img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Sofronije i Naruto

15. децембар 2010, 14:20 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko imate decu stariju od dve godine, gotovo sigurno ćete bez problema moći da odgovorite na pitanje – koji je vaš omiljeni crtani film? Za razliku od generacije današnjih roditelja, deca imaju priliku da sebe (i ostale ukućane) počaste satima crtaća dnevno, a posle desetogodišnjeg roditeljskog staža mogu slobodno da kažem – svega smo se nagledali! Nekada su crtaći bili orijentir u TV programu (19.15, pre Dnevnika), a meni je nestanak ovog TV termina značio kraj perioda nevinosti YU zajednice i početak ratova. Istini za volju, RTS je dugo pokušavao da tu prazninu nadomesti odličnim lutkarskim serijalima „Laku noć deco„, čiji bi povratak na male ekrane zaista bio dragocen.

No, vratimo se u današnje vreme, kada su TV kanali koji emituju crtane filmove ozbiljan medijski biznis, koji upotpunjuju muzička izdanja, melodije za mobilne telefone, igračke, slatkiši i dizajnirana odeća. Sami crtaći su u toj situaciji samo reklame za prateće proizvode koji donose ogroman profit. Zato sve ređe pamtimo crtane filmove po kvalitetu, oni se produkuju u sezonama i trendovima koji prate marketinške zakone.

Pa, daljinski u ruke i da vidimo koje crtaće imamo u ponudi. Anketa među mojim sinovima (sedam i deset godina) i njihovim drugarima i drugaricama na prvo mesto dovodi kanal Ultra. U doba novogodišnjih paketića primetićete da je zapravo reč o tri firme (TV Ultra, Luxor i Loudworks), gde prva emituje program, druga prodaje albume, gedžete i slatkiše, a treća se bavi sinhronizacijom i obradom. Ova grupacija je prva u Srbiji primenila poslovni recept modernih dečjih kanala, gde pokrivate ceo uzrasni raspon, crtaće za različite polove i konačno – kapitalizujete popularnost crtaća kroz prateće proizvode. Sinhronizacija crtaća je ovde tonski kvalitetna, postoje korektni prevodi (mada će pravi fanovi čak i japanske crtaće radije gledati u originalu sa engleskim titlom). Ono što je problem svih modernih sinhronizacija u Srbiji jeste razlika između prevoda (sinhronizacije) i adaptacije, što je neuporedivo teže i logično – skuplje. Legendarne replike Duška Dugouška se pamte zbog pečata originalnosti, naših fazona ubačenih sa merom i na pravim mestima. Samo tada dobijamo rezultat koji je više od pukog prevoda. Svojevremeno je ovaj posao radila produkcija „Prizor“, a danas sličan fazon radi i kanal „Minimaxi“ gde svi likovi govore isto, a glasovi se ponavljaju. Primer dobre adaptacije po meni je „Anđela Anakonda“ na Ultri gde je crtać sa kolažnom animacijom, zbog izuzetne adaptacije postao zanimljiv i omiljen među klincima. Za razliku od ovog crtaća – Pokemon, Naruto, Yugi-yo, Bakugan i ostali „japanci“ samo se smenjuju iz sezone u sezonu. Činjenica da svaki od ovih serijala prate igre (i igračke), ozbiljni klubovi kolekcionara i igrača i novogodišnje predstave za decu (poput aktuelnog Ben10) nije pomogla da se uloži dodatni napor za adaptaciju. Za sada se najdalje otišlo u adaptiranju naslovne i odjavne numere – gde smo dobili prave male muzičke bisere.

Diznijeva produkcija je u ovom trenutku na televiziji rezervisana za termin vikendom na RTS-u. Nastavak „Mikijeve radionice“ je u pogledu sinhronizacije daleko ispod legendarnog serijala iz vremena današnjih roditelja. Iako možete prepoznati glasove popularnih glumaca, nema prepoznatljivih fazona ni u prevodu ni u sinhronizaciji koje bismo zapamtili. Poznavaoci ovaj nedostatak motivacije objašnjavaju marketinškim razlozima, jer studio za sinhronizaciju nema interes ni profit pri prodaji pratećih proizvoda.

Situacija bi izgledala kao surovo materijalna da nije i jednog pozitivnog primera koji dolazi sa TV B92. Već godinama, najpopularniji junak televizije je, verovali ili ne, Sunđer Bob Kockalone, koji ima rejting jednak najgledanijim informativnim emisijama. To je primer gde entuzijazam (koji je neophodan za dobar dečji program) prelazi liniju korektnog i postaje fenomenalan. Deca zato pamte songove, glasove likova, fazone, a oni stariji su uživali u ludačkim štosevima Rena i Stimpija. Ovaj crtać je ipak za malo starije.

Ako vam ovo nije dovoljno, crtane filmove možete da gledate i na Happy Kids, Pink kids (o ovim adaptacijama i prevodima neću trošiti reči), ili na Avali (Simpsonove, koji mi nikada neće dosaditi), ali uskoro će vam se zavrteti u glavi. Ako mislite da možete sami da napravite sinhronizaciju, slobodno pokušajte, a potreban vam je samo kompjuter i malo poznavanja montaže. Bezbroj primera amaterske sinhronizacije crtaća možete pronaći na Jutjubu. Najbolji prevodi i sinhronizacije ipak su rezervisani za dugometražne crtane filmove u bioskopima. Poslednjih godina distributeri sve češće obezbeđuju budžete za sinhronizaciju, adaptaciju i prepeve koji se i režiraju, tako da roditeljima preporučujem DVD izdanja, ili još lepše, klince za ruku, kokice i na crtaće u bioskop.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure