovana za zajedničku proizvodnju „Laste“ do koje nikad nije došlo. Preostali primerci, umesto isporuke RV-u i PVO-u, dočekali su NATO bombardovanje i stradali su u martu 1999. Razvijana je i „Lasta 2“, ali je ostala ono što se u struci zove papirni avion (engl. paper plane – samo projekat). „Lasta 95“ nastala je po redefinisanim zahtevima koji predviđaju da se koristi i za osnovnu i selektivnu obuku. Za razliku od prve „Laste“ koja je po letnim osobinama trebala da delimično oponaša mlazni avion (po znatno nižoj ceni od mlaznog, op. aut.), „Lasta 95“ projektovana je da bude lakša za letenje i tolerantnija prema greškama pilota početnika, između ostalog promenom oblika krila i repa. „Lasta 95“ dugačka je 8,04 m, razmaha krila 8,34 m, brzine od 110 do 310 km/h (sa naoružanjem od 125 do 280 km/h). Izrada dva prototipa se otegla godinama, jedan nekompletiran je izložen na sajmu Partner 2007 u Beogradu i tada su u Utvi izrazili nadu da će prvi od njih poleteti krajem te ili početkom naredne godine. Zavisno od broja naručenih aviona i opreme, cena za domaćeg kupca je procenjivana na oko 500.000 do 600.000 evra po komadu.

„Lasta“ je vetar u leđa dobila narudžbinom iz Iraka, u okviru velikog ugovora za isporuku raznog naoružanja i vojne opreme (NVO) tradicionalnim kupcima domaćih proizvoda ove vrste ukupne vrednosti oko 230 miliona američkih dolara kojom se ministar odbrane Srbije pohvalio na samom kraju 2007, a koji je zaključio u ime domaće namenske industrije Jugoimport SDPR – prilično neočekivano, s obzirom na praksu državnih trgovaca oružjem da tek neko vreme po realizaciji ugovora o isporuci NVO-u javnost obaveste o „odličnom poslu“ koji su sklopili uz pojašnjenje kako je u pitanju isporuka „određene količine sredstava značajnom kupcu“. Tada su „dobro obavešteni izvori“ pominjali narudžbinu 36 aviona od srpske vazduhoplovne industrije, ali se broj iračkih primeraka, kako je u više navrata i srpski ministar odbrane i sam potvrdio, kasnije smanjio na 20. Specijalizovani vazduhoplovni nedeljnik „Flajt internešenel“ uz vest o poletanju „Laste 95“ navodi da je Irak poručio pored 20 aviona, još 16 kao opcije. Može se pretpostaviti da razlika od 16 aviona predstavlja i projekciju želje srpskog vojnog vrha za popunjavanjem „Lastom 95“ domaćeg vazduhoplovstva, odnosno prvenstveno 252. eskadrile na batajničkom aerodromu koja je posle reforme Vojske Srbije preuzela na sebe obuku studenata – i studentkinja – Vojne akademije vazduhoplovnog smera.

Kada – pod pretpostavkom da hoće – prototipi „Laste 95“ zadovolje rigorozna letna ispitivanja, Srbija će imati potvrdu da poseduje, pored uspešnih trgovaca avionima, i dobre konstruktore. Vazduhoplovnoj industriji, odnosno pančevačkoj Utvi ostaje da pokaže da može, uprkos bezmalo dve decenije ekonomskog, čak i fizičkog propadanja i razaranja, da ih prati kako kvalitetom tako i postavljenim rokovima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure