Na severnoj polulopti, dakle i u Srbiji, gde će pred zimu naići prvi veliki talas epidemije novog gripa H1N1, vlada "tihi momenat" u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti
LEK DECENIJE: Vilijam Berns i…
U septembru će, bar prema prognozama svetskih virusologa i zdravstvenih organizacija, sve države kojima po planetarnom rasporedu sleduje zima zahvatiti prvi veliki talas pandemije novog grupa iz serije A, H1N1. Ovog meseca u Srbiju bi takođe trebalo da stigne veća količina oseltamivira (fabrički naziv tamiflu), što bi uz 85.000 kutija koje je država kupila još pre tri godine bilo dovoljno za lečenje oko tri odsto populacije. Tamiflu švajcarskog Rochea poznat je i u našoj zemlji i u svetu, valjda zato što je korišćen u lečenju sezonskih vrsta gripa, pa se o njemu, ali i o budućoj epidemiji tzv. meksičkog gripa gotovo sve zna. Direktorka za komunikacije srpskog ogranka Rochea Dragana Nikolić kaže za „Vreme“ da je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) počela pripreme za pandemiju još 2001. godine, jer su njeni stručnjaci procenili da će prva epidemija planetarnih razmera u ovom veku nastupiti već u njegovoj prvoj deceniji. Dabome, nije se znalo koji virus i kad će nas zadesiti, ali mnoge države su i pre objave najvišeg stepena pandemije (11. juna od strane WHO-a) nabavile dovoljnu količinu tamiflua za veći deo svog stanovništva. Sve što se do sada zna o novom gripu i dejstvu tamiflua rečeno je 7. septembra u Bazelu, na svetskom brifingu za medije, a direktor proizvođača ovog leka (Divizije Roche Pharmaceuticals) Vilijam Berns posebno je istakao dobru saradnju vlada, NVO-a, zdravstvenih organizacija i proizvođača lekova 96 zemalja sa ovom multinacionalkom. On je rekao da Roche nema zalihe tamiflua, veći deo je prodao WHO-u, koji prema svom planu prodaje ovaj lek državama. Takođe, kako reče Berns, Roche maksimalno može da proizvede 400 miliona kutija tamiflua godišnje, tako da su najbolje prošle države koje su ranije, a po preporuci WHO-a, nabavile ovaj antivirusni preparat. Preporuka WHO-a je da svaka zemlja nabavi tamiflu za 25 odsto svoje populacije i, kako je rečeno u Bazelu, to su uspele samo bogatije države (videti tabelu). Tamiflua, nažalost, neće biti za veći deo svetske populacije, ne samo zato što svi nemaju para da ga plate nego i zbog toga što ga nema dovoljno. Kako je naveo Vilijam Berns, Roche je poklonio 11 miliona kutija tamiflua WHO-u za pomoć najsiromašnijim delovima planete, ali je i za ovaj lek – mada je još uvek zaštićen patentom – izdao licence za proizvodnju u fabrikama u Kini, Indiji i Južnoj Africi i voljan je za dalju saradnju sa farmaceutskim kućama širom sveta. Dragana Nikolić pak smatra da je ova kuća, na koju se kao i na sve farmaceutske gleda kao na „loše momke“, uradila sve u skladu sa preporukama WHO-a.
…proizvodnja tamiflua
STRAH ZA TREĆINU PLANETE: Do prošle sedmice u svetu je na kliničkom lečenju od virusa H1N1 bilo 270.813 ljudi, ali je na konferenciji u Bazelu izneta procena da je novim gripom zaraženo oko pet miliona osoba. Prema prognozama UN-a, od ovog gripa oboleće oko dve milijarde ljudi ili trećina svetske populacije, od čega će tri do pet miliona osoba imati komplikacije i predviđa se da deset odsto njih neće preživeti. U Srbiji se očekuje da pandemija zahvati oko dva miliona ljudi, a do sada nabavljenih i naručenih lekova neće biti za sve. Naime, država će za lečenje o svom trošku ukupno imati antivirusnih preparata za tri odsto populacije, ali će dodatne količine obezbediti ovdašnji distributeri. Očekuje se da cena jedne kutije (deset kapsula, što je dovoljno za lečenje gripa) neće preći 3000 dinara i da će prva komercijalna tura tamiflua stići u naše apoteke u oktobru.
DOBAR, AKO NE MUTIRA: Na severnoj polulopti vlada, kako reče Berns, „tihi momenat“ u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti. „Dobra vest je da se od ovog gripa ne umire lako i da svaka osoba sama sebi najviše može da pomogne. Najvažnije su preventivne mere i da se izbegne panika“, smatra Berns. Zdravstveni ekspert iz Kanade Anan Kumar je rekao da je virus H1N1 blag i da će biti lak za lečenje sve dok ne mutira. Inkubacija traje do sedam dana, prvi simptom je suvi kašalj, ali je problem što virus ide direktno na pluća pa je za teže obolele neophodna primena respiratora, a ona je moguća samo na intenzivnoj nezi u bolnicama. Kumar tvrdi da rani tretman gripa tamifluom garantuje izlečenje osoba koje inače ne pate od nekih težih bolesti. Za to je dovoljna jedna kutija tamiflua. On ne preporučuje tamiflu kao preventivu i smatra da je najveća opasnost od novog gripa to što se brzo širi. Prema Kumarovim rečima, najugroženiji su mladi i sredovečni ljudi, trudnice, dojilje, gojazne i osobe sa visokim krvnim pritiskom, pušači, dijabetičari, astmatičari i pacijenti sa slabim imunitetom. Od zdravih osoba, u prvu rizičnu grupu spadaju deca i žene. Kako je rekao vođa tima Rochea za pandemiju Dejvid Redi, tamiflu je bezbedan za decu i ova kompanija je za njih napravila kapsule od 30 i 45 miligrama (za odrasle 75 miligrama). „Dužina bolesti zavisi od organizma, a za blaže oblike gripa H1N1 tamiflu treba da koriste samo osobe iz rizičnih grupa“, zaključio je Redi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!