img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Žudnja za demokratijom

11. avgust 2010, 16:10 Ivan Milenković
Copied

Michael Hardt & Antonio Negri:
Mnoštvo. Rat i demokracija u doba imperija,
Multimedijalni institut, Zagreb 2009,
prevod Tomislav Medak i Petar Milat

Kako, dakle, napisati filozofski bestseler? Dva su načina. Prvi važi za bilo koju spisateljsko-um(j)etničku delatnost: izabrati neku od večno zelenih tema – seks, hrana, smrt, ljubav, politika – zaboraviti na nužnu složenost filozofskog izraza, do određene mere ovladati spisateljskim umećem, radnju ne komplikovati previše da se naš čitalac ne bi nepotrebno zamarao, ali, istovremeno, s malo dobro dozirane kvazifilozofske retorike tekst premazati mudroserinama, taman toliko da naš čitalac uživa u sopstvenoj pameti koja, eto, proniče u filozofske dubine i razume filozofski tekst. Francuski filozof Mišel Onfre sasvim je to lepo shvatio. Drugi je način komplikovaniji i, zapravo, za njega ne postoji recept. Knjiga Reči i stvari Mišela Fukoa, recimo, iako izrazito zgusnuta i teško prohodna, jednostavno je bila razgrabljena. Šta god, danas, da napiše Đorđo Agamben, njegove se knjige u najkraćem zamislivom roku pojavljuju u prevodima na ko zna koliko jezika. Žak Derida, filozof za koga se može sve reći samo ne da su mu tekstovi lako čitljivi, u Americi je izvodio početne udarce na utakmicama američkog fudbala. Svojevremeno je i Kantova Kritika čistog uma bila bestseler. Doduše, i drugi način deli barem jednu istu crtu sa prvim: tema mora da bude savremena, aktuelna, živa, odnosno da ima lako prepoznatljiv link sa svežim problemima. Sve ostalo je, međutim, stvar filozofije.

Svojom Imperijom (videti „Vreme“, 14. avgust 2003) Hart i Negri su, očigledno, provalili mehanizam bestselera. U trenutku kada je knjiga objavljena, pitanje suverenosti, naročito suverenosti Amerike, bilo je pitanje svih teorijskih pitanja. Mnoštvo (2004) napisano je po istom receptu: dobro lociran problem, prikupljena relevantna literatura, tekst jasan i bez mistifikacija, tema obrađena sigurno i atraktivno, a tekst se, kako sugerišu i sami autori, može shvatiti kao svojevrstan nastavak istraživanja započetih u Imperiji. No, šta je mnoštvo?

Mnoštvo je, najpre, ono što se opire definiciji, ono se opire pitanju „šta?“: suština mnoštva je u njegovoj nesuštastvenosti. Zbog toga je lakše definisati šta mnoštvo nije. Mnoštvo nije narod, jer narod je vrsta političkog jedinstva, a mnoštvo se opiru jedinstvu; iz istog razloga mnoštvo nije klasa, jer se klasa definiše nekakvom samosvešću, a mnoštvo, barem za sada, nema taj samorefleksivni momenat; mnoštvo, međutim, nije ni masa, jer masa je siva, neodređena, bez ikakve subjektivnosti, dok mnoštvo računa na mogućnost da bude predstavljeno, dakle da ima nekakvu političku subjektivnost. Ipak, šta mnoštvo jeste? Na to pitanje ni sami autori ne odgovaraju jednoznačno i u odgovoru posežu za drugim jednim pojmom – za subjektivnošću. Kriza političkih kategorija identifikovana je već u prvoj knjizi: država, suverenost, predstavljanje, sama politika, politički subjekt, sve to danas počiva na veoma nestabilnom terenu. Zato pitaju: da li je, i kako, danas moguće konstituisati politički subjekt, ali na način mnoštva? Drugim rečima, da li je mnoštvo u stanju da proizvede ono zajedničko, neki zajednički prostor koji bi mnoštvo ostavio mnoštvenim, a da se, istovremeno, na neki način ono ipak drži kao celina? To zajedničko oni će, ne bez velike napetosti i velike neodređenosti, nazvati žudnjom za demokratijom (str. 15).

Hart i Negri, dakle, ne odustaju od demokratije, ali kao obrazovani teoretičari koji su prošli tešku školu poststrukturalizma, oni ne upadaju u zamku potrage za čistom demokratijom, onim idealnim tipom demokratije koja će, jednoga dana, posle svega i svemu uprkos, doći da nam pruži rajsko utočište, spokoj i mir. Neće. Ali nas iz problema neće iščupati ni tradicionalni subjekt koji se sve snažnije opire demokratskim impulsima (bezbednost ispred slobode, pravna regulativa ispred političke odluke…), koji sve češće upada u šizofrene probleme: ako odbije šmitovsku koncepciju po kojoj mogućnost rata konstituiše političku subjektivnost, na koji drugi način da konstituiše sebe kao političkog subjekta? Zato bi, istovremeno (a to teško pije vodu), da bude i ratni subjekt i subjekt mira, demokratski subjekt i subjekt koji menja pravila igra. Potreban je, međutim, novi suveren bez suverenosti, novi subjekt bez centra koji crpe energiju margine. Zato Hart i Negri uvode pojam mnoštva, taj stari, zavodljivi, bogati pojam koji je na površinu izvukao još Spinoza, a koji je krajem dvadesetoga veka ponovo stekao teorijsku legitimnost.

Verni svome stilu u kome nema mistifikacija, premda ima zavodljivih i katkad ne sasvim jasnih digresija (u kojima se prepoznaje Negrijev rukopis) u rasponu od Delezovog pojma čudovišta do osvrta na klasične marksističke tekstove, autori sasvim precizno identifikuju probleme – predstavljanje je ključna tačka: ako se mnoštvo hoće subjektivirati ono mora moći da se predstavi, neko, naime, mora da predstavlja mnoštvo – predlažu duhovita rešenja, ali i sami shvataju da su tek na početku jednog filozofski krajnje neizvesnog puta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Ivan Blagojević: Državu ne interesuje Nišvil – evropsko lice na jugu Srbije

Srbija i Grad Niš poslednjih godina prosečno su prihodovali zahvaljujući Nišvilu godišnje 384 miliona dinara. Država kao da to ne želi da zna, kaže Ivan Blagojević direktor Nišvila

Ministarstvo kulture

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Šta je javni interes po oceni Ministarstva kulture

Zašto Ministarstvo kulture smatra da su programi Nišvila i Kolarčeve zadužbine manji javni interes od recimo Čukafesta i Savamalskog koncerta

In memoriam Ljiljana Pekić

In memoriam

04.avgust 2026. I.M.

Preminula Ljiljana Pekić, supruga Borislava Pekića

Ljiljana Pekić, arhitekta i životna saputnica književnika Borislava Pekića, preminula je u 94. godini

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure