img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Dva aviona i pedeset metara slobode

13. oktobar 2010, 19:54 Miloš Vasić
Copied

Dva aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva srušila se u okolini Slunja, po svemu sudeći zbog neopreznog manevra pri uvežbavanju napada na zemaljske ciljeve. Taj događaj, međutim, pao je u senku kampanje koja se nadigla protiv srpskog nedeljnika "Novosti", koji je slučaj opisao isto kao i neki drugi mediji i političari. E, onda je nastala graja nebeskih razmera, jer da je tom naslovnicom povređeno sve hrvatsko: domovinski rat, vojska, nacionalna osećanja, domoljublje, javni moral, bogoštovlje itd.

„Obadva, obadva su pala!“

Taj pobedonosni poklič sa radio-veze postao je deo hrvatske istorije i kolokvijalnog jezika jednoga dana u jesen 1991. kada su u okolini Šibenika dva „galeba G-1“ tadašnjeg Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva uletela u baražnu vatru hrvatskih 20-milimetarskih topova i bila oborena u more (piloti su iskočili). U izvesnom seocetu između Šibenika i Splita sa lepim pogledom na more postoji i spomenik na tu temu, odmah pored autoputa. Izraz „obadva su pala“ od tada je nešto uporedivo sa onim našim „džabe smo krečili“, grubo rečeno.

Sad, hronologije radi, treba reći i da je ta, ajde da kažemo, metafora, je li, bila do sada korišćena u raznim zgodnim prilikama. Pamti se da je ratni zločinac Branimir Glavaš to rekao nedavno, kada su politički nastradala dva njegova protivnika u nekoj od učestalih čistki u HDZ-u.

Onda su, krajem septembra, tokom vežbi nad slunjskim poligonom pala dva „MIG-a 21“ Hrvatskog ratnog zrakoplovstva nakon sudara u vazduhu. Piloti su iskočili i spasli se, ali je na zemlji stradala gđa Marija Klipa (69) iz Šupica, blizu Ogulina, povratnica. Po svemu sudeći, gđa Klipa teže je povređena fragmentima eksplozivne naprave, verovatno avionske bombe sa jednog od oborenih aviona. Oba aviona bila su naoružana bombama, raketama i topovskom municijom. U napad na ciljeve na zemlji išli su u zbijenoj formaciji, a treći pilot tvrdi da su se dotakli u vazduhu i da je tako izgubljena kontrola nad aparatima. Uzgred: taktika napada na zemaljske ciljeve u zbijenoj formaciji nije baš najpametnija: piloti moraju da se brinu za odstojanja, a predstavljaju i bolji cilj protivavionskoj odbrani (kao i ona dva „G-1“). Ali, generali vole zbijenu formaciju jer lepo izgleda.

DVA OD ŠEST: Vest je na Hrvatskoj televiziji bila propraćena istim tim izrazom „Obadva su pala“; bilo je valjda neizbežno. Pakosnici su odmah dodali da je palo dva od šest upotrebljivih „MIG-ova 21“ HRZ-a. Ima ih ukupno 12, a ovih šest je bilo za skupe pare remontovano u Rumuniji. U Hrvatskoj se, inače, vodi debata oko toga treba li im uopšte lovačka avijacija, koja i pošto; ili da se povedu za primerom Slovenije koja je zaštitu svog vazdušnog prostora prepustila Italiji i NATO-u. Neki bivši piloti oštro su napali Ministarstvo obrane RH zbog lošeg održavanja i polovične modernizacije lovačkih aviona.

Usred te inače korisne debate izašao je 1. oktobra srpski nezavisni nedeljnik „Novosti“ sa naslovnom stranom na kojoj dva „MIG-a 21“ lete strmoglavce i sa naslovom: „Obadva, obadva su pala!“ Dobro, zna se da je deo ljudi iz „Ferala“ otišao u „Novosti“; naslovnica je tipično feralovska i – da „Feral tribjun“ još izlazi – sigurno bi i tamo bila ista ili još pakosnija.

E, onda je nastala graja nebeskih razmera, jer da je tom naslovnicom povređeno sve hrvatsko: domovinski rat, vojska, nacionalna osećanja, domoljublje, javni moral, bogoštovlje itd. Ukratko: ono što je dozvoljeno Glavašu, HTV-u i drugima – nije dozvoljeno Srbekima. Oni će se zajebavati sa našim svetinjama! Naročito se svojim licemernim zgražanjem istakao Ivan Zvonimir Čičak, sada predsednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), sve pozivajući se na svoje – apsolutno nesporne! – zasluge za zaštitu ljudskih prava i ugrožene srpske manjine iz herojskog doba HHO-a devedesetih godina. Čičak je, u međuvremenu, kako se čini, malo zalutao i skrenuo u ekstremno nacionalističke vode, kompromitujući tako i sebe i HHO, koji je opet preuzeo. U nastaloj atmosferi „domoljubne“ indignacije razni su osetili potrebu da se pridruže: od predsednika Josipovića do predsednika glavne opozicione stranke SDP-a Zorana Milanovića; oni su, doduše, promrsili nešto o „dobrom ukusu“.

PRETNJE SMRĆU: Logični rezultat ove kampanje i javnog pogroma bile su pretnje smrću i nasiljem koje su u redakciju „Novosti“ počele smesta da stižu. Policija je postavila zaštitu oko redakcije i saopštila da pretnje uzima ozbiljno. Redakcija je idućeg četvrtka ponovila istu naslovnu stranu sa dodatnim podnaslovom da to čini ne bi li Čičak shvatio. Nije.

Sve u svemu, graja koja se nadigla na „Novosti“ očigledno uveliko premašuje povod. Za to preterivanje ima dva moguća razloga, pojedinačna ili oba zajedno: prvi je nacionalističko uverenje da ono što je dozvoljeno Glavašu i HTV-u – nije dozvoljeno i „Srbima u Hrvata“, kako to zove ekstremno desničarski i šovinistički „Hrvatski list“ (koji finansira Ministarstvo kulture).

Drugi razlog je nešto suptilniji: „Novosti“, naime, nastavljaju praksu kojom se „Feral tribjun“ proslavio, a to je beskompromisno razotkrivanje afera i skandala, zločina i kriminala. „Novosti“ izlaze uz finansijsku potporu Vlade RH, što im Čičak i ostali kritičari jako zameraju; ali, upravo zbog te potpore „Novosti“ su nezavisne od medijskih magnata-monopolista i političkih stranaka koje ih drže pod kontrolom. Uostalom, beogradski „Danas“ objavljuje kolumne Viktora Ivančića svake subote u vikend broju, pa vidite.

Rade Dragojević, glavni urednik „Novosti“, kaže za „Vreme“: „To je došlo i do Vlade, ta naslovnica, jer smo financirani od države, ali oni nisu povukli nikakav potez. Sve je ostalo na odluci izdavača, Srpskog narodnog vijeća (Milorad Pupovac), da što će s nama. Vidio sam najavu tužbe HVIDR-e (glavno udruženje veterana i invalida Domovinskog rata; M.V.), ali ne vjerujem da će od toga nešto biti. Kako sada dalje, u petak? Naslovnice nastaju kooperativno, neki bi malo spustili doživljaj, neki bi eskalirali. Nešto ćemo već smisliti. Situacija je dosta zeznuta, razumijem ja i našeg izdavača. Ta priče će, uvjeren sam, malo relaksirati stvari u odnosima manjine i većine u Hrvatskoj. Mislim da smo ovime osvojili pedesetak metara slobode.“

Dodajmo i da je i na ovom primeru došlo do uzajamnog ujedanja dve frakcije srpske manjine u Hrvatskoj: Veljko Džakula je smesta napao „Novosti“ i svog glavnog protivnika Pupovca, a pridružili su se još neki, pak je Čičak i to iskoristio – „eto i Srbi vas napadaju“.

Sva je prilika da su „Novosti“ prekardašile sa aferama i skandalima koje, sasvim feralovski, razvlače svim pritiscima i „političkim obzirima“ uprkos. Tako je svaki povod bio zgodan da ih se ućutka. To, međutim, neće ići tako lako, kao što vidimo. Naravno, da ni Miloradu Pupovcu nije lako da se sada brani od hrvatskih nacionalista, od vladajućeg HDZ-a i od Džakule i drugih aspiranata na mesto vođe Srbeka u Hrvata – sve to istovremeno. Nadati se da će Pupovac izdržati – kao i do sada.

Kakva i čija država?

Polemika oko naslovnice „Novosti“ „Obadva-obadva“ u Hrvatskoj dosad nije viđena; pamtim samo dvije naslovnice slične provokativnosti. Jedne, koju je izdao „Feral tribjun“, s Miloševićem i Tuđmanom u krevetu, i naslovom „Jesmo li se za to borili?“ i druge, starije, kad se golman Šarić sedamdesetih godina slikao gol na naslovnici tadašnjeg kultnog omladinskog lista „Poleta“. No ni prva ni druga nisu proizvele takvu dževu. Suglasnost predsjednika Josipovića, šefa opozicije Milanovića, ministra obrane Vukelića, šefa glavne ljudskopravaške organizacije Čička i potpredsjednika bivše krajiške vlade, Džakule, nije nikad u povijesti viđena. Hrvatsku očito može ujediniti samo srpska opasnost, inače je pravilo: dva Hrvata – tri stranke.

U biti, mislim da su važne dvije stvari: prvo, diskusija oko naslovnice pokazala je kako tko tumači hrvatsku državu. Kao državu u kojoj su svi građani isti – ili kao državu u kojoj nisu. Najoptimističkiji pogled tu je istaknula, čini mi se, redakcija „Novosti“, koja se ponašala – baš kako je u brilijantnoj reakciji napisala književnica Slađana Bukovac – kao da je Rade Dragojević ravnopravan Branimiru Glavašu, koji je bez ikakve reakcije ranije tim usklikom komentirao neke druge događaje.

Novinski komentatori srednje struje brzo su prizemljili Dragojevića, čovjeka koji je svojedobno usred opće hajke na Ivića Pašalića, kad je to bilo jako nepopularno, branio Pašalićevo pravo na pošten odnos u medijima. Rade nije htio objaviti neke stenograme razgovora Pašalića i Tuđmana koji mu nisu izgledali vjerodostojni, a tada se protiv Pašalića objavljivalo sve, bez provjere.

Ova je diskusija, dakle, pokazala da građanska jednakost punog opsega nije postignuta, iako je sve moglo završiti i gore. I drugo: „Novosti“ su ispale krivlje za pad dva aviona nego ministar obrane, iako je stanje avijacije katastrofalno. Neki teoretičari zavjere vjeruju da postoji mogućnost da su ti avioni, te krntije s krilima, namjerno oborene kako bi se, u jeku kampanje za nabavu nove eskadrile vrijedne milijardu eura, građanima pokazalo da treba izdvojiti takav novac. Za taj se posao sada tuku najveći proizvođači letjelica u svijetu, pak vi vidite.

Boris Rašeta, redovni kolumnista „Novosti“
Uvećano
Uvećano
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slavlje u Izbornom štabu studenata

Svet

27.oktobar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Šta nemački politički akteri kažu o promeni vlasti u Srbiji

Pobeda Studentske liste u Berlinu se tumači kao odlična prilika za resetovanje odnosa sa Srbijom, a od nove vlasti se očekuje da veoma brzo pokaže šta želi

Svet

27.oktobar 2026. M. L. J.

Peti Smit pozvala Amerikance da glasaju protiv Trampove očajne vlasti

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

Svet

27.oktobar 2026. Redakcija Vremena

Izrael bira premijera: Najznačajniji izbori u istoriji zemlje, Netanjahuu se klati stolica

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?

Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

26.oktobar 2026. B. B.

Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz

Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju

Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Komentar

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima

Komentar

Prvi potezi buduće vlade

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure