img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

1001 noć posle 5. oktobra

06. oktobar 2010, 20:18 Dragan Ilić
Copied

Jedna mala, ali odabrana filmska ekipa sastavljena od studenata iz različitih evropskih zemalja zamolila me za razgovor o seriji „1001 noć„. Ludo smo se zabavljali u bioskopu Rex igrajući se insertima iz serije, šta da vam kažem, TV manijaci na delu. Ok, svaka sapunica može biti povod za igru i zezanje, ali ova turska ljubavno/porodična drama očigledno ima u sebi nešto više. Šta je to magično u priči o samohranoj majci mističnog imena (Šeherzada), nešto što, poput turskih osvajača nekada, osvaja Balkan. Sapunica je pričao o savremenoj, evropeiziranoj Turskoj, bez potenciranja islamskog elementa, u kojoj je žena sa detetom – a bez muža, baš kao i svuda na Balkanu, apsolutni autsajder. Boreći se za svoj profesionalni uspeh, Šeherzada prolazi kroz ljubavnu dramu sa svojim dečkom Onurom, uspešnim biznismenom u oblasti građevinarstva. To mu ovde dođe kao sinonim za poslovnog čoveka koji je mlad, neverovatno bogat, a koji je naučio da posluje na ivici legalnog biznisa. Tradicionalna turska porodica je zastupljena sa likovima bake i deke, te šire familije gde se krije osnova drame. Iako su glumci macani, a glumice zaista klasično lepe žene – odabrani su tako da budu lepi po univerzalnim balkanskim merilima, od Anadolije do Beča. Iako se bavi ljubavnim problemima, Šeherzada (kako je ovde zovu) je serija koja promoviše aristokratsku uljudnost, čednost (nema eksplicitnih scena seksa) i porodične vrednosti. Zato je apsolutni hit, što pokazuje i početak emitovanja u Hrvatskoj, koja je sada pala očarana Šeherzadi pred noge. Za mene su dva trenutka bila dokaz potencijala ove serije. Letos sam u Solunu na naslovnim stranicama nekoliko magazina video lica glavnih junaka, što je bio znak prelaska osetljive grčko–turske kulturne barijere. To je svakako bio znak neverovatne popularnosti, gotovo kao da vam je Šeherzada u Solunu skuvala tursku, a ne grčku kafu. Drugi znak popularnosti snimio sam u izlogu male beogradske turističke agencije. Verovali ili ne, turistički aranžman za Istanbul, po povoljnoj ceni, našim turistima se reklamira kao „Šeherzada i 1001 noć“. Ova ukrštena popularnost takođe nije besmislena, jer je za mene glavni lik ove serije jedan od najlepših gradova na svetu, ovogodišnja evropska prestonica kulture – sam grad Istanbul. On je prikazan prekrasnim kadrovima, zanatski perfektno izvedenim. U Zagrebu je odjek serije dobio još bizarniji i apsurdniji oblik. Izdavačka kuća koja godinama objavljuje (među zaista retkim na prostorima Balkana) pažljivo odabrane naslove iz filozofije, objavila je u 12 tomova sabrana dela 1001 noć kao biser orijentalne literature. Ovaj hvale vredan poduhvat bio je bez većeg odjeka, sve do početka emitovanja serije, kada su iznenađeni knjižari prodali desetke kompleta. Dok sam kao bibliotekar radio u vojnoj biblioteci garnizona u Zadru, primetio sam taj efekat – sa knjigama poput Umijeće ljubavi, koje bi vojnici i pitomci rado uzimali, ali i razočarani vraćali jer Erih From nije ispunjavao njihova erotska očekivanja. Što se Bosne tiče, tamo je Šeherzada oduvek bila deo popularne kulture, bilo kroz imena ugostiteljskih objekata, bilo kao megahit Eska Plavog Šeherzada – ti si uzrok mojih jada…

Strah od Balkana, od mogućnosti da Turci i njima slični dobiju punopravno članstvo u EU, predstavlja element zbog kog ova serija možda neće biti popularna u Zapadnoj i Severnoj Evropi. Ipak, ova ljubavna priča, a priča je suština bajke o 1001 noći, pokazala je kako zaista postoji neki element koji nas spaja, a koji bi bio kvalitativno nov u budućoj Evropi. E, tu dolazimo do datuma, do tog dana kada ćemo postati deo EU. Predsednik Tadić je prošlog vikenda oprezno saopštio da mu se javlja 2015. ili 2016. godina. Nakon toga usledio je rašomonski niz TV emisija o desetogodišnjici 5. oktobra. Ukratko rečeno, naslov svih emisija u rasponu od TV Pinka, do TV B92 mogao bi biti – „jedinstvena uloga naše (moje) televizije u peto oktobarskim promenama“. RTS je sećanje na 5. oktobar obradio u dva predsednička kruga, prvo Koštunica, a zatim Tadić. Najiskrenije podsećanje na 5. oktobar emitovano je na YU kanalu gde su filmom Biciklisti čestitali rođendan našoj najboljoj glumici – Mileni Dravić. Desetogodišnjica B92 obeležena je mnogo klasičnije – filmom o sebi samoj. Sve u svemu, priča o 5. oktobru postaje nalik na bajku o 1001 noći, samo što naše TV Šeherzade uvek iznova pričaju svoju priču o Srbiji koja će se jednog jutra sama od sebe probuditi u lepšem i pravednijem društvu. Što se mene tiče, uvek ću izabrati onu originalnu priču, makar imala i 12 tomova, i posetu predivnom Istanbulu. Lepoj TV Šeherzadi želim venčanje na kraju serije, Mileni i devedesetdvojci srećan rođendan, a petooktobarske Šeherzade nisu uspele u svom osnovnom cilju – da nas održe budnim. Kad bolje razmislim, možda im više odgovara da kuntamo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Glumački festival

30.avgust 2026. S. Ć.

Niš je dobio pravi filmski festival, a glumci su se opet vratili u taj grad

Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“

Festival u Nišu

29.avgust 2026. S. Ć.

Iako bez struje, Niški filmski festival počeće po planu

Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija

Festival

29.avgust 2026. S. Ć.

Festival u Herceg Novom završen kako je i počeo: sa Draganom Mićanovićem i Srbijom

Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori

Slučaj Generalštab

28.avgust 2026. S. Ć.

Estela Radonjić Živkov: Potrebno je da budem uhapšena kako ne bih svedočila protiv Selakovića

Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića

Crna Gora

28.avgust 2026. Sonja Ćirić

Kako je politika potisnula film sa Festivala u Herceg Novom

Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Herceg Novom kao da nije bilo filmova – govorilo se samo o novom dokazu uticaja srpske vlasti na Crnu Goru

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure