

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Fizika nije bauk
Studenti i profesori Fakulteta za fiziku Univerziteta u Beogradu održali su prošle nedelje javni čas za učenike Osnovne škole za zaštitu vida „Dragan Kovačević“. Mališani su, između ostalog, imali priliku da nauče kako da stave jaje u flašu, zašto kosmonauti nose skafandere i da plamen može da „pleše“ u ritmu muzike.


Fizičari koji su posetili školu objasnili su da žele da deci u najranijem uzrastu približe ovu nauku i pokažu da se ona ne sastoji samo od zadataka i formula i da nije nikakav bauk.
Učenici viših razreda trčali su po prostoriji ne krijući oduševljenje svim ogledima koje su im pokazali studenti. Prema njihovim rečima, najviše ih je oduševilo što su naučili kako se stavlja jaje u flašu.
„Za nas ovakvi događaji imaju višestruko značenje. Najbitnije je da približimo deci predmete za koje misle da su teški, da im pokažemo kako je to biti budući akademski građanin, ali ono što je najvažnije, da ih integrišemo“, rekla je direktorka Olivera Abadić, napominjući da je ova osnovna škola jedinstvena na Balkanu, jer su njeni učenici deca sa različitim teškoćama u razvoju i usled zdravstvenih tegoba neophodan im je poseban pristup. Fakultet za fiziku organizuje za sve građane svakog drugog četvrtka u mesecu „Fest fizike“, gde se mogu videti ovi zanimljivi ogledi.
Škole u dugovima


Zbog nedostatka novca, ali i od ranije nasleđenih krupnih problema, gotovo sve škole Jablaničkog okruga u ogromnim su dugovima zbog neizmirenih računa za struju, komunalije i druge izdatke, a blokada računa poslednjih meseci i godina bila je svakodnevna pojava.
Koliki su problemi u Jablaničkom okrugu potvrđuje i to što su zbog neispravne vode za piće prošle godine nakratko bile zatvarane škole u Svođu, Lopušnji, Dadincu i Jastrepcu, u opštini Vlasotince, i u Međi, Donjem Brijanju, Krajincu, Rajnom Polju, u leskovačkom kraju. Načelnik Republičke sanitarne inspekcije dr Goran Stamenković upozorio je da je stanje seoskih vodovoda nepovoljno, a da škole uglavnom koriste vodu sa tih divlje podignutih vodovoda. Posebno brine podatak da od 220 evidentiranih školskih zgrada u Jablaničkom okrugu, vodu sa gradskog vodovoda koristi nešto više od 140, a samo oko 60 škola poseduje uređaje za prečišćavanje i mnogi su van upotrebe.
Mesto zločina: učionica
Stroga kontrola na ulazu u školu za vreme nastave, dežurstvo nastavnika i policajaca, kamere u školama, ormarići za učenike sa ključevima i detektori za metal, samo su neki od uslova koje će morati da ispune kragujevačke škole kako bi bile proglašene za bezbedne. Savet za bezbednost Kragujevca i policija pripremili su anketne listove sa više od 1000 pitanja za direktore škola. Anketa će pokazati koje su škole bezbedne, na osnovu novih kriterijuma koji su pravljeni po iskustvima službe za američku nacionalnu bezbednost.


Analiza kragujevačke policije pokazuje da je tokom poslednjih pet godina u školama počinjeno ukupno 312 krivičnih dela. Ove godine ih je bilo 46, a rekordna je bila 2005. godina sa 73 krivična dela. Najviše je bilo krađa, dok dela vezana za nasilje učestvuju sa 15,7 odsto.
„Imamo 22 osnovne i 11 srednjih škola, i uspostavili smo standarde, prvi u Srbiji, koji moraju da se poštuju da bi škola imala oznaku ‘bezbedna’. Budžet grada za školstvo u sledećoj godini biće veći od 400 miliona dinara i mi smo odlučili da sve škole koje naprave projekte za dobijanje sertifikata bezbednih škola pomognemo materijalno“, kaže Dragoslav Milošević, član Gradskog veća za obrazovanje.
Prema analizi kragujevačkog MUP-a, 90 odsto incidenata u kojima učestvuju učenici dogodilo se u samoj školi ili u školskom dvorištu. Kritično vreme je između 10 i 18 sati, jer je u tom periodu zabeleženo 70 odsto incidenata. Određeni su i kritični dani: ponedeljak, sreda i četvrtak. Mesto gde se dešavaju krivična dela najčešće učionice su (62,25 odsto), dvorište škole (29 odsto), svlačionica (13,7 odsto) i ulica u blizini škole (8,1 odsto). Mesto „obračuna“ je i nastavnička kancelarija (u 4,48 odsto slučajeva). Kao predmeti krivičnih dela rekord drže krađe mobilnih telefona (59,6 odsto), a za njima sledi uništeni školski inventar – računari, video-kamere, stakla na prozorima, školski dnevnici (17,8 odsto). Novac se krade u 8,2 odsto slučajeva. Utvrđeno je i da su najveći izgrednici, ubedljivo, muškarci (85,7 odsto).


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve