

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Mreža distribucije štampe u Srbiji zamršena je u toj meri da ni najbolji poznavaoci prilika ne mogu da do kraja raspoznaju ko je tu gazda, pomoćnik, akcionar…Tako se dogodilo da, u jednom trenutku, dve najveće distributivne mreže budu u rukama dvojice ljudi danas na crvenoj Interpolovoj poternici – Stanka Subotića Caneta i Darka Šarića!
A i nemački VAC godinama unazad pokušava da zavlada razgranatim sistemom kioska, prvo „Future“, a posle „Štampe“. Danas, preko preduzeća „OST holding“, čije je sedište u Beču, VAC je vlasnik 100 odsto kapitala „Štampe“.
Borba za monopol na tržištu štampe i cigareta počela je još pre 2000. godine. Kupovinom državnog preduzeća „Štampa“, biznismen Vladimir Vanja Bokan (ubijen, inače, u aprilu 2000. godine u Atini) osniva „Štampa sistem“, sa kioscima po celoj Srbiji i Crnoj Gori. Bio je i vlasnik kioska novosadskog „Dnevnika“. Posle Bokanovog ubistva naslednici biznisa firmu sele na Kipar i prodaju je kompaniji „Lekana trejding limitid“.
Situacija se zaoštrila kada je Stanko Subotić, 2004. godine, osnovao „Futuru“. Od tadašnje države kupio je Poslovni klub „Borba“, sa osnivačkim ulogom od 806.455 dolara. A za 610 objekata i 35 vozila za transport dao je, pišu „Večernje novosti“, 340.623 dolara. Prostom računicom – 150 evra platio je svaki kiosk, a po 320 evra kamione.
Nešto kasnije VAC, koji je već 2004. godine za tri miliona evra kupio prodajnu mrežu „Politike“, ušao je i u „Futuru“ sa 50 odsto kapitala. Osnovali su „Furturu plus“. Vlasništvo akcija u Subotićevoj firmi potpisao je, u ime nemačkog partnera, Bodo Hombah, bivši koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope i direktor VAC-a.
Kada je 2007. godine raspisana poternica za Subotićem, Hombah je izašao iz poslova sa „Futurom plus“. U tom trenutku, „Futura plus“ je kontrolisala četvrtinu srpskog tržišta, sa prodajnom mrežom od 1150 kioska.
VAC izlazi iz jednog distributivnog lanca, ali kupuje drugi – nekada Bokanov „Štampa sistem“. „Štampa“ je do tada bila u rukama Darka Šarića. Nebojša Jestrović, Šarićev školski drug iz Pljevalja, postao je direktor Canetove firme „Futura plus“. Jestrović je uhapšen prošlog meseca. Osumnjičen je da je član Šarićevog klana.
Sa ogromnim dugovima, prema izdavačima novina, Državnoj lutriji Srbije, Telekomu, ali i poreskim organima i državnim fondovima, „Futura plus“ je bankrotirala. Otvoren je stečajni postupak na inicijativu izdavača okupljenih u Asocijaciji privatnih medija, koji su započeli bojkot kioska „Futura plus“.
Pravo pitanje jeste kako niko blagovremeno nije primetio da „Futura plus“ izvlači novac iz sistema. Mesecima nikom ništa nisu plaćali. Upućeni kažu da ovi lanci distribucije, s obzirom da rade s velikom količinom keš novca, mogu biti jedno od sredstava za pranje para. Ne najmoćnije sredstvo, ali ipak značajno.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve