img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Medicina

Ljudska koža iz laboratorije

05. avgust 2009, 18:00 Redakcija Vremena
Copied

Stručnjaci Instituta Medicinskog fakulteta u Kragujevcu su na korak do toga da prvi u Srbiji naprave ljudsku kožu u laboratorijskim uslovima. Posle skoro trogodišnjeg istraživanja, uspeli su da u in vitro uslovima formiraju dermis (potkožno tkivo) i epidermis (potkožicu), a sledeći korak, prema rečima profesora Zorana Milosavljevića, vođe istraživačkog tima i šefa katedre za histologiju i embrionologiju na Institutu, jeste da se ta dva dela spoje. „Tada ćemo imati sopstvenu modifikovanu metodologiju, koje drugi instituti u svetu štite kao svoj patent“, objasnio je profesor Milosavljević, a to praktično znači da će u laboratoriji moći da se naprave velike površine kože. Koža napravljena u laboratorijskim uslovima koristi se u lečenju opekotina, velikih defekata kože, zaceljivanju rana od proširenih vena. U Institutu Medicinskog fakulteta u Kragujevcu kažu da se u idealnim uslovima od parčeta kože veličine nokta za desetak dana u laboratoriji može dobiti površina pisaćeg stola, a profesor Milosavljević kaže da je konačan cilj stručnjaka koji se bave inženjeringom ljudskih tkiva iz Kragujevca upravo to da se u in vitro uslovima od male količine kože naprave velike površine ovog najvećeg ljudskog organa. „To bi stvorilo uslove da se formira i banka kože, što bi u lečenju pacijenata bilo višestruko korisno“, kaže profesor Milosavljević i objašnjava da u tom slučaju pacijenti kojima je koža potrebna ne bi morali da čekaju da im se presađuje koža sa sopstvenog ili sa tela njihovih rođaka. Profesor Milosavljević kaže da stručnjaci iz Kragujevca na ovom projektu rade u minimalnim uslovima, ali da bi im za otvaranje banke kože bila potrebna finansijska pomoć u opremi, čija vrednost ne prelazi 100.000 evra. Inače, koža stvorena u in vitro uslovima u svetu je jako skupa. U Kanadi, na primer, kvadratni centimetar kože košta oko 400 dolara, tako da površina koja ne prelazi površinu paklice cigareta dostiže cenu od skoro 20.000 dolara. Po završetku istraživanja u Kragujevcu, međutim, koža bi, kaže profesor Milosavljević, bila daleko dostupnija pacijentima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure